Wikipedia:Čaršija/Arhiva 1

Dodaj veze
Stranica je zaštićena. Mogu je mijenjati i premještati samo administratori.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vandalizam

Budući da je BiH Wikipedia postala mjestom za orgijanje raznih patoloških kretena, predlažem da se zaštite stranice kao "Bosanski jezik" i sl. Da bi enciklopedija uopće bila upotrebljiva, mora biti zaštićena od trollova i kretena. Mislim da, takodjer, treba banirati izvjesne IP adrese, te na taj nacin iskljuciti i ignorisati primitivne i neobrazovane osobe, kojima sigurno ovdje nije mjesto, a koji mogu u svojoj zemlji da adekvatnije prezentiraju svoj analfabetizam. Dole su navedena imena vandala:

IP 213.137.119.141 pripada: Srbija i Crna Gora - Srbija - Nis - Jp Ptts Srbija

inetnum:213.137.98.0 - 213.137.124.255 netname: PTTSRBIJANET descr: JP PTTS Srbija descr: ISP PTT Srbija NET descr: Belgrade, Takovska 2. country: CS person: Djordje Popovic address: PTT SRBIJA NET address: Informacioni Centar address: Katiceva 14-18 address: 11000 Beograd phone: +381 11 3619 410 person: Bosko Puric address: JP PTT saobracaja Srbija address: Informacioni centar address: 11000 Beograd e-mail: bpuric@ptt.yu address: Katiceva 14-18 address: Yugoslavia phone: +381 11 2351 847 fax-no: +381 11 634 893

Record Type: IP Address 193.203.26.114

IP Location: Srbija i Crna Gora- Srbija (serbia) - Belgrade - Saga Systems inetnum: 193.203.26.0 - 193.203.27.255 netname: SAGA-NET descr: SAGA Systems descr: Trade, production and consulting descr: Milentija Popovica 9 descr: Sava centar descr: 11070 Belgrade, Serbia country: CS rev-srv: odisej.telekom.yu descr: TELEKOM-SRBIJA person: Ljubisa Mitrovic address: M.Popovica 9, Sava centar address: 11070 Novi Beograd address: Yugoslavia phone: +381 11 605759 phone: +381 11 147182 phone: +381 11 2224323 ext.259 phone: +381 11 2224322 ext.133 fax-no: +381 11 603268 person: Dragan Parmakovic address: Milentija Popovica 9 address: SAVA centar address: 11070 Beograd address: Yugoslavia phone: +381 11 222 3570 fax-no: +381 11 222 3579 person: Miodrag Mitrovic address: M.Popovica 9, Sava centar address: 11070 Novi Beograd address: Yugoslavia phone: +381 11 2223579 phone: +381 11 147182 phone:+381 11 2224323 ext.256 fax-no: +381 11 603268 person: Predrag Zecevic address: Milentija Popovica 9 address: SAVA centar e-mail: zeka@saga.co.yu predrag.zecevic@saga.co.yu address: 11070 Beograd address: Yugoslavia phone: +381 11 311 3570 fax-no:+381 11 147 182

P.S. Navedeni vandali koriste samo dial-up connection.

Briljantno!!! Kip ap d gud vrk!!!!!!!!!!! [Emir(Emir)]

Velik, upravo nepodnošljivo velik dio tekstova na ovoj wiki je bolesna promičba. Za povijesnopolitičke članke je potrebno više znanja i pameti, a dosta kakovonosnih članaka je na poveznici http://www.iis.unsa.ba Naravno-osim ako stalni sudionici ne misle pretvoriti ovu wiki u štivo za ismijavanje gluposti "Muje i Hase". Mir Harven 11:47, 23 Jul 2004 (CEST)

Nažalost, mislim da primjedba Mir Harvena stoji. Članci kao ovih par poslijednjih samo prizivaju vandalizam. Povrh toga, slični članci se uporno guraju gdje im nije mjesto. E.B. 06:15 PM (UTC), Jul 24 04

Imam jedno malo pitanje. Na kojem je jeziku ova wiki ? Naime, kvalitetan članak http://bs.wikipedia.org/wiki/Srpski_jezik je na pismu koje, koliko znam, nije pismo bosanskog/bošnjačkoga jezika. No, možda griješim. Mir Harven 20:39, 26 Jul 2004 (CEST)

Tko je ovdje SYSOP ?

Sve je puno imbecilnih članaka (Tuzla, pa neke komedije o Zenici). Ako netko želi, onda treba navratiti katkad na wiki, inače se mirne duše može ugasiti svjetlo u balkanskoj krčmi. Mir Harven 18:59, 27 Jul 2004 (CEST)

Treba negdje naglasiti da samo članci na bosanskom jeziku dolaze u obzir (možda na početnoj stranici?), to jest da u izgradnji bosanske enciklopedije mogu učestvovati oni koji govore i pišu bosanskim jezikom.

Ko govori bosanskim jezikom? Pošto druga dva konstitutivna naroda govor drugim jezicima, da li su to samo Bošnjaci? Da li ove stranice pripadaju samo njima ili svima onima koji žive u Bosni i Hercegovini? Ako pripadaju svima, onda su dozvoljena tri jezika i dva pisma. Ako ne, onda će ostala dva ravnopravna naroda tražiti sebe na nekim drugim stranicama. Bosna i Hercegovina je specifična zemlja, na našu sreću (ili nesreću).

"Ovo je wiki na bosanskom jeziku, nacionalnom standardnom jeziku Bošnjaka muslimana (koji mi Hrvati zovemo bošnjački)"

Apelujem, da ne omalovazavate bosanski jezik, i da ga ne nazivati bosnjacki, kako rece ovaj da se bosanski na hrvatskom kaze bosnjacki. To bi isto bilo,kada bih ja rekao da se na bosanskom Hrvat, kaze Vlah, sa velikim V. Ukoliko ne zelite da postujete jezik Bosnjaka, kojeg oni od Kulina bana nazivaju bosanskim, onda bolje nadjite neki drugi sajt.



.Teme su nevažne, jer bilo što iz bosanske poviejsti može biti obrađeno i na drugim wikipedijama. Ne postoji švicarska wiki (nego njemačka, italijanska i francuska) niti belgijska (nego francuska i flamanska). Također, nema ni indijske, pakistanske ili nigerijske. Dakle, ne radi se o wiki jedne zemlje, nego jednoga jezika kojim govori jedan narod koji se zove bošnjački. Mir Harven 17:33, 28 Jul 2004 (CEST)

Sad mi je jasno. Ja ne govorim i ne pišem na bosanskom/bošnjačkom jeziku, iako ga vrlo dobro razumijem. Moj maternji jezik je srpski. Neću se ljutiti ako neko moje učešće na ovim stranicama naknadno prevede. Uostalom moja zemlja je Bosna i neće mi biti svejedno ako se svakakve nebuloze ovdje pišu.

Znaš bosanski - piši članke, neznaš bosanski - nemoj pisat članke. Ja sam npr. napisao nekoliko članaka na švedskoj wikipediji jer znam pisati i govoriti švedski jezik, koji mi nije maternji. Važno je poštovati jezik i one koji ga govore, kao i ostala pravila koja važe na wikipediji i nebi trebalo biti nikakvih problema.

Kad smo već kod jezika... Zna li iko kako se ovo pojavilo na bosanskoj wikipediji i može li potvrditi ispravnost članka, pa da ga neko prevede.

Vođen nekom intuicijom, premjestio sam tekst Zazaki članaka koji si spomenuo na discussion stranicu dok ne bude preveden. Isto sam uradio i sa člankom o srpskom jeziku. E.B. 1:28 am (ET) 31 Juli 04

Pošto sam se bojao da nećete moći zajedničkim snagama da prevedete članak o srpskom jeziku, uradio sam to sam.

OK momci pitanje: Kazete da se clanci samo smiju/trebaju pisat ako autor pise bosanskim/bosnjackim jezikom. Ja sam odrastao u Bosni (Brcko), zivio tamo do 12-te godine (do '92), ucio u skoli srpsko-hrvatski jezik, a trenutno zivim u Njemackoj. Kako da znam dali govorim i pisem bosanskim, bosnjackim, srpskim ili hrvatskim jezikom? Ili ja mozda govorim neku mjesavinu svih tih jezika, pa mi uopste nije dozvoljeno pisat za ovaj wiki? Aj mi to malo razjasnite, molim vas.

1) Da li si Bošnjak, Srbin, ili Hrvat? Vjerovatno govoriš jezik tvoje nacije.
2) Ako nisi Bošnjak, da li dobro razumiješ razlike između Bosanskog, Srpskog, i Hrvatskog? Slobodno pravi izmjene na Bosanskoj wikipediji, ali nemoj pisati o "Zemljopisu" i "Istoriji".
3) Ako ozbiljno hoces da pomogneš Boanskoj wikipediji, slobodno pravi izmjene na Bosanskoj wikipediji, ali prihvati izmjene o pravopisu i leksikonu.
4) Ako možeš, promjeni language settings na tvom kompjuteru na Bosanski jezik dok si na Bosanskoj wikipediji.
To je moje mišljenje. Dobrodošao.

Hvala na dobrodoslici.

U vezi pitanja jedan: Pa zar je to tako jednostavno? Lijepo bi bilo. Iz mijesanog braka sam, pola Srbin, pola Hrvat, a u Bosni odrastao. Tako da se nekako najvise osjecam kao ono sto je nekad bio "predratni bosanac".

Ma piši čim god da stigneš. Poenta Wikipedije je u kolaboraciji a ne da svako piše perfektan sadržaj iz prve. Cijela masa zajedničkim snagama oblikuje članke bilo da se radi o jeziku ili stilu ili nečem trećem. Neminovno je da će tvoje izmjene biti modifikovane. "Ljudskost" je bitna, ostalo su sitnice. Dobrodošao na Wikipediju! (preporučujem ti da se registruješ, btw) E.B. 02:59, 8 Oct 2004 (CEST)

Konvencije i Styleguide

Potrebno je da se odluči o par stvari dok je sve u začetku, da bi si spriječili kasnije muke. Mislim specifično na slijedeće:

U čemu je svrha preimenovanja članaka u "Prezime, Ime" format? Ogromna većina korisnika utipkava "Ime Prezime" format pri traženju članaka. To samo iziskuje stavljanje #REDIRECT-a na najmanje tri dodatne stranice koji bi uputili korisnike u pravom smjeru. Ovo ne samo da zbunjuje korisnike, nego i same Wikipedijance. Trenutno Postoje dva članka o Ivi Andriću: jedan pod "Andrić, Ivo", drugi pod "Andrić Ivo" i ja zamalo da postavim treći pod "Ivo Andrić", što mi se čini najlogičnije.
Na Engleskoj Wikipediji, članci su u normalnom, intuitivnom formatu: "Ime Prezime" (npr. Ernest Hemingway [1]). Prvi format je vjerovatno korektniji i može se napraviti indeks, ali mislim da je taj format nemoguć za nešto što je otvorenog sadržaja tipa Wikipedije. E.B. 19:45, 4 Aug 2004 (CEST)
Format Prezime, Ime sam poceo koristiti na osnovu nase enciklopedijske tradicije, u kojoj je ovakav nacin pisanja uobicajen. Ukoliko drugi autori clanaka smatraju da ovo nije najbolji nacin, neka ga slobodno izmijene ja nemam nista protiv toga.Pingos

Styleguide za englesku Wikipediju preporučuje "Ime Prezime" [2]. Predlažem da usvojimo istu konvenciju.

Slijedeća bitna stvar su strana imena. Da li naslov pisati u formatu "Bil Klinton" ili "Bill Clinton"? Mišljenja? Sugestije?

Ja mislim ovako. Imena koja se pišu latinicom ili čirilicom, neka se prevode kako se piše u njihovom jeziku. Tako, Bill Clinton članak bi bio "Bill Clinton". U svim drugim pismima nek se zovu tako kako bi se reklo u našem. Tako محمد članak bi bio "Muhamed". Asim Led 15:26, 12 Aug 2004 (CEST)


Kako sam zbog obaveza sprijecen da svakodnevno posjecujem Wikipediju, a jedini sam sa "birokratskim" pristupom, molim da ustanovimo Proceduru za nominaciju administratora proceduru za nominacije i imenovanje novih administratora i birokrata koji bi mogli obavjati ovaj zadatak. Korisnik:Pingos

1000. Članak

Evo, Bosanska wikipedija sad ima 1000 članaka :) Asim Led 00:32, 1 Oct 2004 (CEST)

Veliki posao je urađen i čestitke na tome, ali smo ipak daleko od 1000 članaka, jer imamo otprilike 600 članaka koji sadrže samo template !Pingos 01:12, 1 Oct 2004 (CEST)
Svaka čast Asime! Samo jedna mala zamjerka: dekade (ili još bolje decenije) bi na bosanskom bile: 450te umjesto 450ih. Keep up the good work E.B. 05:40, 1 Oct 2004 (CEST)

O jeziku rode da ti zborim

Kao što sam davno rekao: i karta, i popis govornika dijalekata su kilavi. Ako tko ima popis iz 1991., mogao bi doći do realističnijega broja govornika: izbrojati Muslimane na pojedinim zonama. Ponavljam- zona istočnobosanskoga je netočno označena, jer je Brozovićev zemljovid (a Brozović je najbolji znalac toga dijalekta)jasan: istočnosbosanski obuhvaća od Save na jug do ispod Sarajeva, ide preko rijeke Bosne i skoro do Drine do Srebrenice. Tim se dijalektom govorilo (prije etničkog čišćenja), većinski od Kreševa, Fojnice, Kiseljaka,..do Tuzle, Olova, Živinica, Vareša, Kaknja,.. Mir Harven 00:46, 5 Oct 2004 (CEST)

Gradovi u BH

Ako tko želi, može lako postaviti stranice o raznim gradovima i mjestima u BH. Npr.- http://directory.google.com/Top/World/Bosanski/Regionalno/Evropa/Bosna_i_Hercegovina/Gradovi/ Mogu se uzeti dijelovi, a i slike, jer su to ionako stranice kojima treba promidžba, pa ih nije loše staviti kao vanjske linkove. Problema s licencom ne bi trebalo biti. Mir Harven 16:54, 15 Oct 2004 (CEST)

O nedavnoj raspravi o Gornjem Vakufu

Dosta više. Iako ovo jeste u glavnom wikipedija za Bošnjake (Bosanski jeste naš standardni jezik) to ne znači da če biti forum za nacionalističke rasprave i edit-ratovanje. Kotromanić, nemožes izazivati i vrijeđati druge korisnike kao što si sad radio, ma kolikogod se ne slažeš sa njihovim mišljenjem. Riješi probleme sa drugima o izmjenama razumno umjesto da praviš situaciju goru ako nečes da ti dobijes ban.

Ja sam reagovao u situaciji kada mi je Mir Harven izbrisao kompletan clanak, koji je baziran na cinjenicama. Ako meni ne vjerujete, prelistajte dokumentaciju tacnije presude Haaskog tribunala u kojima je utvredjena odgovornost i umjesanost R Hrvatske u ratu u BiH, u predmetu Tihomir Blaskic!

Takodjer sam reagovao na cinjenicu da mi je Mir Harven porucio:"da ne serem o hrvatskoj agresiji"

I konacno, reagovao sam zato sto Mir Harven nas jezik naziva bosnjacki, na ovim stranicama pise rijeci koje nisu u bosanskom jeziku kao: "tko", "promidzba" isl. Mislio sam da pokazem kako nekultura i licemjerstvo cesto idu zajedno, jer ako neko dodje na stanicu na kojem je oficijelni jezik bosanski, i kaze da taj jezik naziva bosnjackim, jer se bosanski kaze bosnjacki, sto je samo po sebi apsurd, jer je covjek vec rekao pridjev bosanski...Ova kampanja ima velikog maha u hrvatskim medijima, npr. Vecernji list, itd...

Naravno ja cu objaviti(ne na ovim stranicama) potpunu istinu o hrvatskoj umjesanosti u rat u BiH, sa preciznom dokumentacijom, izjavama svjedoka, i presudama haskog tribunala.

Nesto slicno je uradio BBC u pokolju u Ahmicima, u serijalu Warriors...A mir harven mi je poslao argumente na stracima "herceg-bosne", halo ljudi za boga milog herceg bosne, koje herceg-bosne jel one cije je citavo vojno-politicko rukovodstvo u haagu?!


Kotromanic



Istovremeno, Mir Harven siguran sam da si čuo "Dont argue with an idiot, he'll bring you down to his level an...".

Mislim da je nekorektno da me nazivate idiotom, nakon sto sam reagova na postupke Mir Harvena, i nakon sto sam na svojoj kozi osjetio "bijes" hrvatskih bojovnika 93.


SAMO JEDNO PITANJE ZA MIR HARVEA:" DA LI SI TI ONAJ "MIR HARVEN" KOJI PISE KOMETARE NA na [3] ?!


