XIV zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.

	XIV zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.
Grad domaćin	Sarajevo, Jugoslavija - Bosna i Hercegovina
Broj država	49
Broj sportova	6
Broj takmičenja	49
Otvaranje igara	8. februar 1984.
Zatvaranje igara	19. februar 1984.

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

(Preusmjereno sa XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.)

Idi na: navigacija, traži

XIV zimske olimpijske igre su održane 1984. godine u Sarajevu. Ostali gradovi kandidati su bili Sapporo (Japan) i Falun/Göteborg (Švedska).

[uredi] Sarajevo 1984

Sarajevo je organizaciju zimske olimpijade dobilo u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg. MOK se pri tome djelomično vodio političkim razlozima - kao nesvrstana zemlja, tadašnja Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote - no glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima - održe u gradu koji je dotada obično bio vezivan za izbijanje prvog svjetskog rata.

Zvanična maskota XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984-Vučko.

Za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada je bila sjajna prilika da državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih. U Igre su utrošena velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije.

Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka.

Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici natjecanja u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su osvojili zlatnu medalju u plesu. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.

ZOI 1984 se često smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, i u mnogo čemu su predstavljale antitezu svega što je Sarajevo pogodilo osam godina kasnije. Zbog toga se javila inicijativa da Sarajevo postane domaćin nove zimske olimpijade, koja bi se 2014. održala na 30. obljetnicu ZOI 1984, odnosno 100. obljetnicu sarajevskog atentata, te tako zauvijek zakopala mračnu prošlost.

[uredi] Kratak pregled

Prve Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi.
Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos.
Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske "bijele olimpijade" pratile dvije milijarde ljudi.
Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4.500 novinara.
Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta.
Izložba o olimpijskome Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i svijeta.

[uredi] Medalje

Otvaranje Olimpijskih igara u Sarajevu (Uglješa Uzelac maše zastavom)

XIV. Zimske olimpijske igre
Mjesto	Država	Zlato	Srebro	Bronza	Ukupno
1	Istočna Njemačka	9	9	6	24
2	SSSR	6	10	9	25
3	SAD	4	4	0	8
4	Finska	4	3	6	13
5	Švedska	4	2	2	8
6	Norveška	3	2	4	9
7	Švicarska	2	2	1	5
8	Kanada	2	1	1	4
8	Njemačka	2	1	1	4
10	Italija	2	0	0	2
11	Ujedinjeno Kraljevstvo	1	0	0	1
12	Čehoslovačka	0	2	4	6
13	Francuska	0	1	2	3
14	Japan	0	1	0	1
14	Jugoslavija	0	1	0	1
16	Lihtenštajn	0	0	2	2
17	Austrija	0	0	1	1