Ugljik dioksid
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ugljik dioksid | |
|---|---|
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Ugljik dioksid |
| Druga imena | Karbon dioksid, karbon (IV) oksid, ugljik (IV) oksid |
| Molekularna formula | CO2 |
| CAS registarski broj | 124-38-9 |
| Kratki opis | bezbojni gas |
| Svojstva | |
| Molarna masa | 44.0095(14) g/mol |
| Agregatno stanje | gasovito |
| Gustoća | 1,600 g/L, čvrsti; 1.98 g/L, gasoviti |
| Tačka topljenja | −57 °C (216 K) (pod pritiskom) |
| Tačka ključanja | −78 °C (195 K) (sublimira) |
| Rastvorljivost | 1.45 g/L |
Hemijska formula ugljik dioksida je CO2. Nastaje sagorijevanjem uglja i drugih spojeva ugljika. Također je nusprodukt metabolizma živih organizama gdje se posebnim biohemijskim procesima sagorjevaju organske materije i nastaje energija potrebna za kretanje i ostale životne procese živih organizama.
[uredi] Fizičke osobine
To je plin bez mirisa i okusa, teži od zraka te se u zatvorenim prostorima često nalazi na dnu prostorije. Ne podržava gorenje. Koristi se u medicini kao tehnički plin za laparoskopske hirurške procedure.
[uredi] Hemijske osobine
Ugljik dioksid je dosta topljiv u vodi. Vodeni rastvor reaguje kiselo (pH oko 4), zbog stvaranja ugljične kiseline:
- CO2 + H2O ⇔ H2CO3
Ova ravnoteža je pomaknuta jako ulijevo, jer je više od 99% CO2 otopljeno kao molekula, a samo mali dio reaguje s vodom dajući kiselinu.
[uredi] Upotreba
Ugljik dioksid se upotrebljava za proizvodnju osvježavajućih pića. Također se upotrebljava i kao sredstvo za gašenje požara (stvara inertnu atmosferu onemogućavajući pristup kisiku). Uz povišen pritisak i hlađenje može se ukapljiti. Ako se tečni CO2 naglo isparava, očvrsne u bijelu masu koja se naziva suhi led i pri normalnom pritisku isprava bez taljenja (sublimacija).