Kotromanic

To vrijedi za tebe, jer sigurno na ovoj wikipediji če biti korisnici koji se ne slažu sa tobom i tvojim izmjenama ali ne moraš onda i ti prema njima kao što oni tebi. Ipak nadam se da češ nastaviti pisati na Bosanskoj wikipediji jer pišeš dobre i kvalitetne članake. Međutim, izvini ali nisi ti neki plačenik da se boriš u edit-ratovima na Engleskoj wikipediji za nas. Fino je da radiš protiv velikosrpske propagande (Igor, Nikola, itd) ali niko te ne tjera pa ako hočeš da samo braniš Hrvatske teme i interese, uredu.. iako mislim da bi bilo glupo tako raditi samo zbog neke bezveze svađe sa novim korisnikom Bosanske wikipedije.

Motivacija je istina. No, želja da se prikaže istina (a ne propaganda) jednostavno ishlapi kad čovjek vidi da prikazuje istinu (koja ide u korist nekoj skupini-u ovom slučaju Bošnjacima muslimanima) ako se ta skupina (ili dobar dio) ponaša podlo i pasji. Glede "plaćeništva"-e, da bar jesam, bilo bi love. Ti edit-ratovi su bili borba za istinu. No, u kontekstu koji sam spomenuo, normalno je reći samom sebi: "Ma otpilite, jest da velikosrbi lažu, ali mi ćemo te laži sasjeći jedino ako se tiču nas Hrvata. Ostali koji se s njima petljaju (Albanci, Bošnjaci,..) neka se snalaze sami, jer se vidjelo više puta-pomozi sirotu na svoju sramotu. Mir Harven 14:58, 21 Oct 2004 (CEST)


Što se tiče samog članaka o Gornjem Vakufu, ja ču vratiti na Mir Harvenov zadnji edit i ostaviti ga vama da radite kako hočete.

Sto se mene tice pisite kako hocete, ja cu na posebnoj stranici objaviti dogadjanja iz srednje bosne, a ti ostavi mir harvenovu istinu, iako sam mislio da doprinesem ovoj wiki na nasem jeziku,ali ocito, ako zelis da hrvati kroje istinu na nasoj bosanskoj stranici OK, tvoj izbor!

Samo bih volio da mi se neko od administracije javi na

kotromanich@yahoo.com


Kotromanic


Iako se naravno treba spomenuti ratne događaje, mislim da je nepotrebno pisati brojna imena raznih osoba jer obje strane to mogu raditi. Mislim da bi bilo protiv NPOV samo govoriti o specifičnim žrtvama jednog naroda, a da bi bilo nepotrebno nabrajati iz obje strane.

U pitanju su zrtve i dogadjaji(nisam ja birao sto su iz jednog naroda, to su radili zlocinci), koje su bile uvod u rat! Nisam pisao o imenima svih 300 poginulih Gornjevakufljana, nego samo o onim dogadjajima, kao sto se desilo npr. sa Suadom Dilberovic u Sarajevu.


Kotromanic

Eto. Nadam se da me razumijete i da možete riješiti raspravu. Vrijeme je za iftar. Asim Led 00:46, 21 Oct 2004 (CEST)

Nazalost na drzavnoj televiziji su nam zabranili emitovanje iftarskog programa! Slucajnost ili ne, direktor BHT-a, je Drago Maric, Hrvat

Kotromanic

molim administratora da pogleda sta pise Mir Harven, na talk gornjivakuf: [4]

Opet ovaj bolesnik. Jel' ti ovo terapija, što li ? Dosadan si, ćibe. Mir Harven 00:28, 26 Oct 2004 (CEST)


ko je bolesnik a ko ne, moze svako vidjeti na talk:gornjivakuf? ko brani zlocince prlica prljaka, blaskica i ostale?!! sada znam sigurno da si ti onaj koji pise komenatre na pincom.info (kao i na vecernjaku), koji se mogu dati na psihijatrijsko razmatranje!

ako se zalazes za svoj jezik,i svoj kanal na hrvatskom jeziku, zasto si dosao da pises na bosanskom jeziku? kakva je to dvolicnost? boris se za diskriminaciju u skolama, a opet toliko zeljno pises clanke na bosanskoj wiki? koja je tvoja misija ovdje, da krojis historiju prema tvom ubjedjenju?

zao mi je sto administratori nisu uvidjeli tvoju misiju ovdje, ali ja sam ostavio svoju email adresu, svakom mogu poslati dokaz o tvojim stavovima. cak je dovoljno da procitaju talk:gornjivakuf!


kotromanic

Cenzori ?

Pokušao sam danas izmijeniti tekst o bosančici (vidi se na pokušaju promjene). No, nije "prihvatilo". Radi li se o tehničkoj pogrješci, ili o nekoj vrsti cenzure ? Tek tako, da znam. Mir Harven 11:04, 22 Oct 2004 (CEST)

Aha

Iako znam da se ovo neće pojaviti-svejedno. Pa-što niste imali petlje da me fer obavijestite na stranici razgovora da je suradnja završena ? OK, adios. Mir Harven 11:52, 22 Oct 2004 (CEST)

???

E sad mi ništa nije jasno. Pojavio se prvi članak na Portalu, a neće o bosančici. O čemu se tu radi ? Mir Harven 11:54, 22 Oct 2004 (CEST)

Prijedlog

Pokušao sam izmijeniti početnu, ali nisam znao kako. Naime-mislim da bi bilo dobro upisati kategorije kao na hr wiki: bošnjačka književnost, historiografija, likovna umjetnost, filologija i lingvistika,...i lagano ih popunjavati imenima i člancima (dosta već postoji). Npr. u književnost bi išli od Uskufija do Selimovića i Karahasana, u likovnu od mujadžića do Ibrulja itd., u historiografiju od Muvekkita (ima i prije) do Balića i sl, u filologiju od Uskufija do Isakovića i Halilovića i sl. Ako je tko za, bilo bi zgodno napraviti. Ako nema zainteresiranih-ništa. Mir Harven 01:39, 23 Oct 2004 (CEST)

Misliš hočes da dodaš linkove pod "Domače teme"? Slobdono. Da to izmjeniš trebaš da ideš na Šablon:Sadržaj. Asim Led 04:16, 23 Oct 2004 (CEST)
Aha, template. Nisam znao. OK. Mir Harven 10:59, 23 Oct 2004 (CEST)

Zašto ne radi ?

S tim sam se susretao i na hr wiki, ali ne ovako uporno: stranica se neće "stabilizirati". Stavim, npr. književnost i historiografiju na domaće teme, i iako to ima (za sada siromašan) sadržaj, nikako da se link na početnoj stranici oboji u plavo-što bi značilo da je OK. Nije ni crveno, nego-smeđe. Dobro- kako se postiže da stranica bude konačno "prihvaćena", bez glupih poruka Edit i sl. ? Samo da se nastavi, pa dok ne "sjedne" ? Ili ima neki trik ? Jer-ovo je bez veze, napišeš linkove na stranic, pa čekaj do besvijesti. Mir Harven 13:03, 24 Oct 2004 (CEST)

Crveni link - nepostojeći članak; Plavi link - postojeći članak kojeg nisi pogledao prije; Neka treća boja (najčešće sivo-ljubičasta) - postojeći članak kojeg se posjetio ranije (visited). Ako je link crven, "refresh" dugme bi trebalo da odradi stvar. Ako je "ljubičast", znači da je sve OK. E.B. 20:17, 24 Oct 2004 (CEST)
Ne, sada je OK. Ali, bio je taj smeđkasti-ni plavi, ni crveni. No,nema veze, sada je u redu. Mir Harven 00:28, 26 Oct 2004 (CEST)

Bilo, pa prošlo

Slazem se da nema mjesta dvostrukim standardima - moguce je da su mi promakle uvrede koje vam je neko uputio i molim vas da mi ukazete na njih, pa cu prosiriti ovaj poziv i upozorenje i na drugu stranu u ovom sukobu. Pingos 09:54, 26 Oct 2004 (CEST)
Ma neka ga, nek ga voda nosi, nisam dijete da se petljam s glupostima. Mir Harven 12:22, 26 Oct 2004 (CEST)

Pitanja

1. zašto je izbrisano o likovnjacima ?

2. molim da se u neko razumno vrijeme odluči hoće li biti samo bošnjačke, ili boš. i domaće teme, da ne pišem linkove i ostalo uzalud. Mir Harven 22:49, 26 Oct 2004 (CEST)

Gradovi/Opcine Bosne i Hercegovine

Zbunjen sam. Znam da sa sluzbenim gradovima kao Sarajevo, grad se sastoji od nekoliko opcina. Ali sta za Banja Luku i Mostar koji su sluzbeni gradovi ali isto imaju opcinu? Da li je opcina u stvari grad, ili su ista stvar, ili obadvoje postoje na istom podrucju ili... ako iko zna nek kaze. - A.L.

Ideje oko prijevoda

Ima li tko ideje o tome što da se prevede ? Ciljam na ono što mi je na http://bs.wikipedia.org/wiki/User_talk:Mir_Harven Mir Harven 18:39, 5 Nov 2004 (CET)

Možda Gazi Husrev-beg? Asim Led 00:26, 6 Nov 2004 (CET)
Izgleda dobro i zadovoljava uvjete. Ima dobar link. Možda još malo korekture. Mislio sam nešto tako, što bi bilo i regionalno i dovoljno univerzalno. Mir Harven 01:36, 6 Nov 2004 (CET)

Bosanski jezik

Zamolio bih autore članka o bosanskom jeziku da se ne služe propagandnim sredstvima i neargumentovanim tezama. Također bih skrenuo pažnju, da nema potrebe u ovoj temi obrađivati teze koje govore o osporavanju Srba i Hrvata bosnakog jezika, jer nije relevantno za temu, isto kao ni jezik kojim govore Eskimi, ili šta oni misle o bosanskom. Srbi govore srpski, Hrvati hrvatski, Bošnjaci bosanski. Sve drugo je domen politike i kampanje koja se vodi u zadje vrijeme s ciljem da se ospori bosanski jezik.

Primjetna je također i zbunjenost, strah ili dilema autora koji je pisao spomenutu propagandu jer se on podsvjesno ne odriče bosanskog a istovremeno govori o stavovima Hrvata.

Npr. kaže da nema sumnje kako je "bošnjački" naziv preovladavao navodeći Matiju Mažuranića koji kaže kako se u Bosni eglenisao bošnjački. Ja bih mogao navesti bar 20 izvora iz tog perioda koji tvrde suprotno, čak i od autora koji nisu Bošnjaci, a koji kažu da je naziv bio bosanski a da se bošnjački gotovo i nije upotrebljavao.

Napominjem, da ime jezika nema veze sa nekakvim pretenzijama, to je pitanje isključivo historijske utemeljenosti naziva i tradicije koja se očuvala evo do danas.

Tako da se autor članka nema čega plašiti, jer bosanski ne ugrožava hrvatski ili Hrvate, sve drugo je jeftini politički sadržaj, a samo miješanje u nečiju kulturu, predstavlja nedostatak iste.

Dakle, teme o tome kako su se Bošnjaci nazivali, šta Hrvati misle o tome isl. nisu relevantne za članak.

Iako je još bilo dosta spornih sadržaja nisam htio sve izbrisati, da ne bih naveo autora da imama nešto protiv njega.

Anonimac

Dodatak> primjedbe o "poglavito" i drugim hrvatskim izrazima je ne razumijem niti ih govorim, pa prema tome ne trebas se tome cuditi! Apsurdno je da je clanak o bosanskom jeziku napisan na hrvatskom!

Ja nisam poglavito preveo kao "uvelike", nego uglavnom. Ti ocito ne znas citat, neo znas ismijavati i iznositi neistine i dnevno-politicku propagandu koju mogu citati u zagrebackoj stampi.

Dosta si prepotentan i nekulturan, savjetovao bih ti da diskutujes na civilizovan nacin.

Emir Arven


Sarajevo "featured article" na en. wiki

Javna obavjest: Sarajevo je današnji "featured article" na Wikipediji na engleskom jeziku. E.B. 05:21, 11 Nov 2004 (CET)

Nezgrapnosti oko imena

Znam da je to zbog abecede-no ovaj je upis nezgrapan, oduzima vrijeme i mislim da nema potrebe za njim. Pa nitko živ to nema tako. Napišeš ime i prezime, i gotovo. Ako želiš po abecedi-ideš s kategorijama na dnu stranice. Gle ovo: http://hr.wikipedia.org/wiki/Franz_Kafka , i onda na svj. knjiž.-i tamo je abecedno http://hr.wikipedia.org/wiki/Category:Svjetska_književnost . Nepotrebno je u običnim popisima. Mir Harven 00:02, 12 Nov 2004 (CET)


Bajramska poruka

Svim Bosnjacima, zelim sve najbolje za predstojece bajramske blagdane sa porukom Bajram Serif Mubarek Olsun. Takodjer i onima koji ne slave Bajram, zelim da se vesele uz nas, jer tu je uvijek baklava.

Ja cu se s vremena na vrijeme vracati na ovaj portal (vjerovatno vec nakon blagdana) i nastojat cu da animiram sto veci broj sudenata Univerziteta u Sarajevu da se ukljuce u ovaj projekat, jer je upitanju afirmacija naseg jezika i nase kulture.

Nadam se da ce i provokatori shvatiti, da je sreca kod svoje kuce, a ne u tudjoj avliji.

Selam

Bajram Mubarek Olsun. Asim Led 04:37, 13 Nov 2004 (CET)
Pridružujem se čestitkama (neću na turskom, postalo je kliše). Nego, glede ovih natezanja: ili neka administratori zaštite članke od vandalizma, ili neka jasno kažu koje to stavove podupiru. Nema trećeg. Pasivnost nije lijek. Budući da mislim da većina administartora ne smatra wiki za sredstvo prizemne političke propaganda- bolje bi bilo da i nešto poduzmu protiv zaštite od vandalizma, jer u suprotnom slučaju će ova wiki propasti i postati predmetom sprdnje, prepuštena raznim gulanferima. Mir Harven 10:51, 13 Nov 2004 (CET)
  1. Stari Most je vračen na tvoju verziju. Netreba pola teksta biti o rušenju. Napravio sam malu izmjenu za bolji npov.
  2. Članak o Gornjem Vakufu je zaštičen. Več je bilo problema na njemu netreba se ponoviti a tvoja verzija je ionako više npov.
  3. Članak o Aliji Isakoviću. Napravio sam kompromis da bi se izbjeglo više rasprava. Asim Led



Riječ, dvije o standardima na bosanskoj Wikipediji

Namespace problematika (Wikipedia, Tamplate, itd.)

Želio bih da konačno usaglasimo imenovanje nejmspejsa u bosanskoj Wikipediji. Broj članaka se svakodnevno povećava, što direktno utiče i na porast broja Šablona/Template i Kategorija/Category. S obzirom da se dotično uveliko tiče i interwiki linkova na druge jezike treba već jednom donijeti konačnu odluku. Znači pitanje: Da li ćemo izvršiti prijevod ili ćemo zadržati engleske nazive?

Za prijevod

Zadržati engelske nazive

Sljedeci odabrani clanak

Evo mjesec je pri kraju i trebamo odluciti koji clanak da stavimo na pocetnu stranicu. Moji prijedlozi: Džingis Kan, Hrvatski jezik (mada bi bilo malo cudno..), Venera, Mars (planeta). Takoder trebamo odluciti sta ce biti na "mozda niste znali" sekciji... Zheng He? Asim Led 19:56, 30 mar 2005 (CEST)

Mislim da kahva postepeno postaje pretrpana, tj. ne može se više ovdje o svemu pričati. U tom pogledu bih predložio da se od sada diskusija o "Odabranom članku" vodi ovdje Wikipedia:Odabrani članci. -- Bosnawi

Brisanje kategorije?

Postoji kategorija Vjera, a zapravo bi Vjera trebao biti članak u kategoriji Religija. Kako se to promijeni? --Adis Djapo 00:46, 13 mar 2005 (CET) Takodjer. Kako se jedna kategorija stavi kao podkategorija u drugu? --Adis Djapo 00:48, 13 mar 2005 (CET)

Hej, dobro došao na wikipediju. Sad ću promjeniti tu kategoriju. Pogledaj "Nedavne izmjene" da bi vidio kako sam to uradio. Što se tiče podkategorija... evo npr. ako bi htjeo napraviti podkategoriju "2" za kategoriju "1", uredi stranicu za kategoriju "2" i jednostavno dodaj link na kategoriju "1" na dnu (kao što bi uradio za običan članak ako bi htjeo da ga staviš u neku kategoriju). Asim Led 02:56, 13 mar 2005 (CET)
Hvala na dobrodošlici i hvala na pomoći! :)

--Adis Djapo 13:19, 13 mar 2005 (CET)

Stari problem: ime i prezime

Kao i na hr wiki, ovdje se proteže (još dulje) problem poretka imena i prezimena (npr. Smail Balić). Da se to do kraja standardizira, predlažem:

  • u naslovu stranic pisati ime_prezime (../wiki/Smail_Balić ). To i jest uzus
  • na kategorijama, tj. dijelu na dnu stranice što generira kategoriju (npr. Category:Bošnjačka historiografija|Balić, Smail )-dakle, jedino tu je poredak prezime ime, a ne ime prezime.

