Viseći vrtovi Babilona

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Viseći vrtovi Babilona, crtež iz 16. vijeka

Ostaci visećih vrtova u Babilonu nalaze se na istočnoj obali rijeke Eufrat, na oko 50 km južno od Bagdada, u Iraku. Smatraju se jednim od sedam originalnih svjetskih čuda. Historija svjedoči da je babilonsko carstvo cvjetalo u vrijeme vladavine čuvenog kralja Hamurabija (1792-1750. g. p. n. e.) Ipak, smatra se da su legendarni viseći vrtovi izgrađeni za vrijeme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II (604-562. g. p. n. e.) i to po želji njegove supruge koja je bila "dovedena iz Medije i naročito voljela planinski pejzaž".

Historijske reference[uredi | uredi izvor]

Detaljni opisi visećih vrtova pronađeni su u djelima grčkih povjesničara Berosa i Diodorusa Sikulusa. U tablicama iz vremena Nabukodonosora 2, međutim, ni na jednom mjestu se ne spominje postojanje visećih vrtova, iako se mogu naći opisi njegove palate i samog grada Babilona. Sve do 20. vijeka mnoge misterije vezane za viseće vrtove nisu bile otkrivene - čak se i danas arheolozi bore da prikupe dovoljno dokaza prije nego izvedu konačne zaključke o tačnoj lokaciji vrtova, njihovom sistemu navodnjavanja i njihovom stvarnom izgledu. Neki noviji podaci ukazuju čak i da je vrtove sagradio drugi vladar - Senaherib, i to oko 1000 godina ranije nego što se do sada smatralo.

Detaljne opise vrtova iznose i poznati starogrčki pisci tog doba - Strabon i Filo bizantijski. Evo izvoda iz njihovih djela: "Vrtovi su oblika kvadrata stranice dužine oko četiri pletre (stara mjera za dužinu, prim. prev.) Sačinjavaju ih lučni svodovi koji se uzdižu nad popločanim osnovama, a terase su izgrađene stepenasto, jedna nad drugom pod različitim kutovima..."; "U vrtovima se uzgajaju egzotične biljke posađene na same terase, poduprte kamenim stubovima... Potoci vode teku s visina i spuštaju se u slapovima do tla... Oni navodnjavaju sve vrtove, natapajući korijenje biljaka i čineći cio predio vlažnim i sparnim. Tako je trava stalno zelena, a drveće buja... Ovo umjetničko djelo kraljevskog luksuza odaje utisak prirodnosti, jer se uticaj čovjeka u održavanju ovih vrtova nikada ne vidi."

Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada Babilona u Iraku otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom dijelu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Viseći vrtovi Babilona



Sedam svjetskih čuda

Artemidin hram u Efesu | Velika piramida u Gizi | Viseći vrtovi Babilona | Kolos s Rodosa
Mauzolej u Halikarnasu | Zeusov kip u Olimpiji | Svjetionik u Aleksandriji