Viseći vrtovi Babilona

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Viseći vrtovi Babilona, crtež iz 16. vijeka

Ostaci visećih vrtova u Babilonu nalaze se na istočnoj obali rijeke Eufrat, na oko 50 km južno od Bagdada, u Iraku. Smatraju se jednim od sedam originalnih svjetskih čuda. Historija svjedoči da je babilonsko carstvo cvjetalo u vrijeme vladavine čuvenog kralja Hamurabija (1792-1750. g. p. n. e.) Ipak, smatra se da su legendarni viseći vrtovi izgrađeni za vrijeme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II (604-562. g. p. n. e.) i to po želji njegove supruge koja je bila "dovedena iz Medije i naročito voljela planinski pejzaž".

Historijske reference[uredi | uredi izvor]

Detaljni opisi visećih vrtova pronađeni su u djelima grčkih povjesničara Berosa i Diodorusa Sikulusa. U tablicama iz vremena Nabukodonosora 2, međutim, ni na jednom mjestu se ne spominje postojanje visećih vrtova, iako se mogu naći opisi njegove palate i samog grada Babilona. Sve do 20. vijeka mnoge misterije vezane za viseće vrtove nisu bile otkrivene - čak se i danas arheolozi bore da prikupe dovoljno dokaza prije nego izvedu konačne zaključke o tačnoj lokaciji vrtova, njihovom sistemu navodnjavanja i njihovom stvarnom izgledu. Neki noviji podaci ukazuju čak i da je vrtove sagradio drugi vladar - Senaherib, i to oko 1000 godina ranije nego što se do sada smatralo.

Detaljne opise vrtova iznose i poznati starogrčki pisci tog doba - Strabon i Filo bizantijski. Evo izvoda iz njihovih djela: "Vrtovi su oblika kvadrata stranice dužine oko četiri pletre (stara mjera za dužinu, prim. prev.) Sačinjavaju ih lučni svodovi koji se uzdižu nad popločanim osnovama, a terase su izgrađene stepenasto, jedna nad drugom pod različitim kutovima..."; "U vrtovima se uzgajaju egzotične biljke posađene na same terase, poduprte kamenim stubovima... Potoci vode teku s visina i spuštaju se u slapovima do tla... Oni navodnjavaju sve vrtove, natapajući korijenje biljaka i čineći cio predio vlažnim i sparnim. Tako je trava stalno zelena, a drveće buja... Ovo umjetničko djelo kraljevskog luksuza odaje utisak prirodnosti, jer se uticaj čovjeka u održavanju ovih vrtova nikada ne vidi."

Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada Babilona u Iraku otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom dijelu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Viseći vrtovi Babilona



Sedam svjetskih čuda

Artemidin hram u Efesu | Velika piramida u Gizi | Viseći vrtovi Babilona | Kolos s Rodosa
Mauzolej u Halikarnasu | Zeusov kip u Olimpiji | Svjetionik u Aleksandriji