Vidjeti i linkove na hr wiki, a koji pokazuju na en wiki: http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Kafić#Kategorizacije Mir Harven 19:31, 22 jan 2005 (CET)

Pravopis

Ima li tko Halilovića ili Jahića, ili bilo koji pouzdan vodič za pisanje stranih imena na bosanskom ? Jer- nisam siguram da je propisano Nju Jork, a ne New York itd. To treba razriješiti da nema kasnije dodatnoga posla pri ispravljanju (Albert Einstein/Albert Ajnštajn i sl.) Mir Harven 20:56, 23 jan 2005 (CET)

A ovo: http://www.bhdani.com/biblioteka/ ? Mir Harven 21:06, 23 jan 2005 (CET)

"Općenito vrijedi da se vlastita imena iz drugih jezika kad se pišu latinicom, prenose izvorno, tj. onako kako se pišu u jeziku iz koga potječu (ukoliko potječu iz jezika koji se ne služe latinicom, takva imena podliježu transliteraciji, tj. prenošenju iz drugih grafičkih sustava u latiničko pismo bosanskoga jezika); s druge tsrane, našim ćiriličkim pismom vlastita imena iz drugih jezika pišu se isljučivo fonetski. Za riječi stranoga porijekla koje nisu vlastita imena (opće imenice, pridjevi, prilozi i dr.) načelno vrijedi da se pišu fonetski, tj. onako kako se izgovaraju"
"Zemljopisna imena (imena kontinenata, zemalja, otoka, poluotoka, gradova i sl.) treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihvaćena, tj. ne treba ih podvrgavati drugom načinu prenošenja, odnosno transkribiranja: Evropa, Australija, Češka, Italija, Liban, Saudijska Arabija, Rumunija, Španija, Grenland, Himalaja, Kavkaz, Beč, Dorćol, Kairo, Kartum, Moskva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, Tokio, Venecija (i Mleci), Ženeva."
"Odredbeni dijelovi uz imena iz jezika koji se koriste latinicom ostaju nepromijenjeni. U zemljopisnim imenima (riječi kao bad, sao, saint, san, sankt, neu, new, rio, port, mont i dr.): Neu Ulm, iz Neu Ulma; New York, u New Yorku; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru."
"Riječi koje nisu vlastita imena a porijeklom su iz jezika koji se služe drugim pismima pišu se fonetski."
Znaći "Njujork", "Mao Zedong", i "Mark Twain"? Ili ipak New York? Ja najčešće vidim imena gradova pisana fonetski. Naprimjer, prvi Bošnjački doseljenici u S.A.D. su pisali Chicago "Čikago". Asim Led 20:44, 25 jan 2005 (CET)
Ma ne. New York, Mark Twain, Michelangelo, Chicago, Marseille, ...i Lenjin (ne Lenin), Dostojevski (ne Dostoevskij), Mao Ze Dong (jer to hoće Kinezi), ..Treba prebaciti sve ove fonetske stvari za koje nisam bio siguran, ali sada jesam. Pisanje stranih imena je kao i u hrvatskom (razlika je mislim jedino u geminaciji u vjerskim pojmovima- Allah,..). Mir Harven 22:39, 25 jan 2005 (CET)
Moguće je upotrebljivati izvorni i fonetski oblik. Pravopis bosanskoga jezika ipak preporučuje izvorni oblik: New York, Washington, Bruxelles, Rio de Janeiro, Casablanca - Njujork, Vašington, Brisel, Rio de Žaneiro, Kazablanka --Mattan 17:05, 26 jan 2005 (CET)
Ne može i ovako i onako. Pravopis je upravi to-pravopis. To znači ovako, a ne onako (iako u nekim slučajevima može i ovako i onako- tisuća i hiljada itd.). No, za strana imena je stvar jasna: Chicago, Dresden, Manchester,..i Beč, Pariz, Rim,..jer je to udomaćeno. Mir Harven 17:23, 26 jan 2005 (CET)
Izvinjavam se zbog par izmjena koje sam napravio prije nego što sam opazio ovu diskusiju. O ovome smo raspravljali par puta i čini mi se da je poslijednji koncenzus bio da se sva strana imena pišu fonetski, praćena izvornim nazivom u izvornom pismu (italiciziranim i u zagradama) npr. Nju Jork (New York) ili Mark Tvejn (Mark Twain).
Čini mi se da se ovim stilom koristi i većina domaće dnevne štampe? Meni takav stil ima i najviše smisla zbog sljedećeg:
  1. daje korisnicima obje varijante, time i informaciju više (što je i svrha enciklopedije).
  2. takav format je pristupačniji većem broju korisnika budući da ne diskriminira one koji ne razumiju dati jezik, a jedan od principa Wikipedije je da bude pristupačna što većem broju korisnika (Nju Jork je relativno lagan primjer, uzmite u obzir primjere kao Tschichold (Čikold) ili Fan Hoh (Van Gogh). )
Naravno, kada je riječ o naslovu članaka onda bi naslov trebao biti u fonetskoj verziji a izvorno ime bi uvijek trebalo da preusmjerava na fonetsko ime tako da bi pri pretrazi većina (čak i stranci) mogla naći članak. Šta ostali misle?E.B. 01:06, 27 jan 2005 (CET)
Slažem se s tvojim prijedlogom, E.B. Imam još jedan prijedlog - možete ga pogledati na mojoj stranici za razgovor. --Ninja 02:30, 27 jan 2005 (CET)
I još nešto - članak o osobi bi trebalo ba ima naziv Ime Prezime, a ne Prezime, Ime. Taj bi trebalo preusmjeriti.


Pokušat ću rezimirati:

  1. . pravopis je skup propisa o pisanju.
  2. . u "Pravopisu bosanskoga jezika" Senahida Halilovića je propisano pisanje kao i u originalu (Washington, Wroclaw,..)
  3. . ne radi se o tom što je praktičnije, nego treba slijediti formalne propise jezika. Ja mislim da je formalno bolje odbaciti neka jednačenja po zvučnosti (bolje je podhodnik, predpovijest, svjedočba...nego pothodnik, pretpovijest, svjedodžba)-ali ovo nije moje privatno mjesto za vježbanje ideja.
  4. . dobar dio štampe (Avaz) se ne rži pravila i piše fonološki, što je neispravno. BH Dani se uglavnom drže (iako ne potpuno).
  5. . "pristupačnost". Ovo je wiki za ljude iz "ovih područja", a ne Kineze, Engleze ili Argentince. Jezik je uvijek kakav jest-a ne kakav bi bio pristupačniji. Zato su srpska i ruska wiki na ćirilici, a u češka piše s dijakritičkim znakovima. Ako je do "prisrupačnosti"- "nepristupačnije" je kad se napiše Smail Balić, nego Chicago ili Washington, jer dosta ljudi nema dijakritika na tipkovnici.
  6. . no, to je riješeno u pravopisu. I uopće ne bi trebal biti tema razgovora. Mir Harven 09:43, 27 jan 2005 (CET)


I meni ima više smisla pisati strana imena fonetski. Međutim, ako prema pravopisu Senahida Halilovića trebaju se pisati izvorno, onda tako i mi trebamo pisati. Inače, mi trebamo več jednom riješiti ovaj problem i napraviti nekakav "style guide". Asim Led 19:42, 27 jan 2005 (CET)

B)PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUZE LATINICOM

Pravilo 620. Vlastita imena iz jezika koji se sluze latinicom mogu se u bosanski jezik prenositi u latinicu i cirilicu. Ako se prenose u latinicu, pisu se izvorno, ako se prenose u cirilicu, pisu se fonetski (u skladu sa transliteracijsko-transkripcijskim pravilima).

Pravilo 621. Ako je ime manje poznato, pri prvome navodjenju (u znanstvenim djelima) uz izvorni lik unutar zagrada treba navesti i fonetski.

Pravilo 622. Opce je nacelo da se vlastita imena iz drugih jezika i onda kada se pisu izvorno pri promjeni po padezima i pri tvorbi prisvojnih pridjeva prilagodjavaju obrascima bosanskog jezika.

Ovo znaci da se izvorno pisanje u cjelosti odnosi na nominativni lik.

Pravilo 623. Zemljopisna imena treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihvacena tj ne treba ih podvrgavati drugom nacinu prenosenja odnosno transkribiranja> Evropa, Ceska, Italija, Liban, Moskva, Zeneva, Venecija...

Evo, to je to: Pravilo 620. Vlastita imena iz jezika koji se sluze latinicom mogu se u bosanski jezik prenositi u latinicu i cirilicu. Ako se prenose u latinicu, pisu se izvorno, Što s etiče poznatih imena (Ženeva, Pariz, Rim,..), to nije sporno. Ali- Chicago, Rio de Janeiro, Umberto Eco, Isaac Newton,...Mir Harven 22:20, 27 jan 2005 (CET)
Također treba obratiti pažnju i na pravilo 621.Čikago nije nepoznato ime niti Rio de Ženeiro (generalno geografska imena, osim nekih gradića ili pojmova koji se rijetko upotrebljavaju) ali imena ljudi su manje poznata i njih treba prenositi izvorno.Smatram također da se trebamo držati pravopisa, i da prilikom pisanja imena koje je manje poznato navedemo i izvorni lik, ali i fonetski (prilikom prvog pominjanja), kako je navedeno u 621. pravilu.Emir Arven 00:08, 28 jan 2005 (CET)
Potrazio sam na Googleu i "Bosnjaci New York" je imalo 10 puta vise rezultata od "Bosnjaci Njujork". Slicno je bilo sa "Bosnjaci Chicago" i "Bosnjaci Cikago". Mislim da je ipak najbolje da se sve to pise izvorno.
Evo ja cekam da vidim sljedece odgovore E.B.-a i Ninje. Trebamo sto prije konsenzus. - Asim Led
To je simpatično i demokratski-no, tu nema potrebe za konsenzusom. Zna se da se mora pisati izvorno, a poželjno je da se u tekstu-ali ne u naslovu navede izgovorni oblik radi lakšega razumijevanja. Sve je jasno. Mir Harven 01:09, 28 jan 2005 (CET)
U tome se slažem s pravopisom Senahida Halilovića (koji je, inače, zasad privremeni). Trebalo bi pisati imena u izvornom obliku gdje je to moguće. Ako je slučaj s ustaljenim imenima (kao Beč i sl) neka ostanu kakva su bila. Ali treba praviti i redirect, jer ne zna svako pretraživati pomoću originalih imena. --Ninja 02:32, 28 jan 2005 (CET)

Evo, gotovo. Izmjenio sam i preusmjerio sam sve značajne članke čiji su naslovi bili fonetski. Asim Led 03:37, 29 jan 2005 (CET)

Nemam ništa protiv Halilovićevog pravopisa ali je činjenica da sa dotičnim postoje problemi. Prvu stvar je primjetio Saša, tj. po koncepciji je privremen. Neću ni uzimati u obzir to što nikad nije u potpunosti zaživio (Mir Harven je o ovome sam pisao na članku o bosanskom jeziku). U ovom slučaju još uvijek držim da beneficije fonetske transkripcije nadmašuju osjećaj prividnog reda i strukture propisanog u pravopisu. Veliki problem su tzv. ustaljena imena. Zar je uopšte moguće uspostaviti kriterij "ustaljenosti" imena? Šta to čini Minhen ili Los Anđeles ustaljenim imenom a ne čini Washington ustaljenim imenom? (posebno je interesantno kad se ustaljeno i neustaljeno ime spominju u istoj rečenici). Koliko bi se ljudi složilo u vezi sa Rio de Ženeirom ili pak Rio de Janeirom? U današnjem dobu binarne opozicije tipa crno-bijelo piju manje vode te tako i dogmatsko pridržavanje pravopisa.
Po meni je puno jači argument za izvornu transkripciju lahkoća korištenja. Kao što je Asim primjetio google testovima, kada neko ko je nov na Wiki počne da mijenja članak prvi put, vjerovatnije je da će staviti interne linkove u izvornom formatu (pretpostavimo li da je korisnik previše lijen da provjeri ime članka).
To je simpatično i demokratski-no, tu nema potrebe za konsenzusom. Mislim da se tu varaš. Ono što ja zamjeram takvim komentarima nije da li ima ili nema potrebe, nego to da retorika "i kraj priče" ometa konstruktivnu razmjenu mišljenja i analitičku prezentaciju argumenata (da ne spominjem osjećaj zajednice). Korisnici bi mogli greškom pretpostaviti da komentator hoće da kaže "začepite već". Uzgred, Mir Harven, u krivu si pod #5. Nekorištenje dijakritika je čisto stvar lijenosti. Na svakom bitnijem operativnom sistemu se postave za manje od minut.
Dakle, izgleda da su Asim, Harven i Arven za čisto izvornu transkripciju i Saša negdje između - I rest my case. E.B. 05:54, 29 jan 2005 (CET)
Nemam vremena, zato samo 2 stvari:
1. nije zaživio, Pa kako bi, kad nema lektora ni jezične politike ? Znaš li koliko treba truda za standardizaciju jezika ? Znaš li da u Češkoj postoji zakon po kojem ne možeš imati natpis na javnim poduzećima (kavane, trgovine,..) samo stranoga oblika-recimo, Bohemia royal ? Znaš li da je u madžarski jezik od 1991. vraćeno oko 15.000 (15 hiljada) riječi koje su "protjerane" pod komuniznom ? E-ne ode to preko noći. Potrebna je ozbiljna jezična politika, a ne kako narod kaže. Da se pita narod, ne bi imali riječi za civilizaciju: sladoled, kišobran, idolopoklonik, računovodstvo, dnevnik, vodovod, časopis,...-koje su izumili profesionalci kao Ivan Mažuranić. Zaboravi taj narodski romantizam.
2.Drugo je pitanje dijakritika. Ja sam apsolutno za dijakritike, i one moraju biti u člancima i svugdje. Nisam za dijakritike u engleskoj wiki, ali ovdje su nužne. Tu sam krivo shvaćen. Uzdravlje. 195.29.129.228 11:36, 29 jan 2005 (CET)


Moj prijedlog je da se koriste izvorna imena, s tim da prilikom prvog pominjanja imena u članku, treba navesti u zagradi i fonetsko ime. Tako nećemo kršiti pravopisna pravila, a poštovat ćemo preporuku navedenu u pravilu 621. u kojem stoji: pri prvome navodjenju (u znanstvenim djelima) uz izvorni lik unutar zagrada treba navesti i fonetski.Tako ćemo dobiti i dodatnu informaciju, kao što je neko spomenuo, a također ćemo riješiti i problem granice između udomaćenih stranih termina tj. da li je Čikago ili Chicago, odnosno Shakespeare ili Šekspir.Emir Arven 17:37, 29 jan 2005 (CET)
Da, to je dobra ideja. Mir Harven 17:44, 29 jan 2005 (CET)
E.B. reče da sam negdje između. Ja lično preferiram izvorna imena, ali, realno gledano, ne možemo ih svugdje primijeniti. Zato je izmišljen redirect. --Ninja 04:16, 30 jan 2005 (CET)

Vremenske jedinice

Da li možemo imati koncenzus oko pisanja vremenskih jedinica. Nedavno sam bio više puta ispravljen gdje sam pisao vijek te je vijek bio prepravljen u stoljeće. Koliko ja znam stoljeće je hrvatska riječ, vek srpska a vijek bosanska. Također sam primjetio da se i decenija piše na različite načine. Decenija, dekada i desetljeće. Možemo li da ustanovimo ovo jednom za svagda. Dakle

decenija, dekada, desetljeće

vijek, stoljeće

milenijum, milenij, tisućljeće

Izaberite. --Dado 19:21, 26 mar 2005 (CET)

Po meni ne bi trebalo da bude bitno kako se piše, ali je vrlo bitno na šta se linka. Ja sam lično za to da se godine linkaju na brojeve, kao što je to urađeno u engleskoj wikipediji.

Da se dekade linkaju na ono što je neko već pravio templete(šablone) 100ih 70ih itd

te da se vijekovi linkaju na (redni broj razmak vijek) npr: 2. vijek 2. stoljeće ...

Znači bitno je da se stvari linkaju uniformno, tako da imamo manje posla a da li će iznad linka pisati dekada, decenija, vijek, stoljeće ili samo broj, nije toliko bitno. --ssbljk 19:44, 26 mar 2005 (CET)

Slažem se s ssbljkom da je najvažnije da se linkaju na brojeve. Jedini problem su mileniji. Meni je svejedno. - A.L.

