Uskoci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Uskoci kao pojam dolazi od vojno organiziranih grupa hajduka, što su ih u bosanskoj historiji osmanskog doba sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom upravom. Sâm pojam dolazi od bosanske riječi uskočiti, upadati, što je i osnovno obilježje ovih mahom pljačkaških formacija tokom historije. Uskoci su svoju domovinu napustili početkom 16. stoljeća zbog osmanskih osvajanja južnoslavenskih krajeva. Njihova historija, uspon i razvoj se mogu pratiti još od borbi hercegovačkih klanova kao što su bili Drobnjaci. Kasnije su se iz njih na ovim područjima razvili upadajući (uskaćući) Uskoci. Njima je djelimično znalo uspijevati da na područjima Hercegovine unutar Osmanskog carstva svojim klanovima osiguraju određeni stepen autonomije, mada su ovo tek teze novovjekih, uglavnom hrvatskih historičara.

Većina Uskoka imala je svoju bazu u Dalmaciji, i to na posjedima hrvatskog zapovjednika Petra Kružića u Klisu i okolini, koji su svojevremeno bili dio Osmanskog carstva kao Kliški (a zapravo Livanjski) sandžak. Kada su 1537. Osmanlije osvojili Klis Uskoci su se morali preseliti u Senj. Od tuda su vodili ogorčenu borbu kako protiv Osmanlija tako i protiv Venecije, pogotovo na obali kod Zadra. Iznad grada Senja nalazi se dobro očuvana uskočka tvrđava Nehaj.

U Senju su Uskoci započeli s dopuštanjem Austrije vršiti gusarske napade na venecijanske brodove. Mletačkoj Republici nije nikad uspjelo dovesti Uskoke pod svoju kontrolu.

Taj je čin 1612. godine bio povod ratu između Austrije i Venecije, čijim su završetkom Uskoci morali napustiti Senj. Njihovi su brodovi bili spaljeni, dok su sami Uskoci bili 1617. godine preseljeni na područja Karlovca te na Kupu, gdje je već od 1524. živio jedan dio Uskoka u Žumberačkom gorju. U borbama koje su na tim područjima nastavljene protiv Osmanlija se je kasnije razvila jezgra Vojne krajine koja je u Osmansko-austrijskim ratovima od 1683. do 1699. i od 1788. do 1791. Osmanlijama pružala otpor.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Uskoken