Viktimologija
Viktimologija (lat. victima - žrtva i grč. logos - nauka) je mlada naučna disciplina koja izučava žrtve, istražuje uzroke, način postanka i odvijanja procesa i mehanizama viktimizacije, te njenim posljedicama.[1] Ovako sveobuhvatno definirana nosi naziv opća viktimologija, dok je u užem smislu nazvana specijalna ili kriminalna viktimologija isključivo preokupirana žrtvama kao posljedicom izvršenog zločina. Osim zločina, u tu kategoriju spada i zloupotreba moći, pa se ovaj inovirani vid discipline zove novom viktimologijom.
Za dalje čitanje[uredi | uredi izvor]
- (bs) Alija A. Ramljak i Haris Halilović, Viktimologija, Fakultet kriminalističkih nauka, Banja Luka, 2006. ISBN 9789958613159
- (bs) Azra Adžajlić-Dedović, Viktimologija II[mrtav link], Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sugurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu. Priština, 2011. godine.
- (en) Acker, James R., i Karp, Daniel R., Wounds that do not bind: victim-based perspectives on the death penalty, pronađeno na Google knjigama. ISBN 9781594600807
- (en) Lisak, David, Understanding the Predatory Nature of Sexual Violence, pronađeno na Middlebury College web stranici
- (en) Ruhs, Florian: Foreign Workers in the Second World War. The Ordeal of Slovenians in Germany., aventinus nova broj 32. U prijevodu: "Strani radnici u Drugom svjetskom ratu. Stradanja Slovenaca u Njemačkoj".
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ (en) Andrew Karmen, 2003, Crime Victims: An Introduction to Victimology, Wadsworth Publishing, ISBN 978-0-534-61632-8.