Umjetnička galerija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
National Gallery of Art

Umjetnička galerija je prostor u kojem su izložena umjetnička djela. Pod pojmom umjetničko djelo ovdje podrazumijevamo djela likovne umjetnosti. U galerijama se obično izlažu slike ali i skulpture, fotografije, ilustracije, instalacije i djela primijenjene umjetnosti. Uz svoju primarnu svrhu izlaganja umjetničkih djela, u galerijama se često održavaju i kulturni događaji poput muzičkih koncerata (uglavnom se izvode djela klasične muzike) i književnih večeri.

Vrste galerija[uredi | uredi izvor]

Galerije mogu biti javne a te su najčešće u muzejima koji tim putem izlažu određene zbirke iz sopstvene kolekcije ili iz kolekcija drugih muzeja, privatnih zbirki i sl. Pristup javnim galerijama je slobodan ili uz plaćanje simbolične naknade.

Privatne galerije su komercijalne prirode jer služe u svrhu prodaje umjetnina. I privatne galerije mogu izlagati djela iz zbirki u tuđem vlasništvu.

Galerije u muzejima[uredi | uredi izvor]

Prostori u muzejima u kojima su izložena umjetnička djela često se također nazivaju galerije, i u njima pojedine prostorije mogu biti posvećene svaka određenoj vrsti umjetnosti; npr. "Srednjovjekovna umjetnost na tlu Bosne i Hercegovine, "Ilirska umjetnost na Balkanu" i sl.

Online galerije[uredi | uredi izvor]

Sa pojavom interneta, mnogi umjetnici i umjetničke galerije pokrenuli su online umjetničke galerije. Internet je omogućio popularizaciju i uvid u umjetnička djela svim ljudima na svijetu.


Djela likovne umjetnosti koja se ne prikazuju u galerijama[uredi | uredi izvor]

Kustosi nerijetko odlučuju da radove na osjetljivim materijalima poput papira, znači, crteže, grafike, knjige sa posebno vrijednim ilustracijama-iluminacijama (npr. Hvalov zbornik, najbogatije iluminirani bosanski rukopis) ne izlažu na stalnim postavkama kako se ne bi oštetili. Ovakva djela se čuvaju u posebnim prostorijama.

Murali obično ostaju tamo gdje su naslikani mada je znatan broj prenešen u muzeje. Neke druge umjetničke forme također ostaju locirane van galerije a u galerijama ih možemo vidjeti na fotografijama.

Slično umjetničkim galerijama postoje i parkovi ili vrtovi sa skulpturama izloženim na otvorenom prostoru i često se takve postavke mogu vidjeti na festivalima kulture i umjetnosti.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

U kasnom XX stoljeću staromodni suhoparni izgled umjetničkih galerija postepeno se mijenjao u arhitektonski smjele moderne hramove umjetnosti. Primjeri su: Muzej Guggenheim (u New Yorku, S.A.D. i Bilbau, Španija) te San Francisco Museum of Modern Art (Muzej moderne umjetnosti). Neki kritičari su stanovišta da galerije ove vrste ne služe uvijek svojoj svrsi, odnosno da njihova dramatična unutrašnjost odvlači pažnju od izloženih predmeta.


Galerije u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Galerija Collegium Artisticum

Galerija Roman Petrović

Galerija likovnih umjetnosti RS

Franjevačka Galerija Široki Brijeg

Međunarodna galerija portreta Tuzla

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: