Ustav Republike Hrvatske

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudska vlast

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava

Političke stranke

Izbori

Ustav Republike Hrvatske kao nacionalno obilježje samostalne države donesen je 22. decembra 1990., i od tada je promijenjen tri puta: 1997., 2000. i 2001. godine.

Prva verzija definisala je parlament - Hrvatski sabor, koji se sastojao od Zastupničkog i Županijskog doma, te polupredsjednički sistem. Promjenama je ukinut Županijski dom te je dobar dio ovlasti prebačen s predsjednika Republike i prebačen u nadležnost Vlade.

Hrvatski ustav spada u moderne ustave. Čak 2/3 ustava sadrži norme o zaštiti temeljnih sloboda i prava. Ustav Republike Hrvatske započinje. Hrvatski Ustav pripada prema broju članova (147 članova) i količini teksta spada među kraće evropske ustave. Obuhvata 9 dijelova (odjeljaka).

Preambula[uredi | uredi izvor]

Naznačuje ko donosi ustav i upućuje na volju onoga u čije ime se ustav prihvaća (narod). Često se izlažu historijski temelji ustava i države za koju se donosi. U preambuli se navode i tumače temeljna obilježja koja se zatim institucionalno razrađuju u normativnom dijelu ustava.

Temeljne odredbe[uredi | uredi izvor]

Hrvatska se definiše kao nedjeljiva demokratska i socijalna država, u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Ukratko su definisani grb, zastava i himna, za koje je rečeno da se njihov podrobniji opis definira zakonom a ne Ustavom. Historijska uzrečica "sloboda, jednakost, bratstvo" se malo modifikovana spominje u trećem članu kao: "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, miroljubivost, socijalna pravda, poštovanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, zaštita prirode i čovjekovog okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sistem su najviše vrijednosti ustavnog poretka naše države".[citat potreban]

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda[uredi | uredi izvor]

Po Ustavu Hrvatske svi su pred zakonom jednaki, nema povlaštenih. Prava i slobode se mogu ograničiti samo da bi se zaštitila prava i slobode drugih ljudi. Nema smrtne kazne, svako je nedužan sve dok se pravomoćnom sudskom presudom ne ustanovi suprotno. Garantuje se privatnost, sloboda mišljenja i pravo vlasništva.

Uređenje državne vlasti[uredi | uredi izvor]

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana, i nosioc zakonodavne vlasti. Sabor donosi zakone, odlučuje o ratu i miru, nadzire Vladu i obavlja druge poslove definisane Ustavom. Ima 100-160 zastupnika koji se u istom sazivu sastaju četiri godine.

Narodni pravobranioc u Hrvatskoj štiti prava građana pred državnom upravom, a Sabor ga bira na razdoblje do osam godina.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inostranstvu, vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik može donositi uredbe sa zakonskom snagom samo u vanrednim okolnostima, za vrijeme trajanja ratnog stanja, ili ako su druga tijela državne vlasti onemogućena u radu, uz supotpis premijera.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj.

Sudska vlast je nezavisna i samostalna, najviši je sud Vrhovni sud Republike Hrvatske. Suce imenuje i razrješuje Državno sudbeno vijeće.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je i dužno progoniti one počinitelje kaznenih, prekršajnih i prijestupnih djela te zastupati interese Republike Hrvatske.