Vlasi Predojevići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vlasi Predojevići su vlaška skupina/katun, smještena na području Bileće, gdje se nalazio njihov glavni naseobinski kompleks (de vila de Predouich), a ponekada se spominju i u obliženjm Gacku, Nevesinju i Rudinama. Vlasi Predojevići doživjeli su i imaju značajnu literaturnu promociju preko čuvenog Hasan-paše Predojevića, osvajača Bihaća (druga polovina XVI stoljeća). On je predstavljan njihovim potomkom, prvim poznatim islamiziranim članom ‘porodice Predojević’, mada relevantnih potvrda za to nema u izvorima.

Katun Predojevića je vjerovatno izrastao iz neke veće vlaške skupine, no podaci o tome, kao ni o katunaru imena Predoje nisu sačuvani. Prvi izvorni podaci o Predojevićima potiču iz augusta 1372. godine, kada se imenom spominju četvorica prvih poznatih pripadnika katuna Predojevog: Milaš Grubetić, Brajko Boljojević, Bjeloje Boljojević i Nenad Bratošević. Kao i sve druge vlaške skupine i Predojevići se pretežno bave stočarstvom, ulaze u razne poslovne poduhvate sa Dubrovčanima, uključujući karavanski prevoz raznih artikala, većinom soli. Kao dodatni izvor prihoda Predojevići praktikuju pljačke i prepade na dubrovačke trgovce.

Istaknutiji pripadnici ovog katuna bili su: Čeprnja Brajanović sa sinovima Stjepanom, Vukcem, Lukačem i Bogdanom Čeprnjićem, zatim Zagorac Brajanović sa sinom Jurjem Zagorčićem i unucima Obradom, Vukotom, Radičem, Ivanišem, Radojom, Vukićem i Mladienom Jurjević Zagorčićem. Predojevići su jedno vrijeme bili ljudi vlasteoske porodice Pavlovića, da bi prije dolaska Osmanlija priznavali seniorstvo Kosača. Nakon pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva od vlaha Predojevića se spominju Mrkša Radosalić, Juraj Vukčić i Bogdan Vučihnić.

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Храбак, Богумил, "О херцеговачким влашким катунима према пословној књизи Дубровчанина Џивана Припчиновића", Гласник Земаљског музеја 11 (Историја и етнографија), Сарајево 1956, 29-39.
  • Ковачевић Десанка, "Средњовјековни катуни по дубровачким изворима", Симпозијум о средњовјековном катуну, Научно друштво СР Босне и Херцеговине, Посебна издања, књига II, Одјељење Историјско-филолошких наука I, Urednik Milenko Filipović, Sarajevo 1963, 121-142.
  • Kurtović Esad, "Iz historije vlaha Predojevića", Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja 40, ANU BiH, Sarajevo 2011, 243-254.
  • Kurtović Esad, "Seniori hercegovačkih vlaha", Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 647-695.
  • Тошић Ђуро, "Прилог проучаванју Донјих влаха у источној Херцеговини", Зборник за историју БиХ 4, Београд 2004.