Vodovod

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Čista pitka voda
Vodotoranj u Sisku

Vodovod je sistem za opskrbu određenih područja vodom. Sastoji se iz mreže vodovodnih cijevi i građevinskih objekata.

Historija[uredi | uredi izvor]

Fragmenti građevina iz daleke prošlosti dokazuju da se problemu dovođenja vode do potrošača odavno posvećivala velika pažnja. Velika naselja nicala su redovno na teritoriju sa izobiljem vode (područje Eufrata i Tigrisa, dolina Nila), ali je opskrba vodom rješavana i vodovodima koji su dovodili vodu iz velikih daljina. Poznati su antički vodovi u Palestini i Grčkoj.

Elementi vodovoda[uredi | uredi izvor]

Danas se komunalna opskrba vodom rješava isključivo na principu vodovoda, jer je na taj način osigurana zdrava i pitka voda u dovoljnoj količini. Svaki vodovod sastoji se od nekoliko bitnih elemenata: zahvata ili kaptaže podzemne ili nadzemne vode, rezervoara za skladištenje vode, razdjelne vodovodne mreže s pripadnim objektima i kućnih instalacija. Osim tih prijeko potrebnih i bitnih elemenata potrebni su često i uređaji za poboljšanje kvalitete vode te pumpne stanice za dizanje vode u više potrošačke zone.

Kaptaža obuhvaća tehničke i sanitarne elemente. Zahvat vode iz zdenca, izvora, jezera ili vodotoka mora biti tehnički izveden tako da su količine vode potrebne za opskrbu određenog područja zaista osigurane za razdoblje od 30 do 50 godina, mora biti upotrijebljen građevni materijal koji odolijeva utjecaju [atmosferilija i ostalih prirodnih razornih sila i koji održava kvalitet vode. Od kaptaže voda se dovodi cijevima, kanalima ili tunelima do rezervoara, gdje se sprema. U rezervoarima se voda skuplja u periodu dana ili noći kad je minimalna potrošnja, a služi u periodu kada je potrošnja povećana iznad srednje dnevne. Rezervoari su obično čelične ili betonske, natkrivene ili otvorene, podzemne ili nadzemne građevine, koje moraju biti tehnički i sanitarno besprijekorno izvedene.

Volumen rezervoara iznosi do jednodnevne maksimalne potrošnje, maksimalno opterećenog dana i, u principu, one količine vode koje su potrebne za gašenje požara. Moderni rezervoari izgrađuju se od betona, armiranog betona (klasičnog ili prednapregnutog) i čelika. Smještaj rezervoara treba predvidjeti na takvoj koti da bude osiguran potrebni opskrbni tlak u najkritičnijoj točki naselja. Radi toga je u ravnicama često rezervoar uzdignut na vodotoranj, čija je visina da se u razvodnom sistemu stalno održava potreban pritisak.

Razvođenje ili distribucija vode do potrošača odvija se cijevima okruglog presjeka od različitih materijala: drveta, olova, kovanog i livenog željeza, čelika, azbestnog cementa te plastičnih masa. Izbor vrste materijala za cijevi ovisi o maksimalnom radnom tlaku u cijevima te ekonomskim uvjetima i zdrastvenima zahtjevima.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: