Vasilije III, veliki knez Moskve

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vasilije III

Vasilije III (25. mart 1479. - 3. decembar 1533) je bio veliki knez Moskve od 1505. godine.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Vasilije III je bio mlađi sin Ivana III Velikog i Sofije Paleolog. Tokom svoja prva dva desetljeća života on se nalazi u središtu dvorskih spletki za vlast koje ga nastoje postaviti za budućeg velikog kneza namjesto Ivanovog unuka Dimitrija. Te spletke na prijelazu u novi vijek ostvaruju uspjeh tako da Vasilije biva proglašen prijestolonasljednikom. S tako sređenim nasljeđivanjem Ivana III je još samo htio da doživi rođenje Vasilijevog sina zbog čega 1502 godine organizira njegovo vjenčanje. U izboru između 1500 ponuđenih djevica prestolonasljednik pravi za dinastiju gotovo katastrofalnu grešku ženeći onu koja mu ne može dati djece.

Veliki knez[uredi | uredi izvor]

Smrću oca 27. oktobra 1505. godine Vasilije III postaje djelomično osporeni veliki knez Moskve. Tek smrću svoga nećaka Dimitrija 1509. njegova je vlast osigurana. Bez obzira na te prvobitne probleme odmah po preuzimanju vlasti Vasilije III nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica. Prva njegove žrtva nakon sređivanja stanja u državi 1510. godine postaje republika Pskov., čiji istoimeni glavni grad nakon aneksije je drugi po veličini grad velike kneževine. Rat koji se potom nastavlja protiv Litve započinje velikom pobjedom kada snage Vasilija III osvajaju Smolensk 1514. godine, nakon čega napokon prestaju promjene vlasnika ovoga grada. Odgovor na tu pobjedu postaje mobilizacija Poljsko-Litvanskih snaga koje 8. septembra 1514. uništavanju Moskovsku vojsku od 40 hiljada vojnika u bitki kod Orše. Efekt toga poraza postaju zaustavljanje daljnjeg širenja države Vasilija III koji će ubrzo potpisati mir s opasnim protivnikom. Tadašnju vojnu slabost države iskorištava Krimski kanat čija vojska dolazi 1519. godine sve do Moskve gdje joj je veliki knez bio prisiljen platiti otkupninu da se vrati kući. Potreba vraćanja barem slike negdašnjeg sjaja rezultira aneksijom Rjazanja 1521. godina, kao i Novgoroda-Severnoga godinu dana poslije. Do kraja njegove vladavine desetak godina mira pomaže državnom oporavku tako da je ona u mogućnosti 1531. godine nametnuti Tatarskom kanatu svoga čovjeka na vlast.

Obitelj[uredi | uredi izvor]

Uništenje vojske u ratu s Litvom nije uspio niti spasiti potom sklopljeni pobjednički mir. Još kada je vojska Krimskog kanata došla do Moskve počele su ponovno spletke za mogućnost obaranja velikog kneza bez djece u korist njegovih rođaka. Odgovor Vasilija je bilo njihovo protjerivanje, kao i protjerivanje mitropolita koji ih je podržavao. Svjestan nužnosti dobijanja nasljednika Vasilije III se rastavlja 1525. godine, a nedugo zatim ponovno ženi. U tom drugom braku mu se napokon 1530. godine rađa duboko priželjkivani sin Ivan IV Grozni. U godini njegove smrti rađa mu se još i drugi sin imena Juraj.

Vasilije III umire od otrovanje krvi 3. decembra 1533 . godina određujući prije smrti svoju suprugu Elenu za sinova regenta.