Na bosanskom se može reći i vijek i stoljeće, ali mislim da je vijek ustaljenije. Što se tiče ostalih, kaže se decenija i milenij. P.S. Na srpskom se može reći i stoljeće. --Ninja 03:07, 27 mar 2005 (CEST)
Слажем се са Сашом. У босанском се користе оба термина, с тиме да је вијек устаљенији. Уосталом мислим да не треба превише разбијати главу око различитих именованја у нашем језику. У датiм случајeвима бих поставио оба појма и потом ставио REDIRECT на фреквентнији. Тако кориник нпр. може писати како хљеб тако и крух, с тиме што би крух био REDIRECT на фреквентији израз хљеб. -- Bosnawi 12:04, 29 mar 2005 (CEST)

a i na hrvatskom se npr. kaže srednji vijek ili srednjevijekovni. tako da to uopšte nije bitno, važno je da pratimo onoga ko je već postavio sve moguće vijekove tj. stoljeća i da se linkamo na njih. --ssbljk 04:05, 27 mar 2005 (CEST)

Kad već imamo nekoliko stotina članaka sa linkovima na "stoljeće" i "desetljeće" mislim da nema smisla da ih sve mjenamo, a naročito ako su i te riječi prihvaćene u bosanskom jeziku. Mislim da ovo kako Dado sada radi - Desetljeća, Stoljeća, i Mileniji - je najbolje. - A.L.

Nije samo pitanje šta imamo već i šta je dugorčno jednostavnije, a pogotovo čime se koristi narod. Tako npr. kada želim na linkujem vijek uvijek mogu koristiti prosti način pisanja [[7. vijek]]u, [[7. vijek]]a za razliku od toga pri upotrebi stoljeća prisiljen sam pisati sljedeće [[7. stoljeće|7. stoljeću]], [[7. stoljeće|7. stoljeća]]
Stoga bih predložio sljedeće. u svakom slučaju paralelno postaviti vijek i stoljeće i pri tome na stoljeću postaviti redirekt na vijek. Isto važi i sa deceniju i desetljeće. Kako u govoru tako i u pismu narod u svojoj ogromnoj većini rabi termin decenija, tako da bi bio puki anahronizam da mi ovdje preferiramo desetljeće. Ipak da bi se smanjio posao jedan elegantni prijedlog: Izmijeniti samo nekih max. 30 stranica koje se tiču vijeka, a kod decenija ostaviti desetljeće i stoljeće. Time bi još jasnije bilo izraženo da su oba termina ravnopravna. -- Bosnawi 10:33, 1 apr 2005 (CEST)
Usput rečeno ionake se sve decenije moraju ponovo obraditi jer je izgleda kod svih napravljena jedna te ista grješka, pisalo se npr. 1880te namjesto 1880e. -- Bosnawi 10:46, 1 apr 2005 (CEST)
Da nešto raščistimo. I stoljeće i vijek su bosanske riječi, a ne hrvatske niti srpske. Mi imamo pravo na te riječi kao i Srbi i Hrvati, jer naši južnoslavenski jezici vode porijeklo od istog korijena. Međutim definitivno je vrijeme da se dođe do neke standardizacije (nažalost standardizacija kasni u bosnaskom jeziku), a kao kriterije trebaju se uzeti češće korištene riječi u svakodnevnom bosanskom govoru.Slažem se sa Sašom da se najčešće danas u Bosni kaže:
  • decenija
  • vijek
  • milenijum
Emir Arven 16:50, 27 mar 2005 (CEST)

Opis gradova na bosanskoj Wikipediji

Želio bih da se nadovežem na Emirov prijedog o potrebi usaglašavanja prezentacije gradova. Trenutno kod nas vlada mala anarhija povodom toga, tj. predstavljaju se kako općine tako i naseljena mjesta što dovodi do nesuglasica (prim. Zenica i Općina Zenica ). Pošto su granice naselja stalno mijenjanju mislim da ovdje u datom trenutku ne treba praviti razliku i pri opisu uvijek podrazumijevati općinu. To pak ne znači da bi pri opisu općine tu trebali navoditi detalje svih mjesta te općine. Pri historijskom pregledu Zenice osvrnuli bi se samo na historiju samog grada, a za Vranduk postavili link. Isto tako bi npr. pri opisu Ilidže naveli samo njenu historiju, a u tekstu postavili link na Butmir i Vrelo Bosne ... Ukoliko neko pak traži isključivo informacije o općinama mogao bi koristiti već postojeću stranicu Općine Bosne i Hercegovine ili Template:Političke_podjele_Bosne_i_Hercegovine. Drugi je problem više stilski. Bilo bi doista lijepo kada bi za sve gradove i naselja imali ovako detaljan opis kakav naslućuju naslovi na stranici Zenice. Ipak mislim da sve dok u određenom podnaslovu nema teksa dotični ne treba da stoji na stranici. To bi značilo da je naše da odredimo nazive podnaslova koji bi se trebali koristiti pri opisu jednog mjesta i njihov redoslijed, s time da ukoliko editor trenutno nema sve informacije date podnaslove jednostavno izostavi.

Prijedlog za opis gradova i ostalih naseljenih mjesta:

Opće informacije o mjestu (bez podnaslova)

  • Geografija
  • Historija
  • Politika
  • Ekonomija
  • Obrazovanje
  • Kultura
  • Poznate ličnosti
  • Sport
  • Vanjski linkovi

Molim za komentar -- Bosnawi 13:41, 11 mar 2005 (CET)

Umjesto "geografija" ja bi radije da upotrebljavamo riječ "zemljopis". Također, umjesto "ekonomija" ja bi radije da upotrebljavamo riječ "privreda", ali o ekonomiji mi je svejedno. Asim Led 21:12, 11 mar 2005 (CET)

Evo malo sam istraživao oko naziva za geografiju i historiju. Svi školski udžbenici u BiH na bosansom jeziku (koji se bave ovom tematikom) za naslov imaju geografija i historija. Svi udžbenici na hrvatskom jeziku imaju povijest i zemljopis, a na srpskom jeziku istorija i geografija. Da rezimiram:
  • Bosanski: Geografija, Historija
  • Srpski:Geografija, Istorija
  • Hrvatski:Zemljopis, Povijest
Sada se zaista može vidjeti sva demagogija koju su nam Mir Harven i ostali prosipali u zadnjih nekoliko mjeseci što se tiče ovih naziva. Inače informacije za užbenike na bosanskom jeziku možete provjeriti u katolgu izdavačke kuće Svjetlost Sarajevo.Emir Arven 22:23, 11 mar 2005 (CET)
Što se tiče privrede, slažem se sa prijedlogom. Inače, tako stoji i u udžbenicma za geografiju na bosanskom jeziku. Dalje se privreda dijeli na poljoprivredu, pa opet na stočarstvo, zemljoradnju itd. po tome principu...Sada samo trebamo započeti sa korekcijama.Emir Arven 19:53, 13 mar 2005 (CET)
Ne vidim problem da se umjesto ekonomije rabi termin privreda, a što se geografije tiče mislim da je okosnica korišćenja ovog termina upravo u činjenici da se dotični upotrijebljava kako u štolstvu tako i uličnom razgovoru, tj. pojam zemljopis - koji se je jedno vrijeme i koristio u bosanskom jeziku - u potpunosti je potisnut. Zamolio bih još za usagalšenje da li pri opisu gradova treba stavljati i prazne podnaslove, jer koliko mi je poznato u Wikipediji nije standard ostavljati prazne podnaslove!? Čak ukoliko bi to i uradili za gradove Bosne i Hercegovine mislim da kod stranih gradova trebamo stavljati samo one podnaslove za koje postoji tekst. -- Bosnawi 10:25, 14 mar 2005 (CET)
OK, mislim da bi za bosanskohercegovacke gradocve trebali navoditi podnaslove jer smo do sada tako radili, a moze posluziti i kao smjernica za nove clanove vikipedije, sta treba da pisu o nekim gradovima. (dobar primjer je Gornji Vakuf, Livno i sl koji su se popunjavali na osnovu podnaslova postepeno). Sto se tice stranih gradova, slazem se da ne treba stavljati podnaslove.Emir Arven 13:54, 14 mar 2005 (CET)


Zamolio bih još za komentar povodom općina. -- Bosnawi 10:25, 14 mar 2005 (CET)

Sto se tice opcina, moj prijedlog je da se gradovi prebace u opcine, izuzev zvanicnih gradova u BiH (kojih ima samo cetiri). Ovako imamo dupliranje, opcine i gradovi. Kako se vrsi redirekcija gradova u opcine? To nisam nikad radio. Ima li uputstvo negdje?Emir Arven 13:54, 14 mar 2005 (CET)
Samo da kazem da sam isprobao redirekciju sa opcijom preusmjeri. Valjda je to to. Emir Arven 14:04, 14 mar 2005 (CET)
Direkcija radi, samo u pogrešnom pravcu. Pregledao sam po drugim Wikipedijama i nigdje nije standard da se uz naziv naselja doda i njegov administrativni status. Znači isto kako nema Mjesna zajednica Butmir već Butmir tako ne treba da bude ni Općina Ilidža već samo Ilidža. Nadalje mislim da je potpuno potrebno pri dnu svake općine ubacivati cijeli Template Template:Političke_Podjele_Bosne_i_Hercegovine tj. dovoljno je da linkovati kategoriju Općine Bosne i Hercegovine. -- Bosnawi 14:26, 14 mar 2005 (CET)
Ja ipak mislim da bi trebali imati zasebne clanke za grad i opcinu. Mislim, opcina nije grad. Opcina Ilidza jeste uglavnom grad Ilidza, ali nije tacno da su jedno te isto. Igman, na primjer, nije dio grada Ilidze, ali jeste dio opcine. A sta bi uradili sa opcinama Centar, Novi Grad, Stari Grad, itd.? Da li da nemamo clanke za njih jer su oni svi djelovi jednog grada? Na engleskoj wikipediji, sve velike engleske zemlje (SAD, UK, Kanada, itd.) imaju detaljne posebne clanke za njihove "opcine" i "gradove". Ne mislim da mi trebamo isto raditi za SAD i Kanadu na bosanskoj wiki, ali ne bi bilo lose da to uradimo za nasu zemlju. Po mom misljenju, clanci o opcinama ne bi bili vrlo veliki. Samo nekoliko vaznih cinjenica o geografiji, glavnim gradovima i naseljima, historiji podrucja, itd. Clanak o centru te opcine bi onda bio puno opsirniji. Evo vidite clanak Brčko, i clanak Brčko distrikt. Asim Led 23:23, 14 mar 2005 (CET)
Tačno je da općina i naselje nisu isto, ali je činjenica da se preklapaju u 90 % opisa, tj. praktično je nemoguće razdvojiti šta bi trebalo pistati pod općinu, a šta pod naselje. Čak i ako kao polaznu tačku uzmem englesku wikipediju već na klasičnom primjeru New Yorka i Washingtona se vidi da i oni koriste administrativne dodatke samo kada je to prijeko potrebno. Tako opisu dijelova New Yorka (Manhattan, Bronx, ...) ipred dotičnih ne stavljaju nikakve pridjeve. Isto tako ne kažu Općina Washinghton itd...
To bi značilo da mi svakako trebamo da imamo tekstove za Centar, Novi Grad, Stari Grad, itd., ali ne mislim da je potrebno da ispred njih a priori mora ići pridjev općina. (vidi http://en.wikipedia.org/wiki/New_York_City)
Što se tiče primjera Ilidže i Igmana, već pri opisu samog naselja praktično je nemoguće izbježi spomen Igmana i Vrela Bosne, tj. npr. ne reći: "Ilidža, gradić smješten pod padinama Igmana u čijoj neposretnoj blizini se nalazi u Vrelo Bosne..." Kada tako opišem naselje Ilidža (a kako bih drugačije) šta mi to preostaje pri opisu Općine Ilidža?

Promocija bosanske Wikipedije na drugim stranicama

S ciljem animiranja novih editora mislim da bi bilo koristno promovirati bosansku Wikipediju i na drugim stranicama našeg govornog područja.

  • Prvi stepen promocije - Dodavanje u bazu linkova dotične stranice.
  • Drugi stepen promocije - Linkovanje bosanske Wikipedije na naslovnoj stranici.

Prikaz logotipa koji mogu biti korišćeni pri linkovnanju:

Prvo trebamo promjeniti tu sliku, da bude "Wikipedia - Slobodna enciklopedija". Ali inace, slazem se s tobom. - Asim.L
Molim za usaglašenje naziva Wikipedia ili Wikipedija. Po važećem pravopisu o korišćenju vlastitih imena trebalo bi da bude Wikipedia, ali "čitao sam članak na Wikipediji", "Wikipediju održavaju volonteri" itd. -- Bosnawi 11:35, 18 mar 2005 (CET)

Ako vec nista nije tabu tema onda bi takodjer da porazgovaramo o logo-u bosanske wiki. Zasto se koristi plural (Wikipedije - slobodne enciklopedije) a ne singular (Wikipedija - slobodna enciklopedija) kao sto se to radi na gotovo svim ostalim Wiki. Radi se o jednoj enciklopediji sa vise poglavlja zar ne? Posto sam relativno nedavno pristupio radu na bosanskoj Wiki da li bi administratori pojasnili rezonovanje. Pozdrav --Dado 23:30, 15 mar 2005 (CET)

Prvi stepen (Navoditi samo veoma popularne stranice):

http://www.studenti.de http://www.bosnjaci.net

Drugi stepen (Navoditi samo veoma popularne stranice):

Treci stepen

Mislim da takodjer trebamo slati emailove na adrese Bosnjaka koji imaju afinitet za pisanje. Licno sam poslao mnogo mejlova kako bih animirao Bosnjake da uzmu ucesca u radu na bosanskoj Wiki, pogotvo u vrijeme kada je ova Wikipedija bila okupirana od hrvatskih agresora, koji su mnoge clanke o Bosnjacima i Bosni pisali iz hrvatskog nacionalnog ugla. Mnogi clanci moraju doci pod reviziju, ukljucujuci i clanke o poznatim Bosnjacima. Alija Isakovic, Mak Dizdar, Basagic idr. koji su prisvajani od strane Hrvata. Takodjer sam pokusao animirati i studente u BiH na njihovim forumima, ali posjecenost studentskih foruma je mala, pa nije imalo nekog efekta. Emir Arven 20:20, 15 mar 2005 (CET)

100 autora x 100 članaka -> solidna enciklopedija

Bosanska Wikipedija je prešla broj od 2000 članaka (mada sigurno polovina od toga odpada na članke o godinama ili nema neki inofrmativni sadržaj). Analizirajući dosadašnji rad može se uvidjeti da isti leži na prsima nekolicine veoma vrijednih, tj. da nam nedostaje kvantitet koji bi mogao da proizvodi kvalitetnu enciklopediju. S toga slijedi nekoliko misli kako našu Wikupediju dići na 10.000 članaka: Možda nekom dotično zvuči nevjerovatno, ali mislim da bi dato moglo postići na godinu dana. Kako? Naslov ovog članka već daje odgovor, u javnosti (na internetu) promovisati sljedeću akciju „100 autora x 100 članaka“. Čak šta više ubijeđen sam da smo u stanju motivisati 100 studenata (gimnazijalaca itd.) da u toku jedne godine napišu (prevedu) po 2 članka u sedmici i tako doprinesu jednom eksplozivnom rastu bosanske Wikipedije.

Akcija promovirana na:

forum studenti.de

forum bihstudenti.com

Ideja ti je odlična. Možda bi trebali dopuniti stranicu "nenapisanih članaka" da bi ljudi znali o ćemu da pišu? Asim Led 19:52, 30 mar 2005 (CEST)

Projekti

Države svijeta

Za sve one koji su zainteresovani ili se pitaju kako da doprinesu predlazem projekat uredjivanja svih clanaka o drzavama. Ja sam uzeo da se bavim ovim projektom u zadnje vrijeme ali sam shvatio obim i koliko vremena treba da se sve uradi mada je proces u principu jednostavan. Vodimo ga u 4 faze:

1. Pripremanje Template info kutijice. Mozete uzeti http://bs.wikipedia.org/wiki/Template:Francuska za primjer i standard kako bi info kutijica trebala da izgleda. Da pocnete novi Template samo zamjenite ime drzave kopirajte kod i mjenjajte informacije. Informacije mozete naci na engleskoj ili drugoj wiki. Zastave i mapa drzave u svijetu su na Wiki Commons te trebate samo da promjenite naziv drzave tj LocationSpain.png za primjer ili pogledajte englesku wiki za vise informacija. Zastave mozete skinuti sa http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:National_flags. Grbove, ako nisu na commons-u, moracete staviti na bosansku wiki postavkom datoteke.

