Vena

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vene na podlaktici

Vena, u biologiji, je krvni sud koji vraća krv iz mikrovaskulature srcu. Vene sačinjavaju dio cirkulatornog sistema. Sudovi koji odvode krv iz srca se zovu arterije.

Donja šuplja vena nastaje spajanjem desne i lijeve zajedničke ilijačne vene (vena iliaca communis), a svaka zajednička ilijačna vena nastaje spajanjem vanjske ilijačne vene (vena iliaca externa) i unutrašnje ilijačne vene (vena iliaca interna) koje skupljaju krv iz nogu i karlice. Vanjska ilijačna vena nastavlja tok bedrene vene (vena femoralis), a bedrena vena tok zakoljenske vene (vena poplitea). Do nivoa zakoljenske arterije svaku arteriju prate dvije vene, dok veće arterije udova prati samo po jedna vena. Vene udova možemo podijeliti u dvije grupe.

  1. duboke vene smještene u mišićnom sloju,
  2. površinske vene smještene izravno pod kožom.

Zakoljenska vena skuplja krv iz dubokih vena potkoljenice. Krv iz površinskih vena skuplja se u maloj skrivenoj veni (vena saphena parva) koja se ulijeva u zakoljensku venu, i velikoj skrivenoj veni (vena saphena magna) koja se ulijeva u bedrenu venu. Pritoke donje šuplje vene dijelimo u parijetalne pritoke što krv dovode iz zida trbušne šupljine i u visceralne pritoke koji dolaze od nekih organa trbušne šupljine. U donju šuplju venu ulijevaju se i jetrene vene (venae hepaticae) koje dovode krv koju jetra prima od vlastite arterije i od vene vratarice (vena portae). Vena vratarica čini funkcionalni krvotok jetre, tj. dovodi u jetru krv iz sistema za varenje i slezene.

Gornja šuplja vena nastaje spajanjem desne i lijeve brahiocefalične vene (vena brachiocephalica). Brahiocefalične vene (dextra i sinistra) nastaju spajanjem unutrašnje vratne vene (vena jugularis interna) i potključne vene (vena subclavia). Unutrašnja vratna vena skuplja vensku krv glave i vrata. Potključna vena skuplja vensku krv iz ruke i dijela glave i vrata. U potključnu venu nastavlja se pazušna vena (vena axillaris) koja skuplja krv iz dubokih i površinskih vena ruke. Dvije glavne površinske vene ruke su

  1. vena cephalica i
  2. vena basilica

One se ulijevaju u duboke vene nadlaktice ili pazušne šupljine. Uz njih je još važna i vena mediana antebrachii. U laktu cefalička vena daje poprečnu spojnu granu za venu beziliku, a to je vena mediana cubiti. U području lakta nalazi se i najvažnija među spojnim granama površinskog i dubokog venskog sistema. To je vena mediana cubiti profunda. U gornju šuplju venu ulijeva se i neparna vena (vena azygos) koja povezuje sistem gornje i donje šuplje vene. Neparna vena počinje na desnoj strani tijela kao vena lumbalis ascendens koja je anastomozama povezana sa zajedničkom ilijačnom venom. Najznačajniji pritok neparne vene je vena hemiazygos koja počinje na lijevoj strani tijela jednako kao neparna vena na desnoj strani. Obje šuplje vene ulijevaju se u desnu pretkomoru i tu završava veliki krvotok


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: