Uralski jezici

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Uralski jezici su porodica jezika koju govori oko 20 miliona ljudi. Specifičnost uralskih jezika je, prije svega, veliki broj padeža, u prosjeku 13 ili 14 (mađarski ih ima bar 24), a u njima, kao i u altajskim jezicima, nema gramatičkog pola. Isto tako, ni jedan uralski jezik nema glagol imati.

U uralske jezike spadaju:

  • Samojedski jezici
    • Sjeverni samojedski jezici - enecki(*), nenecki, nganasanski i juracki jezik
    • Južni samojedski jezici - kamasijski, matorski i selkupski
  • Fino-ugarski jezici
    • Ugarski jezici: mađarski jezik, te jezici Khanty (ostjački) i Mansi (vogulski)
    • Fino-permski jezici: jezik komi, komi-permjački jezik, udmurtski (votjački) jezik, mordvinski jezik te jezik mari; jezik sami(*), te balto-finske jezike, odnosno finski jezik, estonski jezik, ingrijski jezik(*), karelski, livonski(*), vepsijski i votski(*).

(*) označava skoro izumro jezik.

Od uralskih jezika, samo finski, mađarski i estonski imaju status nacionalnog jezika.