2. Postavka Clanka. Odaberite drzavu za popravku sa straniceDržave svijeta. Postavite template Šablon:Ime drzave I kategorije clanaka

Historija

Vlada

Političke podjele

Geografija

Privreda

Stanovništvo

Kultura

Relevantni članci

Vanjski linkovi

Sadrzaj prvo potrazite na hrvatskoj i srpskoj wikipediji. Za srpsku wikipediju mozete koristiti Vucko prevodilac koji mozete skinuti ovdje [5]. Prevedite sadrzaj tj korigirajte kroatizme i ekavicu. Na dnu clanka postavite template za ostale drzave na istom kontinentu i druge svrsishodne template i kategorije

3. Postavka interwiki linkova.

4. Dopunjivanje sadrzaja


Mozete se prikljuciti samo za odredjenu fazu projekta ili za svaku po malo, kako god vam vec odgovara. U svakom slucaj pomoc i doprinos ce biti dobrodosao. Pozdav.--Dado 20:38, 26 maj 2005 (CEST)[odgovori]

Periodni sistem elemenata

Ovaj projekat se u principu sastoji od prevodjenja srpske verzije periodnog sistema elemenata. Za prevodjenje se koristi [6]. --Dado 20:07, 27 juli 2005 (CEST)[odgovori]

Kratke stranice

Prvih 100 do 150 clanaka izlistanih na gore navedenoj stranici za posebne namjene nemaju nikakav sadrzaj ili su nepotrebni. Potrebno je razvrstati koji clanci su relevantni i koji se moraju dopuniti a koje bi trebalo izbrisati. Clanci koji su kandidati za brisanje treba izlistati na Wikipedia talk:Kandidati za brisanje i administratori ce ih obrisati po potrebi. --Dado 20:07, 27 juli 2005 (CEST)[odgovori]


asdsasd

možeš li na početnoj stranici ubaciti uopće članak "nauka" ili "nauke" (možda bez mijenjanja ono prirodne nauke i društvene) gdje bi se skupile sve nauke po abecednom redu. mislim da bi bilo zanimljivo. pitam tebe kao administratora pošto ne znam da li je nama smrtnicima to dozvoljeno :) --Harač 13:02, 13 mar 2005 (CET)

Možeš slobodno uraditi šta god hoćes sa tim templatom: Template:Sadržaj Asim Led 06:23, 14 mar 2005 (CET)
Meni se čini da je dobra podjela na engleskoj stranici. A uopšte mislim da ne bi trebalo na vrhu da stoje bošnjačke teme. Da sam ja srbin ili hrvat iz Bosne, to bi me odmah odbilo od ove stranice. Da li uopšte ima smisla uvoditi nacionalizam u nešto što je po definiciji "slobodno"? --Adis Djapo 13:08, 14 mar 2005 (CET)
Mislim da vidiš nacionalizam tamo gdje ga nema. Neosporna je činjenica da se oni koji svoj maternji jezik nazivaju bosanskim u apsolutnoj većini izjašnjavaju kao Bošnjaci, pa s time je i normalno da na bosanskoj Wikipediji imaš navedenu podkategoriju. Sličnu situaciju imaš i u Hrvatskoj gdje se 50% Bošnjaka izjašnjava da im je maternji jezik hrvatski, to pak nije ponuklo admine na hr.wikipediji da iznesu stav da bi radi nekoliko hiljada pripadnika drugih naroda koji su se u međuvremenu asimilirani u hrvatski jezički korpus na dotičnoj wikipediji trebalo ukinuti kategoriju Hrvatske teme. Dotično može naumpasti samo Bošnji koji još uvijek nasjeda na priču da građansko društvo a priori mora da negira nacionalni identitet. -- Bosnawi 13:54, 14 mar 2005 (CET)
Znao sam da će neko kao primjer navesti Hrvatsku ili Srbiju. Zašto su oni dobar primjer za bilo šta? --Adis Djapo 14:44, 15 mar 2005 (CET)
Ako ti se ne sviđaju oni odi na bilo koji drugi jezik i pregledaj koje portale ili kategorije postoje. Na svakom jeziku postoji određeni vid kategorizacije koji odgovara kategorizaciji "Bošnjačke teme" na bosanskom jeziku. Nadalje bi bilo interesantno šta na tvoju opasku o jeziku kažu Hrvati i Srbi iz Bosne, tj. tvojim pogledom na bosanski jezik i nekom navodnom dužebrižnošću za Srbe i Hrvate u Bosni ti zapravo kršiš njihova prava o slobodi imenovanja jezika i pokušavaš da im nametneš bosanski jezik kao standard. -- Bosnawi 15:12, 15 mar 2005 (CET)
Upravo tako. Bosanski treba nametnuti kao standard. BiH treba biti država njenih građana, a ne konstitutivnih naroda. --Adis Djapo 17:30, 15 mar 2005 (CET)

Arhivirani razgovori ove stranice

Wikimedija Komons

Pokrenut je novi projekat pod nazivom Wikimedia Komons, koji ima za cilj formiranje centralizovane repozitorije multimedijalnog materijala (slika, audio zapisa i sl.) koji su ili u javnom domenu ili pod jednom od prihvatljivih slobodnih licenci. Ideja je da se izbjegne nepotrebna duplikacija slika i ostalog materijala pri lokalizovanju članaka tako što bi se svi multimedijalni zapisi bili postavljali na jedno mjesto odakle bi ih korisnici Wikipedije na bilo kojem jeziku mogli koristiti u člancima na isti način na koji to sada čine (npr. [[Image:Ime slike.jpg]]).

Više informacija je moguće naći na Wikimedia Komons stranici. E.B. 06:40, 2 Dec 2004 (CET)


"RELEVANTNI ČLANCI"

Negdje ovo već spomenuh, ali stvarno ne bi trebalo pisati RELEVANTNI ČLANCI za engl. Related Articles. Treba da piše SRODNI ČLANCI. Zna li ko napraviti neki bot za ovo? --Ninja 04:16, 30 jan 2005 (CET)

relevantan (bitan, sličan, povezan sa...) i srodan je isto, u čemu je problem

Zaštita vitalnih nacionalnih (čitaj: hrvatskih interesa)

Postalo je više nego očigledno, da slučajevi poput Mir Harvena, i nekih naletnih članova bosanske wiki, imaju za cilj da propagiraju (vele)hrvatske stavove, nešto rjeđe (vele)srpske, a da pri tome osporavaju sve bosanske autore, historičare, istraživačke radove itd.

Mislim da je konačno vrijeme da se ovome stane u kraj. Ne mislim na banovanje Bože sačuvaj, jer slučaj kao što je Mir Harven (kao da ga je Tuđman napravio) je sa svojim stavovima koristan bosankoj wiki, zato što je jedan banalan primjer, koliko se Hrvati miješaju u ono što je bosansko, i na suptilan način pokušavaju da se uvuku Bošnjacima pod kožu, prilagode bosansku historiju hrvatskoj, a nož u leđa će im zabiti, samo oni znaju kada. S druge strane, Srbi su otvoreni, i kod njih nema noža u leđa. Srbi će otvoreno reći, mi vas mrzimo, itd. A smatram da su puno naučno napredniji u odnosu na Hrvate, i da mogu više koristiti bosanskoj wiki, jer među Srbima postoje i časni ljudi koje vodi razum, naravno i među Hrvatima ima takvih slučajeva, ali rijetko. Jer kod licemjernih ljudi nikad se ne zna, na čemu si. Nažalost ovo je surova istina, o našim susjedima. Zašto ovo pišem? Dešava se situacija da se bosanska wiki ismijava na najočitiji način. Evo kako. Dovoljan je članak o Starom mostu, kojeg su srušili Hrvati, ali kada Mir Harven piše o toj vrlo jednostavnoj činjenici, onda elaborira uvođenjem opcija po principu:

  • Prema bošnjačkim tvrdnjama...
  • Prema hrvatski tvrdnjama...radi se o zavjeri?!
  • Prema tvdnjama Marsovaca...

Ovo nije naučni princip, ovo je bježanje od istine. Kako sutra napisati članak o Dariju Kordiću koji je osuđen, na 25 godina zatvora, za udruženi zločinački poduhvat, u kojem je utvrđena agresija Hrvatske na BiH. Kako tu jednostavnu činjenicu napisati? Prema Mir Harvenu to bi se moglo napisati ovako:

  • Prema tvrdnjama Suda u Hagu, kojeg finansiraju strani plaćenici, i Soroš lično, Darijo je mučeničkom presudom osuđen na 25 godina zatvora.
  • Prema hrvatskim tvrdnjama, radi se o sveopćoj zavjeri, jer kako je moguće da bla bla bla
  • Prema bošnjačkim...

Dakle, dokle ćemo dopustiti da se osporavaju fakti, dokle ćemo dopustiti da mi ne možemo koristiti našu literaturu, Envera Imamovića ili Lovrenovića ili Filipovića ili Filandru ili... Emir Arven 13:24, 7 feb 2005 (CET)


Asime nisi korektan

  • Prvo, negiranje bosanskih historičara je glupost.
  • Drugo tvrdnja, da su Hrvati stručnjaci za Crkvu bosansku, je debilizam, jer ono što njihovi historičari tvrde, je da su oni bili Hrvati, etnički (pazi debilizma).
  • Treća stvar, Srbi to isto tvrde.
  • Četvrta stvar, Srbi negiraju Hrvate, a Hrvati Srbe.
  • Peta stvar, i jedni i drugi pokušavaju da oduzmu dio naše historije.

Pitanje, zar mi ne možemo napisati, bilo šta, što je napisao neki naš stručnjak, a Dr. Enver Imamović, je najveći stručnjak u BiH za srednjovjekovnu Bosnu?

PS

I poruka za Miralema Harvena, je da nas ne uči pravopisu i krvatskom nakaradnom jeziku. Nećeš nam ti govorit koje riječi da koristimo, a koje ne. I u krvatskom ima riječ avlija i drugih turcizama, pa ih izbjegavate.

Kako napraviti template ?

Na koji se način konstruira template vida ovoga popisa bošnjačkih pisaca, na http://bs.wikipedia.org/wiki/Bošnjačka_književnost Očito, nije dovoljno staviti samo zagrade kao {{ .Kako se to radi ? Koja je procedura da se dobije popis-treba li napisati prvo imena na posebnim stranicama, ili...? Mir Harven 17:38, 16 feb 2005 (CET)

prvo moraš napraviti novi "template članak" čije će ime biti npr. Template:Moj šablon (bs.wikipedia.org/wiki/Template:Moj šablon) i nakon toga kad u bilo kojem članku napišeš {{Moj šablon}} ono što stoji na šablonu će se pojaviti na stranici. E.B. 22:43, 16 feb 2005 (CET)
Hm...hvala, probat ću. Mir Harven 23:51, 16 feb 2005 (CET)

Dvostruki standardi

Mislim da je besmisleno više gaziti svoj ponos kao što se to radi na bosanskoj wikipediji! Pogledajte HR wikipediju gdje administratori ne daju ni da se članci najmanje koriguju ako nisu u skladu sa hrvatskim nacionalnim interesom. Npr. članak o Bošnjacima na HR wiki je skandalozan,

  • OK, da vidimo u čemu. Do sada nije podastrt nijedan racionalan dokaz.


Dokazi su sami članci koje sam naveo!Emir Arven 01:20, 28 feb 2005 (CET)

zatim svojatanje Dizdara

  • Mak Dizdar je i hrvatski i bošnjački pisac, kao što je Nabokov američki i ruski, Andrić srpski i hrvatski, Beckett irski,engleski i francuski. Tu nema ničeg spornog.


Vi ste toliko bolesni da biste shvatli da je Dizdar bosanskohercegovački književnik, bošnjačkog porijekla! On nije primitivac da ga se svrstava u etničke torove, on je umjetnik svjetskog kalibra, koji je Bosnu volio nadasve!Emir Arven 01:20, 28 feb 2005 (CET)

i drugih bosanskohercegovačkih književnika je također skandalozno i ništa se ne razlikuje od srpskih ambicija!

  • Razlikuje se. Većina srpskih ideologa negira i samo postojanje bošnjačke nacije, dok kod Hrvata to praktički nitko i ne misli. Je li nužno ponoviti da hrvatski lingvisti priznaju bosanski jezik, pod bošnjačkim imenom-dok nijedan srpski lingvist to niej izrijekom priznao.


Netačno, Srbija je donijela odredbu po kojoj se Bošnjacima daje pravo na fakultativnu nastavu na bosanskom jeziku (tako su ga i nazvali), nakon što je stručna komisija konačno skontala da je u pitanju bosanski jezik, a ne bošnjački!!! Hrvati se još uvijek ponašaju kao hijene koje se bore za komad mesa!Emir Arven 01:20, 28 feb 2005 (CET)

Gdje su ovdje srpski jezikoslovci ? http://www.sanoptikum.org.yu/bosanski_jezik/kappel_stojic_bosanski.htm


Osnovna razlika između vas bratskih plemena Srba i Hrvata, je ta što su Srbi otvoreni i uvijek kažu šta misle. Za razliku od Hrvata, munafika, od kojih nikada ne znaš kada će ti zabiti nož u leđa!Emir Arven 01:20, 28 feb 2005 (CET)


Mislim da je konačno vrijeme da administratori zaustave divljake poput Miralma

  • Ovo je pseudonim, koji nema veze s muslimanskim osobnim imenom.

, koji još uvijek žive u vremenu Ante Pavelića ili Franje Tuđmana.

  • Ovaj "odgovor" je potpuno neprihvatljiv za svakog normalnog Hrvata. Pavelić je bio kvisling i ratni zločinac (ovo drugo i J.B.Tito), dok je Tuđman vjerojatno najveći hrvatski državnik u povijesti.


Tuđman je zločinac gori od Miloševića, najveći licemjer kojeg je Hrvatska izrodila ikada. On je dijelio Bosnu za Slobom, a predstavljao se kao prijatelj. Evo šta je rekao već 91. na Silvestrovo:
"To se moze ostvariti tako da se nacionalni ciljevi Srbije ostvare i da ona nema vise razloga za ekspanziju, a ujedno bi se Hrvatskoj prikljucilo njezine krajeve, jer je sadasnji hrvatski perec neprirodan. U hrvatskom je interesu da se taj problem rijesi na naravan nacin, na nacin kako je bila rijesena Banovina. Pri tome bi mogao ostati dio 'zemljice Bosne' gdje bi muslimani imali vecinu i ta bi drzava Bosna mogla biti tampon izmedju Hrvatske i Srbije. Time bi ujedno nestala i kolonijalna tvorevina Bosna i Hercegovina." Emir Arven 01:20, 28 feb 2005 (CET)


On je shvatio bosansku wiki, kao bojno polje na kojem želi što više bosanske historije otuđiti od njegove braće Srba, koji također svojataju bosansku historiju. Dokle ćemo gledati ovo masturbiranje poremećenih fašista

  • "Fašista". Dobro reče Aralica o "lijevoj frazi" i sličnim garadijama.

koji nikako neće da shvate da ih mi Bošnjaci preziremo i da nam se gade!Emir Arven 14:57, 27 feb 2005 (CET)

  • OK, dobro da se izjasnio. Mir Harven 20:50, 27 feb 2005 (CET)


Hrvati su agresori na moju domovinu! Da imate obzira zabili bi glavu u pijesak i zauvijek ušutili!Emir Arven 01:20, 28 feb 2005 (CET)


Hmm, par stvari.

