Uporedno istraživanje
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
Uporedno istraživanje ili uporedna metoda je nastojanje da se pojedine vrste društvenih pojava ili društvo u svom kompleksnom obliku proučavaju u svim svojim (ili barem u što mnogobrojnijim) oblicima, koji nastaju usljed različitih društveno-historijskih i prirodnih uvjeta.
Zadaci uporedne metode dijele se u 2 osnovne grupe:
- sistematsko opisivanje različitih oblika globalnih društava i pojedinih vrsta društvenih pojava
- njihovo objašnjavanje.
Poznavanje potpunog raspona u kojem se u svojim kvalitativnim oblicima i kvantitativnim intenzitetima javlja neka vrsta pojava preduvjet je za izradu potpunih klasifikacija, koje omogućuju razvrstavanje svih njenih realnih oblika.
Uporedna istraživanja predstavljaju, u izvjesnom smislu, zamjenu za eksperiment. Pošto se u društveni život ne mogu unositi dublje promjene radi naučnog proučavanja, a još se manje mogu stvarati različite društvene situacije, vrlo je korisno ako se one mogu pronaći uporednim pristupom da bi se vidjelo kako različite opće društvene prilike utječu na određene pojave. Uporedna istraživanja znače najširi oblik indukcije u društvenim naukama.
Uporedno istraživanje i eksperiment se ne isključuju. Naprotiv, ako se eksperimentalna istraživanja uključe u uporedni okvir, ona mogu dati znatno šire rezultate. Ako se ovome doda korisnost izvođenja kompleksnih monografskih istraživanja u jedinstvenom uporednom okviru, postaje sasvim očito kolike prednosti proizlaze iz komplementarnog povezivanja raznovrsnih općih istraživačkih pristupa.
Podjela[uredi | uredi izvor]
Prema obimu, uporedna istraživanja mogu se podijeliti u 3 osnovne grupe:
- istraživanja u istom društvu – globalna društva, naročito razvijena, nisu homogena; usljed toga, ova su uporedna istraživanja neophodna za objašnjenje unutardruštvenih varijacija raznih pojava, na koje, pored općih, djeluju i posebni, uži činioci i uvjeti u pojedinim dijelovima društva
- istraživanja u raznim društvima istog društveno-historijskog tipa
- sveopća poređenja, koja se u načelu odnose na sva historijski poznata društva.