Turkmenistan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Turkmenistan
Türkmenistan Jumhuriyäti
Zastava Turkmenistana Grb Turkmenistana
Zastava Grb
HimnaNezavisna, neutralna, turkmenistanska državna himna
Položaj Turkmenistana
Glavni grad Ašgabat
Službeni jezik turkmenski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Gurbanguly Berdimuhammedow
Nezavisnost 27. oktobar, 1991
od Sovjetskog Saveza 
Površina
 -  Ukupno  488.100 km² (52)
 -  Vode (%) -
Stanovništvo
 -  Ukupno (2009) 5.110.000 (112)
 -  Gustoća stanovništva 9,4/km2 
Valuta Turkmenski manat
Vremenska zona UTC+5
Internet domena .tm
Pozivni broj +993

Turkmenistan, prethodno poznat kao Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika, je zemlja u Srednjoj Aziji. Graniči se sa Afganistanom, Iranom, Kazahstanom i Uzbekistanom, i ima izlaz na Kaspijsko more.

Sadržaj

[uredi] Historija

Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. vijeku osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. vijeka postao je dio države Džingis Kana. U sljedećih nekoliko vijekova područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.

Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. vijeka i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sistem navodnjanvanja i proširene su obradive površine.

Historija Turkmenistana nakon nezavisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički funkcioneri na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog.

[uredi] Politika

[uredi] Ljudska prava

[uredi] Provincije

TurkmenistanNumbered.png


Podjela ISO 3166-2 Glavni grad Površina (kv. km) Stanovništvo (1995) Ključ
Ašgabat Ašgabat 604.000
Provincija Ahal TM-A Ašgabat 95.000 722.800 1
Provincija Balkan TM-B Balkanabat  138.000 424.700 2
Provincija Dašhovuz TM-D Daşoguz 74.000 1.059.800 3
Provincija Lebap TM-L Turkmenabat 94.000  1.034.700 4
Provincija Mary TM-M Mary 87.000 1.146.800 5

[uredi] Geografija

Karta Turkmenistana.

[uredi] Privreda

[uredi] Demografija

Turkmen u tradicionalnoj nošnji, oko 1905–1915.

[uredi] Kultura

[uredi] Daljnje štivo

  • Bradt Travel Guide: Turkmenistan, Paul Brummell
  • Historical Dictionary of Turkmenistan, Rafis Abazov
  • Lonely Planet Guide: Central Asia, Paul Clammer, Michael Kohn i Bradley Mayhew
  • Tradition and Society in Turkmenistan: Gender, Oral Culture and Song, Carole Blackwell
  • Tribal Nation: The Making of Soviet Turkmenistan, Adrienne Lynn Edgar

[uredi] Vanjski linkovi

Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.


Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici