Za šaku dinamita

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za šaku dinamita
Za šaku dinamita (poster).jpg
Režiser Sergio Leone
Producent Fulvio Torsella, Claudio Mancini, Ugo Tucci
Uloge Rod Steiger
James Coburn
Romolo Valli
Muzika Ennio Morricone
Žanr vestern
Kinematografija Giuseppe Ruzzolini
Montaža Nino Baragli
Produkcija Euro International Film
Rafran Cinematografica
San Miura
Datum izlaska 29. oktobar 1971 (Italija)
30. juni 1972 (SAD)
Trajanje 157 minuta
Jezik italijanski, engleski, španski
Prethodnik Bilo jednom na Divljem zapadu
Nasljednik Bilo jednom u Americi

Za šaku dinamita (ital. Giù la testa; engl. A Fistful of Dynamite), poznat i kao Bila jednom jedna revolucija, jeste špageti-vestern Sergia Leonea iz 1971. s Jamesom Coburnom i Rodom Steigerom u ulogama bivšeg irskog revolucionara i siromašnog meksičkog razbojnika, koji se susreću tokom turbulentne Meksičke revolucije. To je drugi film iz Leoneove tzv. "Bilo jednom..." trilogije.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Poštanska kočija[uredi | uredi izvor]

U Meksiku tokom revolucije, Juana Mirandu (Rod Steiger) na putu pokupi poštanska kočija. Nakon što je ušao unutra, počinje mu se izrugivati grupa bogataša. Kočija prolazi pokraj skupine siromašnih Meksikanaca. Vozač se zaustavlja i pozove ih unutra, ali oni ne odgovaraju. Ubrzo se kočija ponovo zaustavlja, na što se bogataši prestraše. Oni isti Meksikanci razbijaju prozore na kočiji i počnu pištoljima prijetiti putnicima, osim Juanu. Otkriva se da su oni Juanova porodica. Opljačkaju bogataše i pošalju ih niz brdo.

Juan upoznaje Johna[uredi | uredi izvor]

Ubrzo nakon toga upoznaju Seana Malloryja (James Coburn), pripadnika irskog republikanskog pokreta i stručnjaka za eksplozive, koji bježi od Britanaca. Nazivaju ga uobičajenijim imenom "John", jer im je izgovor njegovog pravog imena stran. Vidjevši da John zna rukovati eksplozivom, Juan ga odlučuje nagovoriti da se pridruži razbojnicima u napadu na veliku banku u Mesa Verdeu. John je u međuvremenu stupio u kontakt sa revolucionarima i namjerava iskoristiti svoj dinamit u njihovu službu.

Mesa Verde[uredi | uredi izvor]

Dok napadaju banku, što je dio orkestriranog revolucionarnog napada na vojsku (koji je organizirao dr. Villega), Juan shvata da u banci nema novca te je vojska koristi kao zatvor za političke zatvorenike. Ne znajući to, Juan i njegova porodica u potrazi za novcem oslobađaju zatvorenike, a Juan postaje junak revolucije.

Bitka u brdima[uredi | uredi izvor]

Kasnije, vojska proganja revolucionare u brdima. John i Juan dobrovoljno se javljaju da će stati iza dva mitraljeza i dinamita. Zahvaljujući Johnovim vještinama, veliki je dio vojne postrojbe uništen dok se skrivao ispod mosta, ali general Günther Reza, koji zapovijeda njemačkim oklopnjakom, preživljava.

Tragedija u špilji[uredi | uredi izvor]

Nakon bitke, John i Juan otkrivaju kako je većinu njihovih saboraca, uključujući Juanovu porodicu i djecu, pobila vojska u špilji. Obuzet tugom i bijesom, Juan se sukobljava s vojskom ispred špilje sa strojnicom u ruci, ali ubrzo biva zarobljen. John se ušulja u vojni kamp i ugleda kako streljački vodovi likvidiraju revolucionare koje je izdao dr. Villega nakon što su ga mučili pukovnik Günther i njegovi ljudi (ovo u Johnu budi uspomene o sličnoj izdaji koju su počinili njegovi najbolji prijatelji u Irskoj). U drugom kampu, Juan se također nađe pred strijeljanjem, ali John dinamitom diže vod u zrak, a njih dvojica uspijevaju pobjeći na Johnovom motoru.

Vlak generala Huerte[uredi | uredi izvor]

Kasnije, John i Juan skrivaju se u stočnom vagonu voza. Voz u posljednji trenutak staje kako bi pokupio tiranina, generala i guvernera Huertu, koji također bježi s malom svotom u strahu od dolaska revolucionara, predvođenih Panchom Villom i Emilianom Zapatom. Voz na putu upada u zasjedu, a Juan ubija Huertu. Kako se otvaraju vrata vagona, Juana pozdravlja rulja, a on opet neočekivano postaje heroj revolucije.

Voz pukovnika Reze[uredi | uredi izvor]

Nakon ovoga, John i Juan sa zapovjednicima lokalnih revolucionara putuju vozom, a pridružuje im se i oslobođeni dr. Villega; samo John zna za Villeginu izdaju. Na putovanju saznaju da će snage Pancha Ville kasniti 24 sata, dok voz sa 1.000 vojnika, predvođenih pukovnikom Rezom, stiže za nekoliko sati. John predlaže da napune lokomotivu dinamitom i pošalju je naprijed. Zatraži još jednog čovjeka, ali umjesto da uzme Juana, izabire dr. Villegu. Na putu, John kaže Villegi da zna za njegovu izdaju. Iako kaže da još može biti od koristi revoluciji, Villega, obuzet krivnjom i unatoč Johnovim molbama, skače s lokomotive prije nego što ona udari u vojni voz. John iskače na vrijeme, vojni voz ispada iz šina, a dobar dio odlazi u zrak.