  • Sto se tice "ime bosanskog jezika u...", mislim da je besmisleno imati jednu tako ogromnu sekciju za to. Ni jedan drugi jezik ne bi imao takvu sekciju na svojoj stranici, a pogotovo je nepotrebna jer vec imamo sekciju "opstojnost bosanskog jezika". Bosanski jezik je jezik Bosnjaka, pa naravno se spominje cesto, od doba Uskufija, do doba Baseskije, i na dalje. Ne trebamo sad navesti svaki historijski primjer toga.
U članku o bosanskom jeziku, nije mjesto hrvatskim i srpskim "mišljenjima" o bosankom jeziku i konstantnim osporavanjem toga jezika?! Zašto je relevantno da se napiše kako Hrvati bosanski jezik nazivaju bošnjački? A što se tiče veličine sekcije o imenu, ovo je samo mali djelić, o spomenu bosanskog jezika. I mislim da je neophodan u situaciji kada naši susjedi kosntantno negiraju i ismijavaju taj jezik. Dođite u Bosnu da vidite dokle ide to ismijavanje i falsificiranje činjenica. Nema dana, a da se na nekoj TV emisiji ili radiju ili novinama ne oglasi neki Srbin ili Hrvat koji ismijava bosanski jezik i Bošnjake! To je postalo nesnošljivo!Emir Arven 13:57, 28 feb 2005 (CET)


  • Razumijem zasto su Basagic, Catic, itd. "bosnjacki i hrvatski" pisci, no za Dizdara ne razumijem. Da li postoji neki citat ili nesto gdje se jasno moze viditi da se je smatrao Hrvatom? Inace, zar nije Dizdar smatrao da su njegova djela dio bosanskohercegovacke knjizevnosti? Mozda grijesim. Asim Led 05:22, 28 feb 2005 (CET)
Bašagiće je rekao šta misli o Srbima i Hrvatima, jasno i glasno! Ostalo je demagogija!Emir Arven 13:57, 28 feb 2005 (CET)
Ponovni primjer neadekvatnoga pristupa i neznanja.
  • da bi neki pisac bio pripadnikom neke književnosti nije nužno nikakvo javno očitovanje o nacionalnoj propadnosti (navedeni Joseph Conrad je ostao Poljak, iako je dio britanske književnosti, a Srbin Vojislav Kuzmanović (rodom iz Srpske Crnje u Vojvodini) dijelom je samo i isključivo hrvatske književnosti u kojoj je djelovao i kojoj je pripadao po relevantnim književnim kriterijima (jezik, kulturni utjecaj,..). Što se tiče Dizdara, on je pisao hrvatskim, a ne bosanskim jezikom (onako kako je sada standardiziran), javno je branio status hrvatskoga jezika u komunističkoj BiH- a ne bosanskoga, a djela su mu izlazila, za njegova života, u antologijama hrvatske lirike (npr. Mihalić-Pupačić-Šoljanovoj iz 1966.). Da je autor Dizdar smatrao da ne pripada hrvatskoj književnosti- sigurno bi to tada, 1966. i kasnije, javno očitovao. Postoji li njegova javna izrijeka da je Hrvat- ne znam, no, kao što rekoh- to je za klasifikaciju pisaca po nacionalnim književnostima posve beznačajno.
Ponovo glavom kroza zid. Ponavljam da Dizdar pripada Bosni i Hercegovini. On je bosanskohercegovački pjesnik (etnički Bošnjak). I treba da se o njemu piše onako kako to rade npr.Nicola Carter kada kaže: The name of ‘Blue River Choir’ comes from the poetry of Mak Dizdar, a famous Bosnian poet. Dizdar’s poem about the Blue River tells of a legendary river that is wide, deep, and very beautiful. This river is a metaphor for connection with the land and its beauty, and for a spiritual belonging of the land to the soul. The ‘blue’ of Blue River is only an approximate translation from the Bosnian. This ‘blue’ refers to a particular shade of dark blue, and the ‘Blue River’ is a river of this shimmering and deep blueness.Emir Arven 13:57, 28 feb 2005 (CET)
  • no, ovo je samo završni dio. Budući da je na ovoj wiki došlo do pomahnitaloga šovinističkoga ludovanja (koje je, realno, prešlo granice i zapjenjenoga šovinizma i primjerom je duševnoga poremećaja očito ukorijenjenoga u problematici etničke profilacije), na koje administratori nisu reagirali - prekidam sudjelovanje na bs wikipediji. Naravno, svaki je normalan sudionik bs wiki dobrodošao na hr wikipediju s razumnim tekstovima, primjedbama i komentarima.Mir Harven 11:03, 28 feb 2005 (CET)
Igra patetike je završena koju Hrvati konstantno igraju, pozivajući se na ugroženost, a zanemarujući svoje bahato i bezobrazno ponašanje. Kako bi se vi osjećali da neko dođe na Hr wiki, i kaže hrvatski jezik se na bosanskom kaže vlaški jezik?! I nakon toga se postuju stavovi "uvaženih" književnika koji su čuli da se u Usori priča po Vlaški, i na taj način osporava hrvatski?!Emir Arven 13:57, 28 feb 2005 (CET)

Zajedničko "ircanje"

U ime Vikipedije na srpskom jeziku obraćam vam se zbog jednog predloga. Naime, naša Vikipedija je otvorila irc kanal gde bi korisnici mogli komunicirati među sobom i koordinirali svoj rad. Slično je urađeno i sa nekim drugim Vikipedijama. Na primer, nordijske Vikipedije su oformile zajednički kanal, ne bi li lakše komunicirali, razmenjivali mišljenja itd. S toga, predlažem oformljavanje zajedničkog irc kanala Vikipedija na bosanskom, hrvatskom i srpkom jeziku. Molim za komentare. Hvala. --Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije 17:00, 9 mar 2005 (CET)

Nemam ništa protiv, iako ne znam da li bi ja to upotrebljavao. Asim Led 21:51, 10 mar 2005 (CET)


Također nisam protiv, s tim da sam primjetio da na srpskoj wiki, link na bosansku wikipediju je naveden kao bosanski, a potom je u zagradama napisano ćirilicom "bošnjački". Iskreno sam sit, svih ovih podmetanja i licemjerja, što od strane srpskih, a pogotovo od hrvatskih wikipedijanaca.Zato ne želim imati saradnju sve dok se ne promjeni odnos prema bosanskoj wikipediji i bosanskom jeziku. "Živi i pusti druge da žive!" Emir Arven 10:56, 11 mar 2005 (CET)
Slažem se i ja. Samo bih želio da znam, koji IRC server koristite trenutno, kao okupljalište za ljude sa bosanske Wikipedia-e?? Kal-El 23:06, 24 jun 2005 (CET)

Postavljanje stranica sa hrvatske ili srpske Vikipedije

Primjetno je da kod nas postoji problematika da kod stranica koje bivaju prenesene sa srpske ili hrvatske Vikipedije ne biva izvršen prijevod istih (vidi Vojvodina). Dotično je time izraženije kada prenošenje rade osobe koje ne koriste bosanski jezik, tj. lokalni entuzijasti koji na taj način žele i nas informisati o svom zavičaju. Prije nego dotična problematika uzme maha i administratori bosanske vikipedije budu prisiljeni brisati dotične unose, mislim da bi se moglo naći kompromisno riješenje tako što bi oni koji samo prenesu tekst sa srpskog ili hrvatskog na vidljivo mjesto objavili isto. Do iznalaženja konačnog riješenja za ovaj problem poslužite se mojom User-stranicom i unesite linkove na vama poznate tekstove. Bosnawi 09:47, 11 mar 2005 (CET)

S hrvatskom wikipedijom nemamo problema.. mislim da smo sve članke s njihove wikipedije "preveli" (Tijekom > Tokom, Milijun > Milion, itd.). Ali upravu si da ima par članaka sa srpske wiki koje trebamo urediti.. uglavnom Srbi, Vojvodina, Srbija i Crna Gora, itd. Asim Led 21:03, 11 mar 2005 (CET)

Community portal?

Mislim da bi trebali izvršiti prijevod navedenog linka? Nekoliko mogućih prijevoda:

  • Wikipedija portal
  • Vrata Wikipedije
  • Portal zajednice
  • Vrata zajednice
  • Zajednica

-- Bosnawi 12:48, 11 mar 2005 (CET)

Meni se cini da bi "vrata zajednice" bili najbolji naziv za community portal. Nekad tokom ove hefte cu pitati ljude na MediaWiki kako da to promjenim. Asim Led 21:06, 11 mar 2005 (CET)
Kada već budeš pitao raspitaj se i za izmjenu imenovanja Kategorija tj. Kategorija umjesto Category. -- Bosnawi 15:18, 14 mar 2005 (CET)
Isvršio sam preusmjeravanje stranice 'Community portal' na 'Vrata zajednice'. Za korisnike se ne mijenja ništa, samo još treba promijeniti link sa navigacije. -- Bosnawi 09:51, 16 mar 2005 (CET)
Slažem se da je "Vrata zajednice" puno bolje E.B. 15:54, 1 avgust 2005 (CEST)

Linkovanje slika

Da li postoje opće smjernice kako i odakle linkovati sliku? Pošto Vikipedija nudi mogućnost zajedničkog korištenja slika za više jezika, a mi vjerovatno u 95% slučajeva koristimo slike koje već postoje na Vikipediji. Da li linkujemo na dotične ili neovisno od toga kopiramo postojeće?Bosnawi 10:07, 10 mar 2005 (CET)

Na ljevoj strani stranice ima opcija "Postavi datoteku" svakom prijavljenom korisniku. Tu mi postavimo sve slike koje trebamo, i oni samo rade na našoj wikipediji. Da bi izbjegli probleme sa copyrightom mi uglavnom upotrebljavamo slike koje nađemo na drugim wikipedijama. Čal postoji i wikicommons.

p.s. ovakva pitanja obično pišemo na Wikipedia:Kahvani Asim Led 21:36, 10 mar 2005 (CET)

Poznata mi je commons.wikipedia. Dotična će vjerovatno dugoročno postati osnova za sve slike na Wikipediji. Međutim postavlja se pitanje kako raditi do tada? Trenutno svako imenuje slike po svom nahođenju što i nije baš praktično.
Pošto si i sam naveo da mi većinom upotrijebljavamo slike sa drugih Wikipedija (sigurno 99%) predložio bih da oni koji postavljaju dotične slike ne mijenjaju njihova imena, tj. da zadrže naslov u originalu. Zbog čega ovaj prijedlog? Uzmimo da jedan autor prevede neki tekst o Bosni i za dotični skine kartu "Bosnia_2.png" sa engleske Wikipedije i pohrani je pod imenom "Bosna.png". Poslije kojeg mjeseca dolazi novi član i prevodi drugi tekst u kojem se koristi ista karta. On sada mora prvo prelistati bosansku Wikipediju u potrazi za bosanskim imenom te slike, tj. utvrditi da li je neko već koristio tu kartu. Ukoliko bi pak sve slike zadržavale engleske nazive ne mora raditi ništa, jer pošto i mi za direktorij slika koristimo nazim "Image" dovoljno je da prikaže članak i odmah zna da li je neko već prebacio dotičnu sliku.
S obzirom na ovo moj prijedlog bi bio sljedeći:
  • Po mogućnosti koristi isključivo slike engleske Wikipedije i pri tome zadržati engleske nazive.
  • Bosanske nazive koristiti samo za originalne slike koje nismo preuzeli sa druge Wikipedije.
Molim za komentar -- Bosnawi 11:44, 11 mar 2005 (CET)

Spisak svih Template

  • Da li postoji stranica/e sa listom Template kreiranih na bosanskoj Wikipediji?
  • Plural za Template/Templejt > Templejti?
  • Ili možda još bolje umjesto Template koristiti udomaćene nazive Šablona/Šabloni?


Apsolutno se slažem sa prijedlogom za upotrebu Sablon, jer je to mnogo stariji termin u bosanskom jeziku neko engleski Tamplate.Inace kada se engleski naziv pise u bosanskom jeziku on se pise izvorno (ako su u pitanju vlastita imena, ili geografska), ali se promjena po padezima pise prema bosanskom. Tako je barem prema Senahidu Halilovicu. Imali igdje bosanski pravopis na netu? Inace ispravno je napisati templejt (fonetski) jer je ta rijec vec usla u bosanski, isto kao i npr. njujork ili vasington isl. Postoji detaljna pravila u Pravopisu bosanskog oko ovih pitanja.Emir Arven 20:26, 15 mar 2005 (CET)

-- Bosnawi 12:47, 15 mar 2005 (CET)


Oko 38% od svih preuredjivanja clanaka na bosanskoj Wiki rade korisnici sa anonimnim korisnickim imenom (samo sa IP adresama) sto je jedan od najvecih procenata u poredjenju sa citavom wikipedijom (samo Japanska ima 44%). Za one koji su duze vrijeme na Wiki prepoznace da uglavnom anonimni korisnici su skloni vandalizmu sto govori da bosanska Wiki vjerovatno spada pod wikipedije sa najvecim brojem napada. Neznam sta bi trebala biti taktika da se ovaj procenat smanji ali bih mozda savjetovao sve one koji rade legitimna uredjivanja na bosanskoj wiki a koriste se anonimnim imenom (IP adresama) da se registruju. --Dado 07:52, 29 mar 2005 (CEST)

Kahvana na naslovnoj

Ako nekom nije teško da stavi link i objašnjenje ka kahvani na početnu stranu, svaki put mi treba vremena da se snađem. Naravno ako se to uklapa. Pozdrav --Bonzo 01:00, 29 mar 2005 (CEST)

Пошто није уобичајено да се на насловној станици постављају такви линкови препоручио бих Вам да једноставно слиједите линк "Community portal" (Врата заједнице) који се налази на главној страници. Мислим да потом нећете имати проблема да нађете пут у кахву. :) -- Bosnawi

molim te, ako si u mogućnosti, piši na latinici.

Zbog čega bih to radio? Мada sam prije, kao vjerovatno i većina stanovništva u Bosni, iz lagodnosti izbjegavao dotično pismo nešto mi u zadnje vrijeme proradio inat. -- Bosnawi

Nisam ja protiv toga, ćirilica je bosansko pismo isto kao i latinica,ali je lakše čitati na latinici. Ćirilicu sam naučio i manje-više zaboravio... iako je dio općeg znanja, nisam imao ni jedan momenat kada mi je zatrebala... barem ne na zapadu.

Slažem se. Slabo znam ćirilicu. Asim Led 19:48, 30 mar 2005 (CEST)
Ех онда да наставим па да вам мало поправим znaње. :) -- Bosnawi


Novi clan Pozdrav svima. Prvo cu se predstaviti, ko sto je red. Ovdje Adnan iz Sarajeva i clan sam od prije nekih sat vremena. A sto se tice enciklopedije, nalijetao sam i ranije na wikipediu dok se surfalo, ali tek sam sinoc upratio da to postoji i na nasem jeziku. Eh koliko mi je bilo drago odmah sam uzeo da prevodim jedan clanak, da bih, ko biva, i ja doprinio raznolikosti weba na nasem jeziku, bla, bla... Ma ja prilicno vjerujem u to da bi informacije i znanje (to narocito) trebali biti dostupni svima i to besplatno i to je razlog sto me privukao ovaj projekat. Zahvaljujem se onom clanu koji je popravio pocetak mog prevoda o dolaru, i da napomenem da cu prevodjenje i dovrsiti , po malo svakih dan dva jer mi posao ne ostavlja bas puno vremena. E da ne davim vise jos jedan pozdrav i pisemo se. --Ado 21:02, 5 apr 2005 (CEST)

Dobro došao Adnane. Sad sam baš uspostavio interwiki linkove za tvoj članak o američkom dolaru. Asim Led 22:00, 5 apr 2005 (CEST)

Bolje vas našao. Ne znam ima li na nasoj wikipediji koliko toga o znamenitim historijskim objektima u Sarajevu, ali pokusacu da napišem nešto u narednih par sedmica. Imao sam neku obuku za turistickog vodica par godina ranije, tako da mi jos dosta podataka stoji sacuvano u glavi, pa eto da ne propadaju...


HALLOOOOO - Još jedan član.

Pozdrav svima. Konačno sam se i ja ohrabrio da se javim, jer vidim da bez komuniciranja ne ide.

Ovdje je Mirza iz Sarajeva. Novi sam ovdje već duže vremena :))

Najviše vremena provodim čitajući pravila, tražeći kako da uredim stranicu sa tekstom, a koja bi bila nešto jednoobraznija, jer mi se ovo šarenilo baš i ne dopada.

Predlažem da onaj koji najbolje od radi i poznaje programiranje i dizajn (ako treba i ja ću učestvovati) uredi i ponudi svima par stranica i da se one koriste (ako ko želi, jer ima dosta ljudi koji bi pisali, a imaju muke sa programiranjem - npr. kao ja - onako samo da ubace slike ili tekst i gotovo) npr., kao:

a) Template za tekst
b) Template za kombinaciju teksta i slike, te na kraju sa
c) Template samo za tabele.

Bilo bi mislim preglednije i ljepše. Ovo je pravi haos, da me pogrešno ne shvatite. Mislim da bi vrijedilo truda i da bi ljepše izgledalo.

Najveći problem predstavljaju slike:

a) Način kako da ih se prenese putem FTP-a na server za dalje koriütenje!?
b) Kako da se dadne ime slikama?
c) Gdje da ih se sortira?

Gledao sam tamo one slike koje postoje i mislio sam, iskreno rečeno, da ima više reda tamo, kao ono u smislu - priroda, društvo, historija, muzika, sport, gluma i t.d. Tako bi mislim bilo lakše svima nama za snalaženje, a posebno svim novim budućim članovima koji više provedu vremena čitajući KAKO i GDJE, umjesto da provode to vrijeme u unošenju podataka. (Govorim iz vlastitog iskustva!) Htjeli bi ovdje raditi, a sramota ih da pitaju i ne znaju kako. Znači, treba nešto napraviti za individualiste. Eto, toliko za prvi put. Pozdrav svima i do sljedećeg javljanja.

