Tycho Brahe

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tycho Brahe
Rođenje (1546-12-14) 14. decembar 1546.
Knudstrup, Danska
Smrt24. oktobar 1601(1601-10-24) (54 godine)
Prag, Češka

Tycho Brahe (14. decembra, 1546 Knudstrup, Danska24. oktobra, 1601. Prag, Češka) danski plemić, poznati astronom, astrolog i alhemičar.[1] Za njega je izgrađen Uraniborg, zgrada koja bi kasnije postala rani "istraživački zavod".[2] Za objavljivanje svojih djela imao je tvornicu papira i stroj za štampanje. Njegov najpoznatiji pomoćnik je bio Johannes Kepler. Opće je poznat kao "Tycho", umjesto po prezimenu "Brahe".

Rane godine[uredi | uredi izvor]

Tycho Brahe je rođen kao Tyge Brahe, a usvojio je latinizirani naziv Tycho negdje oko petnaeste godine (nekada pisano i Tÿcho). Rođen je u sjedištu svojih predaka, zamku Knudstrup u Danskoj, od oca Otte Brahe i majke Beate Bille. Njegov brat blizanac je bio mrtvorođenče (Tycho je napisao odu na latinskom (Wittendorf 1994, p. 68) svom mrtvom bratu, koja je bila printana kao njegova prva publikacija 1572.) Imao je i dvije sestre, stariju (Kirstine Brahe) i mlađu (Sophie Brahe). Otte Brahe, Tychov otac, plemić, je bio važna ličnost na danskom kraljevskom sudu. Beate Bille, Tychova majka, također je poticala iz važne porodice koja je davala vodeće političare i crkvene ličnosti.

Tycho je kasnije napisao da, kada mu je bilo oko dvije godine, njegov ujak, plemić Jørgen Brahe,... «bez znanja mojih roditelja uzeo me je sa sobom, dok sam bio u najranijoj mladosti.» Očigledno da ovo nije izazvalo nikakve rasprave i njegovi roditelji nisu pokušali da ga vrate sebi. Tycho je živio sa svojim ujakom Jørgen Brahe i njegovom ženom Inger Oxe (koji su bili bez djece), u zamku Tostrup sve do svoje šeste godine. Oko 1552. njegovom ujaku je povjereno zapovjedništvo nad zamkom Vordingborg i u njega su se preselili, a Tycho je započeo učenje latinskog u školi i to je trajalo sve do njegove dvanaeste godine.

19-tog aprila 1559. Tycho je započeo studirati na Univerzitetu u Kopenhagenu. Studirao je pravo, poštujući želju svog ujaka, ali također je proučavao i druga različita polja nauke i počeo je ispoljavati interes za astronomiju. Ipak, pomračenje koje se dogodilo 21-og augusta 1560. a naročito činjenica da je pomračenje bilo predviđeno, je bilo to što ga je impresioniralo toliko da je, uz pomoć nekih svojih profesora, započeo samostalno proučavanje astronomije. Nabavio je astronomski kalendar i knjige poput Sacrobosco's Tractatus de Sphaera, Apianus' Cosmographia seu descriptio totius orbis and Regiomontanus' De triangulis omnimodis.

Proučavao sam sve dostupne mape planeta i zvijezda do kojih sam mogao doći i niti jednoj nisam davao prednost nad drugom. Bilo je toliko različitih metoda i načina mjerenja koliko je bilo astronoma, i svi su bili različiti. Bio je potreban dugoročni projekat sa ciljem mapiranja neba vođen sa jedne lokacije u periodu od nekoliko godina. – Tycho Brahe, 1563. (u dobi od 17 godina).

Tycho je shvatio da napredak u astronomiji ne može biti postignut povremenim, slučajnim osmatranjima, već samo sistematičnim i rigoroznim osmatranjem, jednu noć za drugom, i korištenjem najpreciznijih dostupnih instrumenata. On je bio u stanju da unaprijedi i poveća postojeće instrumente, kao i da konstruiše potpuno nove. Tychova mjerenja golim okom planetarne paralakse bila su precizna do arcminute (ugaonog stepena). (Ova mjerenja su prešla u Keplerovo vlasništvo nakon Tychove smrti.)

Za vrijeme studija, Tycho je izgubio dio nosa u dvoboju širokim mačevima protiv Manderup Parsbjerga, izvjesnog danskog plemića.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Tycho Brahe | Accomplishments, Biography, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 1. 2022.
  2. ^ "Tycho Brahe". starchild.gsfc.nasa.gov. Pristupljeno 11. 1. 2022.