Posljednja bitka[uredi | uredi izvor]

Revolucionarska zasjeda je uspješna, ali kad John pođe kako bi se sastao sa Juanom, u leđa ga pogađa pukovnik Reza. Razjaren, Juan kreće na Rezu sa svojom strojnicom i ubija ga. Dok John umire, prisjeća se svog najboljeg prijatelja i djevojke. Gledaoci prvi put saznaju da su John i njegov najbolji prijatelj bili upetljani u ljubavni trokut s istom ženom. Juan upita Johna o dr. Villegi. John sačuvava doktorovu tajnu i kaže Juanu da je poginuo kao junak revolucije. Dok Juan zaziva pomoć za umirućeg Johna, John, shvativši da mu je kraj blizu, diže sam sebe dinamitom.

Produkcija[uredi | uredi izvor]

Scenario za film napisali su Luciano Vincenzoni, Sergio Donati i Sergio Leone. Leone je bio duboko povezan s projektom od njegovog početka, ali u početku nije namjeravao režirati film. Peter Bogdanovich, njegov originalni izbor za režisera, ubrzo je napustio projekt jer nije imao traženu kontrolu nad njim. Leone je nakon toga angažirao svog redovnog pomoćnog režisera. Međutim, Coburn (koji je odbio glavnu ulogu u filmu Za šaku dolara 7 godina prije) i Steiger odbili su glumiti ako film ne režira sam Leone. Pristao je, a Santi je ostao pomoćni režiser. Zbog ovih promjena, neki ljubitelji smatraju da je Za šaku dinamita dva filma u jednom (prvi, smješniji dio u vezi s Mesa Verdeom, dok se drugi, puno ozbiljniji, bavi revolucijom).

Kritike[uredi | uredi izvor]

U usporedbi s Leoneovim prethodnim filmom, Bilo jednom na Divljem zapadu, Za šaku dinamita nije bio toliko popularan. Jedan od razloga za to može biti Leoneovo insistiranje na naslovu Duck, You Sucker, što je vjerovatno ostavilo dojam da je film humoristički vestern. Leone je bio uvjeren da je "Duck, you sucker" popularna američka fraza, unatoč tvrdnjama američkih zvijezda, Steigera i Coburna, da nikad nisu čuli za nju. Kad je film 1972. doživio reizdanje, studio ga je preimenovao u Za šaku dinamita, povezavši ga tako s Leoneovim prvim hitom, Za šaku dolara.

Analiza[uredi | uredi izvor]

Kadar iz filma

Za šaku dinamita vjerovatno sadrži više socijalne kritike nego bilo koji drugi Leoneov film. Film počinje citatom Mao Zedonga o prirodi revolucija i klasnih sukoba. Kroz film Leone prikazuje duboke klasne podjele koje su oblikovale Meksiko tokom krvave revolucije. Glavni negativac, Gunter Ruiz (Antoine Saint-John), prikazan je kao nacistički tenkovski zapovjednik u oklopnom vozilu. U filmu se javlja i nekoliko scena u kojima meksički federalesi likvidiraju revolucionare. Leone ih je namjerno ubacio kako bi predstavljale paralelu sa fašizmom. Naime, režiser je odrastao u Mussolinijevoj Italiji tokom Drugog svjetskog rata. Film je, unatoč Leonevim ljevičarskim idejama, trebao biti i kritika ljevičarskih "revolucionaških" režisera, kao što je Jean-Luc Godard, i niza tzv. "Zapata vesterna", koji su postali dominantni u žanru špageti-vesterna. Zbog toga je film dosta izrezan. Do danas je objavljeno nekoliko verzija, od kojih je svaka uključivala novi materijal.

Historijske netačnosti[uredi | uredi izvor]

  • Kad Juan pretražuje Seanove stvari, pronalazi zastavu na kojoj je prišiven akronim "I.R.A.". IRA nije osnovana sve do 1919, tokom Irskog rata za nezavisnost, a nakon Meksičke revolucije. Skraćenica je trebala biti "I.R.B." (Irsko republikansko bratstvo).
  • Jedan od mitraljeza koji se koriste jeste njemački MG 42, prvi put korišten u Drugom svjetskom ratu.
  • General Huerta ubijen je pištoljem Browning HP, koji je u upotrebu ušao tek 1935.
  • Johnov motor je model iz 1928.

Glumci[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
James Coburn John (Sean) H. Mallory
Rod Steiger Juan Miranda
Maria Monti Adelita, žena u poštanskoj kočiji
Rik Battaglia Santerna
Franco Graziosi general/guverner Huerta
Romolo Valli dr. Villega
Antoine Saint-John Gutierrez/puk. Günther Reza
Vivienne Chandler Johnova djevojka (prisjećanje)
David Warbeck Johnov prijatelj Sean Nolan (prisjećanje)
Giulio Battiferri Miguel
Poldo Bendandi pogubljeni revolucionar
Omar Bonaro
Roy Bosier zemljoposjednik
John Frederick Amerikanac

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Info
Za šaku dinamita na Internet Movie Database