--Mirza 00:20, 20 apr 2005 (CEST)

Podvala, članci i vandali

Asime, nedavno su napisana dva "članka", Livadic i Violenjack. Radi se o običnoj provokaciji, jer navedeni likovi ne postoje. Radi se samo o nick-ovima ljudi koji se šetaju po raznoraznim forumima, počesto znaju da divljaju i sl. Zato ove članke izbriši, pošto neko očito ima za cilj da ismijava bosansku wikipediju.Emir Arven 12:08, 9 apr 2005 (CEST)

Stubs koji uopće nemaju smisla

U zadnje vrijeme je primjetno da se na Wikipediji nalazi i određeni broj članaka koji uopće nemaju smisla, tj. ne zadovoljavaju minimalne kriterije jednog članka u žačetku, vidi:

Da li bi se jedan od administratora prihvatio nezahvalne uloge da izbriše dotične članke, vidi Wikipedia_talk:Kandidati za brisanje. --Bosnawi 10:01, 15 apr 2005 (CEST)

GlobalWPSearch

Evo ja sam tek sad skontao o ćemu se radi. Ovo je vrlo korisna stranica. Jednostavno napišeš ime članka i nađe ti sve verzije tog članka na svim wikipedijama. Ovako je puno lahkše uspostaviti međuwiki linkove.. preporučujem svima do ovo upotrebljavaju. Asim Led 20:56, 27 apr 2005 (CEST)

Stewards election

Hello,

The stewards election has started on m:Stewards/elections 2005. Anyone can vote provided that he has a valid account on meta with a link to at least one user page, on a project where the editor is a participant, with at least 3 months participation to the project. Stewards can give sysop right on projects where there are no local bureaucrate. Please vote ! Yann 21:16, 19 maj 2005 (CEST)[odgovori]

PS: Please translate this. Thanks. Yann 21:16, 19 maj 2005 (CEST)[odgovori]

Pauk u Livnu

Molim vas da mi odgovorite na moje pitanje kome da se obratim u vezi odvoženja automobila sa paukom sa mjesta na kome nije ometalo saobraćaj i gdje nije bilo znaka zabrane ja prosto mislim da su mi ukrali 70 maraka jer je automobil bio parkiran na privatnom vlasništvu Globotursa nekih 5 minuta a policajac ga je odšlepao kao da mu je trotoar znak zabrane iako su pješaci imali više od 120 cm slobodnog prostora.Pa sad kako da se žalim ako prije platim i tim plaćanjem priznam krivnju a auto mi je potrebno i tko će meni naknaditi troškove što službena lica kod kojih mogu izraziti žalbu nisu tu i što ja gubim vrijeme uz svo ponižavanje od službenih lica MUP-a Livno..

Uf, ma ne pitaj tek sta je mene snaslo! Idem ti ja na fax da stignem na kolokvijum. Parkiram se u pogodnu ulicu za parkiranje kod Kalenic pijace. Kad sam se vratio, vidim ja nema auta jeb***! Pogledam, kad ono rezervisdano za invalida. A zuta linija skoro da se ne vidi. Pu bre sta cu kud cu sav izbezumljen. Odem na slaviju i platim 7500 dinara! To je negde oko 90 evra, odnosno oko 180 KM! Ne kazem da nisam pogresio, ali sam bio uporan i podneo molbu za povracaj ili ublazenje kazne. I javise mi juce da ca mi vratiti 50% kazne. Ajd` uzdravlje!


Neznam da li ovo fercera u Livnu ali mojoj staroj u Banjaluci je pomoglo da ide kod ombudsmana za slicne stvari. Evo ti pa probaj:

Ombudsman, Office Livno, Gabrijela Jurkića b.b. Livno, tel 034 201 911, omblivno@tel.net.ba

Ima jos na [7] Ili ulovi advokata za 70KM pa tjeraj pravdu.


Azerbeidzan: u Evropi ili ne?

azerbejdžan nije u Evropi!

Iskreno receno i sam sam mislio da nije ali onda sam nasao ovo obrazlozenje na engleskoj Wikipediji: Azerbaijan and Georgia lie partly in Europe according to definitions which consider the main watershed of the Caucasus as the boundary with Asia.


Potrebna pomoc Makedoncima na glasanju

Na strani http://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Macedonian_Slavs Grci hoce da nametnu da se Makedonci zovu "Makedonski Sloveni". Pozivam da se prikljucite glasanju u korist Makedonaca. Mislim, to sto Grci rade je stvarno nisko politicarenje. (I nemojte mi o imenu vaseg standardnog jezika, posto se ne pitam tu ja ;) ) --Millosh 00:16, 21 jun 2005 (CEST)

I changed your logo, as was requested at m:Requests for logos by Asim Led. If you want me to change anything on it, contact me on no:Brukerdiskusjon:Jhs. However, I will be gone for about 16 days from tomorrow (just so you know why I don't reply if you ask me something)… An administrator should now protect Image:Wiki.png. Jon Harald Søby 20:46, 24 jun 2005 (CEST)

O Travniku na hr.wikipedia.org

http://hr.wikipedia.org/wiki/Travnik Kal-El 00:33 26 jun 2005 (CET)

Latinica i cirilica

Polako se privodi kraju implementacija automatskog preslovljavanja izmedju cirilice, latinice, ekavice i ijekavice na srpskoj verziji softvera MediaWiki. Posto vama ne treba preslovljavanje izmedju ekavice i ijekavice, pitanje je da li ste zainteresovani za implementaciju automatskog preslovljavanja izmedju latinice i cirilice? Kako pretpostavljam, vama bi latinica bila osnovna, dok bi opciono korisnik mogao odabrati cirilicu. To se radi prema kineskom modelu (Kinezi su na taj nacin resili odnos izmedju uproscenog i tradicionalnog pisma). Coveku koji razvija softver reci cu da pripremi i verziju za vas, pa posto se izjasnite, to ce biti ili nece primenjeno na vasoj Vikipediji. --Millosh 05:37, 27 jun 2005 (CEST)

Usput, ako ste zainteresovani, mogli bismo se poigrati i arabicom. Samo sto mi trebaju pravila za preslovljavanje. --Millosh 05:44, 27 jun 2005 (CEST)

Millose, nisam siguran da sam savim upucen u projekat o kojem govoris. Mozes li malo pojasniti o cemu se radi. Ja sam do sada koristio Vucko program za prevodjenje sa cirilice na latinicu (u obratno).--Dado 18:28, 27 jun 2005 (CEST)

Hm. Izgleda da ne znam gde se nalazi moja kopija razvojne verzije MediaWikija sa tom implementacijom, pa cu morati opisno... Dakle, srpska Vikipedija ce uskoro dobiti softver koji ce integralno u MediaWikiju implementirati konverziju izmedju cirilice, latinice, ekavskog i ijekavskog. U razvijenom obliku (mada nece biti implementiran odmah razvijeni oblik, ali o tome nekom drugom prilikom), bice moguce tekst pisati bilo cirilicom, bilo latinicom, bilo ekavski, bilo ijekavski. Softver bi automatski to preslovljavao i skladistio u bazu (u slucaju srpske Vikipedije u cirilickom ekavskom obliku), a isto tako bi i prikazivao. Svaki korisnik bi mogao da gleda odabranu opciju i da radi u njoj. Pritom bi mu se uvek prikazivala njegova zeljena varijanta. (Znaci, ijekavski saradnik koji peferira latinicu imao bi sve prikazano ijekavski i latinicom; radio bi tako i, osim u slucaju da bas hoce, ne bi uopste video ekavski i cirilicu.) --Millosh 19:15, 27 jun 2005 (CEST)
To podrazumeva da ne bi bilo potrebe za koriscenjem bilo kakvog eksternog softvera, kao sto je Vucko. U okviru postojeceg interfejsa, u nivou kartica "diskusija", "uredi", "historija" itd. pojavile bi se i kartice "cirilica ekavski", "cirilica ijekavski", "latinica ekavski" i "latinica ijekavski". Naravno, to se odnosi na srpsku Vikipediju, dok verujem da konverzija ekavica/ijekavica ne bi bila potrebna na bosanskoj Vikipediji. Takodje, verujem da biste vi hteli da vam osnovni zapis u bazi bude latinicki. Treba imati na umu da ni u jednom slucaju ne bi bili duplirani clanci, vec da bi sve varijante bile jedan clanak sa dva prikaza (odnosno cetiri u srpskoj varijanti). --Millosh 19:15, 27 jun 2005 (CEST)
Cela ta prica se radi na osnovu kineskog modela. Kinezi iz Kine pisu uproscenim kineskim pismom, dok Kinezi sa Tajvana pisu tradicionalnim kineskim pismom, dok Kinezi iz Hongkonga i jos odnekud pisu isto tradicionalnim ali u svojim varijantama; tako da oni imaju cetiri varijante. Mozes otici na glavnu kinesku Vikipediju i da primetis da uvek imas cetiri kartice vise u gornjem delu (naravno, uvek imas manje kartica ako nisi prijavljen korisnik, pa imaj to na umu). --Millosh 19:15, 27 jun 2005 (CEST)
Takodje, moze se u buducnosti implementirati i arabica na vasoj Vikipediji. Naravno, pod uslovom da ima zelje za tako necim. --Millosh 19:15, 27 jun 2005 (CEST)
U svakom slucaju, trebalo bi da postoji neka vasa odluka o tome. U slucaju da zelite to da implementirate, ja bih zamolio Zhengzhua da posle implementacije i pocetnog rada na srpskoj Vikipediji, to bude implementirano i na bosansku. (U krajnjem slucaju, izmene za vasu Vikipediju bih mogao i sam da uradim.) --Millosh 19:15, 27 jun 2005 (CEST)


Mislim da ce biti jednostavnije shvatiti kako to radi kad se implementira na srpskoj Wikipediji. U svakom slucaju pogledacemo --Dado 01:11, 28 jun 2005 (CEST)

Template:Prijevod, Karadzic i Mladic

Kad nema valjanog clanka na srpskoj Vikipediji a treba nam, mi imamo obicaj da ponekad stavimo engleski tekst, pa da ga lagano prevodimo. Mislim da je to bolje u slucaju Karadzica i Mladica od lecenja frustracija Pokrajca ili njegovog prethodnika. Napravio sam vam i templejt. Koristite ga sa {{prijevod}}. On, takodje, kategorizuje clanak u Category:Potreban prijevod, tako da odlaskom na nju mozete videti sta vam je sve potrebno za prevod. Sto se one dvojice tice, smatram da je dobro da imate NPOV clanke upravo da vam vandali ne bi cesto dolazili tim povodom; a engleski tekst je upravo takav. (Uostalom, verujem da ste i vi sami ucestvovali u pravljenju tih clanaka na engleskoj Vikipediji.) Da, kategorizujte kategoriju "Potreban prijevod" u neku natkategoriju... --Millosh 19:35, 27 jun 2005 (CEST)

Miloše, pišeš bezveze. Nikakve frustracije nisu u pitanju već uklanjanje podatka u kom se opisuje kolektivno veličanje Mladića od strane Srba kao heroja. Nije mi jasno šta si hteo sa tim opisivanjem mene da postigneš, ali ako ti misliš da je Mladić heroj, slobodno to potvrdi ili opovrgni. --Pokrajac 20:27, 27 jun 2005 (CEST)

S tobom se ne vredi raspravljati, posto ne vidis razliku izmedju pisanja enciklopedijskog clanka i politickog pamfleta. Tvoje promene, ma koliko bile u skladu sa osecanjima Bosnjaka, nisu u skladu ni sa NPOV-om, ni sa enciklopedijskom etikom; te su u tom smislu samo drugo nalicje upravo onog sto je ta(j) ispred tebe pisao/la. --Millosh 21:14, 27 jun 2005 (CEST)

No comment ili aman jarabi što bismo mi Bošnjaci rekli.Emir Arven 22:11, 27 jun 2005 (CEST)

Editovanje Pokrajca se cini sasvim logicno (i u skladu sa osjecanjima Srba) i spada u normalan evolucijski proces jednog clanka, cak i ako clanak nije potpun i "enciklopedijski". Pored prijedloga da se clanci u pitanju prevode sa engleskog jezika dodao sam i predhodnu verziju teksta. Nema potrebe da se baca sta je vec napisano cak i ako se u potpunosti modifikuje kasnije. --Dado 01:25, 28 jun 2005 (CEST)

Ma, vama je logicno, razumem ja to. Isto kao sto je "logicno" na srpskoj napisati da je Alija Izetbegovic najveci ratni zlocinac u savremenoj istoriji. Tu nema spora. Ali, evo vam deo po deo. Pokrajac je za Karadzica napisao: Radovan Karadžić je najtraženiji ratni zločinac u Evropi pored Ratka Mladića, koji je počinio genocid nad nedužnim bošnjačkim civilnim stanovništvom, a kojeg je sam najavio u Skupštini BiH 14.10.1991. kada je rekao da će Bošnjaci nestati, a da će BiH otići u pakao. Neke političke strukture u Srbiji ga slave kao heroja. Tu se izmeđuostalih najviše ističu Srpska radikalna Stranka i tzv. Antihaški loby. --Millosh 10:11, 28 Jun 2005 (CEST)
"Najtrazeniji" je prva od propagandnih gluposti. Da je najtrazeniji, bio bi nadjen. To je i vama jasno. --Millosh 10:11, 28 Jun 2005 (CEST)
"Ratni zlocinac" i "genocid". Preko toga sto vam je manje-vise jasno sta mislim o tome (da ratni zlocinac jeste, da mi je konstrukcija "genocid" sumnjiva, a da je sam Karadzic ludak), njemu nije presudjeno ni za sta od toga, pa jedna enciklopedija mora da se drzi trenutnih cinjenica. Engleska konstrukcija, u kojoj je "optuzen za ratne zlocine", pa sa svim neophodnim opisima dogadjaja, bolja je nego ova pokrajceva. (Usput, ako ja mislim da je on ludak, to je moje misljenje koje ne ide u enciklopedijski clanak. Za enciklopedijski clanak bih morao da imam psihijatrijski nalaz ili da napravim konstataciju "neki ljudi misle da je on ludak".) Ona "najava" je isto tako subjektivna. --Millosh 10:11, 28 Jun 2005 (CEST)
A onda Pokrajac, politicki analiticar srpskih dogadjaja, a nadasve pismen. Prvo pise "Stranka" veliki slovom, a onda pominje "Antihaski lobi". "Antihaski lobi" je fantomska struktura kojom se plase mala deca u Srbiji. Mogli bismo napraviti lepu analizu narodnih predanja vezanih za Antihaski lobi i genezu mita; ali to je budalastina u enciklopediji. --Millosh 10:11, 28 Jun 2005 (CEST)
Dakle, mozemo analizirati psihicke motive Pokrajca, njegove strahove, osecaje krivice i sve drugo. Ali, enciklopedija nije mesto za izlive psihopatologije. --Millosh 10:11, 28 Jun 2005 (CEST)
Ipak mi se cini da sve sto sam ovde ispricao nema nikakvog smisla. Vec se kajem sto sam se sa ta dva clanka opet upetljao u celu pricu. Radite sta znate. --Millosh 10:11, 28 Jun 2005 (CEST)
Da li je tebi konstrukcija genocid sumnjiva ili ne, zaboli me neka stvar. Genocid je dokazan u presudi generalu Krsticu pred Haskim tribunalom. Karadzic nije bio ludak, niti mu je to alibi da nije znao sta radi. Karadzic je sprovodio politiku Srbije u kojoj je pravio Veliku Srbiju i unistavao "Azijsku Kugu", a Mladic se svetio "Turcima", jer covjek zivi jos u 1389. pa skonto da se mora svetiti djeci tako sto ce pucati u njih s ledja. Pravi srpski junacina. Gori ste samo vi koji "sumnjate".Emir Arven 10:32, 28 jun 2005 (CEST)

Eh, znaci ponovo cela prica. Dakle, ako kazes da je bio genocid, bio je. Karadzic je bio ludak (odredjeni broj njegovih izjava tokom rata jasno govori o tome da je bio ludak), a to njemu licno nije nikakav izgovor za bilo sta (stavise, mnogo vise govori o onima koji su dopustili da ludak bude na tom mestu). I to mu dodje to od politike; da se ne bi rasprava o stvarima nebitnim za funkcionisanje Vikipedije oduzivala u nedogled. --Millosh 12:37, 28 jun 2005 (CEST)

Ovde nisam pricao o politici, vec o enciklopedijskim konstrukcijama. Za pocetak, valjalo bi da radite argumentima a ne emocijama. Sve vreme o tome govorim, a ne o tome da li je ovaj ili onaj u pravu. --Millosh 12:37, 28 jun 2005 (CEST)

Imaj na umu da ovo sto radim (drugi put) kod vas -- radim iz dobre namere. --Millosh 12:37, 28 jun 2005 (CEST)

Dragi boze ja sam samo rekao da su Pokrajceve promjene logicne iako clanak nije u potpunosti ispravan ni "enciklopedijski" i postujem njegove namjere. Ako njegove promjene nisu ispravne onda se to da rijesiti na clanku a ne sa prepiskom koja samo spiralno vodi ka necem sto uopste nije bila poenta od samog pocetka. Takodjer nemozete ocekivati da ce clanak iz prve biti nesto najispravnije sto je bosanska ili bilo cija Wikipedija ikad napisala. Vjerujem da je i tekst sa engleske wikipedije poceo sa jednom recenicom i citavim nizom neispravnih i "ne-enciklopedijskih" izjava. Vjerujem da mozda tek 5% ljudi koji radi na bilo kojoj Wikipediji zna kako bi enciklopedija trebala da izgleda ali nemora se ostalim 95% ljudi to svakodnevno prelamati preko glave. Na kraju umjesto ovih prepiski, za koje inace znam kuda opet vode, pametnije bi bilo da se krene sa prevodjenjem i eventualnim editovanjem problematicnih clanaka.--Dado 16:37, 28 jun 2005 (CEST)

U pravu si. Usput, uskoro cu zapoceti masovno dodavanje tekstova o lokalitetima sirom sveta, pa ce mi trebati vasa pomoc glede prilagodjavanja vasoj normi (ako to hocete, naravno). --Millosh 22:51, 28 jun 2005 (CEST)

