Tuzinje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Wikitext.svg Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi.
Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon.

Tuzinje je stočarsko seosko naselje smješteno na nadmorskoj visini od 1170-1280 metara, a prostire se na izvorišnim stranama Rašljanske rijeke, između Ozepca (1363 m) i Galjinog brda (1208 m), s obje strane makadamskog puta Duga Poljana – Karajukića Bunari, 30 km jugoistočno od Sjenice. Površina atara iznosi 2.433 ha. Atar je bogat pašnjacima, pa je otuda ovčarstvo glavna agrarna grana. Skoro svako domaćinstvo je ranije sa stokom izlazilove na stanove-katune (tuzinjski stanovi iznad sela), najpoznatija ljetna stočarska naselja na Pešteri koja su danas pod zaštitom države.

U južnom dijelu atara, na Pešterskom polju, na 1157 metara nalazi se Tuzinsko jezero, reliktno jezero – ostatak neogenon jezera.

Dijeli se na pet mahala: Vatićku, Kurtanovsku, Bogućansku, Camovsku, Mujkovsku i Grbovsku. Godine 1921. broji 54 doma i 346 žitelja, a do 1955. g. selo je naraslo na 120 domaćinstava, kada počinje iseljavanje za Makedoniju, Tursku, Sjenicu, Novi Pazar i Sarajevo, tako da 2008. g. u selu ima svega 20 domaćinstava. Električnu energiju dobija 1972. godine, a vodom se snabdijeva preko seoskih vodovoda (kaptirani izvori). Ima četvororazrednu Osnovnu školu i mekteb. Glavni agrarni proizvodi tržišnog značaja su sir i pršuta.

Osnivač sela Tuzinje je Rustem Vata koji je sa bratom Ramom došao na područje Pešteri iz crnogorskog sela Tuzi, koje se nalazi na crnogorsko-albanskoj granici. Rustem Vata je formirao selo Tuzinje a njegov brat Ramo selo Kijevce. Poslije Rustema Vate u Tuzinje je došao Kurtan Vebica osnivač plemena Kurtanovića.

Pretpostavlja se da su starosjedioci Vatići porijeklom Albanci. Izuzev tuzinjskih Đukića, stanovništvo Tuzinja je mahom porijeklom iz Skadarske Malesije, kao i u ostatku pešterskih sela. Camovići žive u Tuzinju, a porijeklom su od albanskog plemena Klimenata koji su u 18. vijeku kao katolici naselili Kijevce i Tuzinje. Pljakići, odnosno Kurtanovići, također su porijeklom od plemena Klimenata, ogranak Voklje, a iz oblasti Skadra su u 18. vijeku najprije došli u Ugao, nakon čega je dio prešao u Tuzinje, pa i dalje. Mnogi Pljakići su promijenili prezime u Kurtanović, Osmanuglić, Tuzinac, itd.