Vlasi Stankovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vlasi Stankovići su vlaška porodica iz katuna Stanka Perutinića.

Vlasi Stankovići potiču iz katuna Stanka Perutinića koji je ogranak Vlaha Maleševaca. Katun Stanka Perutinića javlja se početkom 15. vijeka. Četiri brata Stanko, Hrebljan, Milić i Miloš Perutinić činili su rod koji se izdvojio kao poseban katun. Na čelu katuna, kao katunar bio je Stanko Perutinić. Njegovi nasljednici - Stankovići bili su vazali vojvode Sandalja Hranića Kosače. U njegovo doba oni su najznačajnije 'transportno preduzeće' na relaciji između primorja i Sandaljevog posjeda. Iz Dubrovnika prevoze robu do Cernice, Foče, Goražda, Borča, Prače, Višegrada, Prijepolja, Pljevlja, Ljubskova ali i do krajeva u Srbiji preko rijeke Lim.

Članovi porodice Stankovića su braća Radol, Klapac, Stanoje i Stanihna. Najznačajniji su Klapac i Stanoje Stanković koji su poznati ne samo po brojnim karavanima nego i po diplomatskoj službi koju su obavljali za svoga seniora vojvodu Sandalja. Ostali potomci roda Perutinić: Hrebljanovići, Milićievići i Miloševići bili su vazali vojvode Radoslava Pavlovića. Vlasi Maleševci, među kojima i Stankovići bili su smješteni na području Rudina.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Esad Kurtović, 'Slavni ljudi svoje vrste' – Stankovići vremena vojvode Sandalja Hranića Kosače, „Med Srednjo Evropo in Sredozemljem, Vojetov zbornik”, Ljubljana 2006, [1][mrtav link]