Vinica (Tomislavgrad)
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. |
Vinica je mjesto u tomislavgradskoj općini. Vinica je ime dobila po vinovoj lozi, jer se tu prije uzgajala vinova loza.
Vinica je poznata po tome što je bila mjesto skrivanja dijela Bugojanske grupe i vojnog sukoba s hrvatskim revolucionarima.
Poticaj mjestu dala je gradnja ceste poslije Domovinskog rata kada se počela planirati i gradnja tvornica te oživljavanje mjesta, no poslije smrti ministra odbrane Gojka Šuška i poraza HDZ-a na izborima 2000, svi planovi su propali. Danas je škola u Vinici zatvorena, a nezaposlenost je vrlo visoka. Na prostoru Vinice se nalazi planina Zavelim, izvor vode Česma,Brina,Bilobrkova pećina-koja redovito jednom godišnje istječe i poplavi cijelu Vinicu. U Vinici se nalazi i 14 stajališta (Isusov put sa križom).
Vinička stara crkva sa grobljem i kulom je najstarija crkva u Zapadnoj Hercegovini. 2008 godine u Vinici je na zalaganje župnika don Ilije Drmića podignut spomenik hrvatskim braniteljima iz 2. svjetskog rata i Domovinskog rata, te je pokrenut projekat gradnje biblioteke u Vinici, jedinstvenog Oltara Glagoljaša posvećenog u čast Jakova Perkovića, jednog od najvećih hrvatskih glagoljaša porijeklom iz Vinice i projekt dovršavanja ceste koja prolazi kroz Vinicu. O Vinici je snimljena tv serija na TV Sarajevu Zemlja bez Adama i emisija Pozitivna Geografija, na Federalnoj Televiziji BIH te par priloga na popularnoj HRT-ovoj emisiji Živa Istina.
Stanovništvo [uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je slijedeći:
ukupno: 412
- Hrvati - 404 (98,06%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 8 (1,94%)
Vinica geografski pripada Bosni, crkvena župa Hercegovini, a govor i naglasak njezinih stanovnika Zagori. Vinica je poznata po tome što je većina stanovnika otišla u emigraciju, pogotovo u Njemačku 1960ih godina. Razlozi zbog kojih su se Viničani masovno odseljavali su: teška ekonomska situacija, te loš odnos tadašnje jugo-komunističke vlasti prema njima. Razlog lošeg odnosa tadašnje vlasti prema Viničanima je njihova velika domoljubna svijest. Danas Viničani žive uglavnom u Splitu, Zagrebu, Njemačkoj i Švicarskoj.
Katolici u Vinici 1844. [uredi]
| Katolici u Vinici 1844. | ||||||
| godina | broj sela | broj kuća | odrasli | djeca | broj stanovnika | |
| 1844. | / | 82 | / | / | 619 | |
Poznate osobe [uredi]
- Nikola Jurčević - nogometaš i nogometni trener
- don Jakov Perković
- Vlade Lozić - (Vinica, Tomislav Grad, 11. januar 1950), Pjesnik, Djela: Između riječi i pepela (pjesme, 1980.), Stranac sa suzom (pjesme, 1981.), Ugarci na ognjištu (pjesme, 1984.)