Za Frojda - Marko Pokrajac je samo napisao (dodao): Neke političke strukture u Srbiji ga slave kao heroja. Tu se izmeđuostalih najviše ističu Srpska radikalna Stranka i tzv. Antihaški loby. Da sam primetio veliko "s", ispravio bi ga. Znam kako se pise, ne brini. A ovaj lobi je tzv. koga čine sve političke strukture (NVO, Stranke:)) koje se protive sudu u Hagu i izručenjima. I treba ga spomenuti obavezno, jer je to jedan specifikum na srpskoj političkoj sceni. Stojim pri tome da je istina sve što sam napisao! --Pokrajac 15:57, 29 jun 2005 (CEST)

Posle jučerašnjeg divnog koncerta, neću sebi dozvoliti da me tvoje provokacije tangiraju. --Pokrajac 16:00, 29 jun 2005 (CEST)

(Za domacine: mi se obostrano nerviramo, ali ne obracajte paznju ako vas to smara. Uglavnom, nista strasno... ;) ) --Millosh 19:14, 29 jun 2005 (CEST)

Ajmo ovako: Definisi mi sta znaci "lobi" (mozes se koristiti clankom na engleskom), opisi mi kako funkcionise taj njihov lobi i nabroj mi clanove tog lobija. --Millosh 19:14, 29 jun 2005 (CEST)

Problem je u tome sto se u svojoj konstrukciji mozes pozvati samo na neki vrlo neformalan skup ljudi koji se zalaze da se ne saradjuje sa Haskim tribunalom. A imenovanje toga lobijem predstavlja mistifikaciju. Moze se reci da je to "struja u drustvu" ili nesto slicno, ali nazivanje toga imenom koje primarno oznacava formalnu grupu jeste mitomanija i jeste za Junga (ne za Frojda ;) ). Problem je, naravno, sto to ne vidis. --Millosh 19:14, 29 jun 2005 (CEST)

Ali, dobro... Mrzi me vise da raspredam ovu pricu. To se ne tice uopste tvog rada na bs:, nego uopste. --Millosh 19:14, 29 jun 2005 (CEST)

Bitno je da znam da se na mom jeziku piše lobi (лоби), znači bez dva "b", a za strani jezik mi je valja oprošteno, izuzev ako mi neko kao ti negativno oceni znanje istog? Ispravio bi tvoju napomenu na početku, a to je da ja tebe nerviram, a ne ti mene. Inače, ja kad pišem člane na Wikipediji ne radim, nego uređujem. Što se tiče Antihaškog lobija u Srbiji, napisao sam da je on tzv. i to sam uporno potencirao, što u samom članku, što u ovoj raspravi. To znači da taj lobi nije nigde registovan, već je prepoznat od strane različitih analitičara; i još kada se uzme u obzir činjenica da većina članova SPS-a i SRS-a ne negiraju da taj lobi postoji (kakav god da je), onda taj podatak zaslužuje da se obznani. Žao mi je što slabo pratiš politike emisije i intervjue, pa zato za ovakva priznanja nikad nisi čuo. --Pokrajac 21:28, 29 jun 2005 (CEST)

Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku

Pre nekoliko dana ponovo je otvorena Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Ovim obaveštenjem hteo bi sve zainteresovane da pozovem da uređuju tu Vikipediju. Kako Miloš kaže, do avgusta bi trebao da se implementira softver koji bi sve članke sa bs: sr: i hr: Vikipedija premestio na sh: Vikipediju. Tu postoje i neka nerešena pitanja koja valja rešiti kako bi Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku nesmetano radila, odnosno kako ne bi bila ograničena od uređivanja. Zbog toga ne ni bilo loše da neko ko je više upućen u implamentaciju ovog softvera objasni kako će sve funkcionisati zbog onih koji su eventualno zainteresovani uređivati sh: Vikipediju. --Pokrajac 13:52, 30 jun 2005 (CEST)

Nekoliko početnickih pitanja

Zdravo

Prvo da se predstavim. Ja se zovem Emir i več duže vrijeme namjeravam početi pisati članke ovdje na bosanskog wikipediji. Neke članke mislim prevoditi (kao na primjer ovaj što sam postavio danas o Ariel Sharonu) a neke mislim napisati sam (Trenutno pišem jedan o Jadranskoj ligi).

Imam nekoliko pitanja sa kojim se nadam da mi vi možete pomoći.

1) Primjetio sam da postoji jedan članak (Ustvari jedna rečenica o Ariel Sharonu) pod imenom Arijel Šaron. Želio bih da promjenim ovu stranicu tako da ona automatski šalje na Ariel Sharon. Da li ja to mogu uraditi i kako?

2) Kako funkcionišu kategorije ovdje na bosanskom djelu wikipedije?

3) Može li mi neko ukratko objasniti kako rade linkovi između wikipedia na različitim jezicima?

Hvala unaprijed

EmirA 7 juli 2005 23:23 (CEST)

1) Na "Arijel Šaron" članku izbriši tekst i upiši: #REDIRECT [[Ariel Sharon]]. Tada će "Arijel Šaron" članak biti preusmjeren na "Ariel Sharon" prilikom pretrage.
2) Na dnu članka (ali prije inter-wiki linkova) upiši:
[[Category:Kategorija koju želiš]]
[[Category:Još jedna kategorija]]
3) Kada nađeš dotični članak na nekoj od ostalih wikipedija, na dnu članka (konvencija je da se inter-wiki linkovi stavljaju zadnji, nakon kategorija) upiši npr.:
[[es:Geografía de India]]
[[de:Geographie Indiens]]
[[fr:Géographie de l'Inde]]
[[sv:Indiens geografi]]
i dotični likovi će se pojaviti lijevo, ispod alata (i usput: ne zaboravi ažurirati interwiki linkove u oba smjera). Možda ti Kako izmijeniti stranicu bude od pomoći. E.B. 8 juli 2005 00:21 (CEST)
Hvala na brzom odgovoru. Da li postoji neki razlog zbog cega rijec "Category" nije prevedena na Bosanski? Vecina ostalih wikipedija svoj jezik i za kategorije i za slike.
EmirA 8 juli 2005 13:54 (CEST)


Iz prostog razloga što "Category" nisam našao na interfejsu na MediaWiki. Zapravo postoji par "Category" sistemskih poruka i većinu sam ih lokalizovao, ali koliko mi se čini, neophodno je da se napravi par izmjena u Wiki softveru da bi mogli koristiti "Kategorija". Naravno, samo treba naći pravu osobu na MediaWiki ili u stranicama za kordinaciju koja bi to mogla da učini. Npr. primjetio sam da Njemačka Wikipedija ima lokalizovanu "Category".
Ako imaš vremena da na stranicama za razgovor ganjaš stvari uvezi lokalizovanja "dubljih" stvari u softveru, samo naprijed. Možda ti još bude od koristi gorespomenuti naš interfejs na MediaWiki koji je većim dijelom, ali ne potpuno, lokalizovan. E.B. 17:16, 27 juli 2005 (CEST)[odgovori]

Pisanje bosanskog jezika u interwiki linkovima

Posto sam najnesigurniji glede vaseg standarda, pitanje je da li se po pravopisnim pravilima bosanskog pise "Bosanski jezik" ili "bosanski jezik"? Interwiki linkovi (oni na levoj strani) nisu naslovi nego reference, pa je pokrenuto pitanje pravopisa na izvornom jeziku. Tako za srpski, hrvatski i srpskohrvatski sigurno treba staviti malo pocetno slovo. Pitanje je da li to treba uraditi i za bosanski. Molim vas da mi cim pre odgovorite. --Millosh 06:38, 13 juli 2005 (CEST)[odgovori]


Malim slovom.

Da dodam da i Italijani hoce da se ime italijanskog na italijanskom pise malim pocetnim slovom. --Millosh 06:45, 13 juli 2005 (CEST)[odgovori]

U odnosu na konstataciju anonimnog korisnika stavio sam da "vas stav treba biti razjasnjen". Molio bih i ostale da se izjasne tim povodom. --Millosh 10:16, 13 juli 2005 (CEST)[odgovori]

I da kazem da ako ste zainteresovani za ovo pitanje, treba da nastavite sa pricom na strani m:Capital and small letter for interwiki. --Millosh 18:20, 13 juli 2005 (CEST)[odgovori]


Po pravopisu se sve imenice koje se završavaju na -ski i -čki pišu malim početnim slovom, ali obrati pažnju da Wiki softver ne dozvoljava da imena članaka počinju malim početnim slovom. Npr. članak pod imenom "bosanski jezik" će automatski biti preimenovan u "Bosanski jezik". (na člancima iMac i iPod stoji obavještenje o ovome jer ih softver pretvara u "IMac" i "IPod") E.B. 17:44, 27 juli 2005 (CEST)[odgovori]

"kahvana" ???

nevidim razulog za taj naziv Kahvana Kafana je Kafana i nikada se tako nije govorilo "Kahvana" istina ako uzimate korijen iz turske riječi "Kahve" što znači kafa Onda je Ok.. ali u narodu je oduvjek ovo bila proimjena u kafa (inače Kafa na turskom znači glava)


Eto toliko.. i BTW ovim p omeni blessavim nazivom "kahvana" možete lako izazvati i odagnati POLA DRŽAVE što bi rekli i samim tim ovaj projekat prevođenja napraviti manje masovnim što vjerujem da vam nije cilj...

Please Express Your Objection

There’s someone proposing a policy to close some minor, slow-growing, “hopeless” wikipedias on the wikimedia meta-wiki. (see [8]) This proposal is the enemy to the openness of the whole wikipedia community. I come here to inform you to express your opinion there. I think it's OK to use your own language on on the talk page. Thank you. --Theodoranian19:53, 25 juli 2005 (CEST)[odgovori]


Ukidanje Wikipedija

Za one koji nisu upuceni prilozeno gore se radi o ozbiljnoj temi koja ako se zaista odluci, dovesti ce do ukidanja manjih I neraznovrsnih Wikipedija u koje na zalost po njihovim standardima i Bosanska Wikipedija moze da dodje pod sumnju. Nisam namjeravao da ostavljam komentar na stranici u vezi neslaganja sa tom odlukom jer smatram da je prije svega do nas da ispravimo status Bosanske Wikipedije. Naime problem je ocigledno u tome sto tek nekolicina (5-6) ljudi odrzava cjelokupnu B. wikipediju (pogledajte http://en.wikipedia.org/wikistats/EN/TablesWikipediaBS.htm) a sa obzirom da imamo tek oko 2800 clanaka.

Dakle sta je potrebno. Za pocetak pozivam sve da prosire vijesti o Bosanskoj Wikipediji:

  1. da obavjestavaju bosanske studentske institucije da aktiviraju studente u ovaj projekat jer je ovo obrazovni program koji bi prvenstveno trebao biti njima od koristi.
  2. da informisu Webstranice, Chat sobe, Forume, cybercaffe, i ostala internet skupljalista koji se koriste bosanskim jezikom.
  3. da kontaktiraju organizacije civilnog drustva zainteresovane za ovu temu da u javnosti daju podrsku ovom projektu.
  4. da samoinicijativno aktiviraju osobe i druge organizacije za koje misle da mogu da podrze ovaj projekat

Po potrebi i srazmjerno broju korisnika bosanske wikipedije povecavacemo i broj administratora kako bi daljnji napredak bio motivisan a vandalizan odrzan pod kontrolom. Uspostavljacemo i druge motive za participaciju po potrebi. Naravno pozivam i sve koji ovo citaju da se aktivno ukljuce u ovaj projekat. Takodjer ako neko ima specificne ideje ili pitanja kako da prosiruju vijesti o Bosanskoj Wikipediji i poveca participaciju neka se javi ovdje.

Pozdrav --Dado 23:11, 25 juli 2005 (CEST)[odgovori]

Dado, slazem se s tvojim prijedlogom. Licno sam ostavljao pozive na mnogim forumima akademskih institucija (fakulteti, korisnicke grupe i sl.). Na mojoj talk stranici sam upustio poziv bosanskim wikipedijancima koji su aktivni da mi se jave kako bih kreirao yahoo user grupu u kojoj bismo se mogli dogovarati i bolje koordinirati, kako se to radi na drugim wikipedijama. Medjutim jedino mi se do sada javio Kal-El s kojim sam u kontaktu i koji se slaze s mojim prijedlogom. Reci mi sta mislis o pozivu? Ipak wikipedija je jedinstvna sansa za promociju prije svega naseg jezika i nase domovine, a potom i svih relevantnih naucnih aspekata. Ja sam se tek vratio s puta, i bicu vjerovatno aktivniji u narednim danima. Cilj mi je da obradim opcine u BiH (pravopis) i da napisem clanke koji nedostaju. Mislim da bismo poziv trebali uputiti i bosanskim blogerima koji vole da pisu.Emir Arven 10:30, 26 juli 2005 (CEST)[odgovori]
Ja ću pomoći koliko mi vrijeme bude dozvoljavalo, jer sada mi počinje nova školska godina (4. razred, maturski i te stvari). Odlučio sam raditi na člancima o TV serijama, pa vijdeti ćemo koliko će to biti od koristi za našu Wikipedia-u. Članak o Smallville-u sam dobro uradio, morate priznati (iako nije još gotov u potpunosti) :) Kal-El 01:50, 20. aug 2005. godine (CET)


O Wikipedija?

Na dnu stranice se nalazi link pod nazivom "O Wikipedija" koji vodi na nepostojeću kategoriju. Kod dotičnog bi - analgono sa drugim jezicima - trebalo ispraviti kako tekst "O Wikipediji" tako i link Wikipedia.

Na stranici "O Wikipediji" postavljen REDIRECT. -- Bosnawi 18:49, 14 mar 2005 (CET)

Spisak, lista, popis

Primjetno je da na bosanskoj Wikipediji vlada "blaga" konfuzija povodom imenovanja spiskova. U zavisnosti od jezika preuzimanja varira se pretežno između izraza Lista i Popis, tenegdje se pojavi i koji spisak. Radi ujednačavanja izgleda predložio bih da za sva nabrajanja na bosanskoj Wikipediji koristimo izraz Spisak. Po mojoj analizi dotični je kako adekvatiji tako i sveobuhvatniji od druga dva. Nekoliko primjera za lakše razmatranje prijedloga:

  • Spisak općina u Bosni i Hercegovini
  • Spisak država po broju stanovništva
  • Spisak poznatih bošnjaka
  • Lista općina u Bosni i Hercegovini
  • Lista država po broju stanovništva
  • Lista poznatih bošnjaka
  • Popis općina u Bosni i Hercegovini
  • Popis država po broju stanovništva
  • Popis poznatih bošnjaka

--Bosnawi 13:58, 17 maj 2005 (CEST)[odgovori]

Slažem se upotpunosti.Emir Arven 23:31, 17 maj 2005 (CEST)[odgovori]
Za početak sam postavio ketegoriju Spisak [[Category:Spisak]]. Svaka članak koji pokazuje neki spisak/lisu/popis trebao bi da linkuje dotičnu kategoriju. Na taj način bi korisnik mogao jednostavno dobiti uvid u postojeće spiskove na bosankoj Wikipediji. --Bosnawi 10:43, 18 maj 2005 (CEST)[odgovori]
Također se slažem sa "spisak". E.B. 03:50, 17 avgust 2005 (CEST)

Spisak članaka o Bosni koje bi druge Wikipedije trabale da imaju

S obzirom da je većina korisnika bosanske Wikipedije aktivna i na drugim jezičkim Wikipedijama mislim da ne bi bilo zgoreg da ovdje napravimo jedan Spisak članaka o Bosni i Bošnjacima koje bi druge Wikipedije trebale da imaju. Za dalju diskusiju na ovu temu vidi sam članak. --Bosnawi 14:26, 30 maj 2005 (CEST)[odgovori]

Wikirjecnik

Pitanje Dijanu, ali ga postavljam ovdje na Wikipediji. Vidim, blokiras me na Wikirjecniku, samo zato sto sam naglasila da je pogresno napisano na pocetnoj stranici, da "'Nije RIJEČNIK nego RJEČNIK. Neko uporno vraca na pogresan izraz , iz inata ili neznanja, sta li?!'" Reakcija na to je blokiranje mog IP-a i brisanje moga komentara koji je bio postavljen na stranici za diskusiju uz tvoj komentar "vandalizam". E ako je to bio vandalizam s moje strane, onda ti bosanskog rjecnika nisi vidio... Zumbulka 23:55, 19 april 2006 (CEST)[odgovori]

Izvini molim te. Trenutno radim da popravim neke poruke i sastav Vikirječnika pa ću onda da popravim male greške kao što su te. Deblokiraću te evo odmah. --Dijan 00:00, 20 april 2006 (CEST)[odgovori]
Ja bih rekla da ti nisi za admin-palice cim je tako brzo i neopravdano potezes. Niti sam koga licno napala, niti sam pisala direktno na clanku vec na stranici za diskusiju. Otkud izvuce "vandalizam"? Ali eto..nek ti bude. Sretno u daljem radu. Zumbulka 00:05, 20 april 2006 (CEST)[odgovori]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Arhiva_1&oldid=3208558"