Zadarska županija
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Zadarska županija | |||||
|
|||||
| Sjedište županije | Zadar | ||||
| Površina | 3.642 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
162.045 45/km²; |
||||
| Premijer | Stipe Zrilić | ||||
Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske
Sadržaj |
Historija [uredi]
Područje današnjeg Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatski kantoni Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U 15. vijeku dolazi u posjed Venecije, a već početkom 16. vijeka počinju osmanski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarska ostrva i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem 17. vijeka, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa razdoblje Habsburške monarhije i jači razvoj zbog uticaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.
Županijska uprava [uredi]
Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivo je područje autonomnog Kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene kantonalne granice. Zadarski kanton je vraćen u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like (općina Gračac).
Premijer je Ivo Grbić, a zamjenici premijera su Stipe Zrilić i Danijel Kotlar.
Administrativna podjela [uredi]
Županija je podijeljena na 6 gradova i 27 općina
- Gradovi:
- Općine:
- Općina Bibinje
- Općina Galovac
- Općina Gračac
- Općina Jasenice
- Općina Kali
- Općina Kolan
- Općina Kukljica
- Općina Lišane Ostrovičke
- Općina Novigrad
- Općina Pakoštane
- Općina Pašman
- Općina Polača
- Općina Poličnik
- Općina Posedarje
- Općina Povljana
- Općina Preko
- Općina Privlaka
- Općina Ražanac
- Općina Sali
- Općina Stankovci
- Općina Starigrad
- Općina Sukošan
- Općina Sveti Filip i Jakov
- Općina Škabrnja
- Općina Tkon
- Općina Vir
- Općina Vrsi
- Općina Zemunik Donji
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Zadarske županije živi 162.045 stanovnika što je 3,65% ukupnog broja stanovništva Hrvatske (procjena za 2005. - 188.087 stanovnika). Prosječna gustoča naseljenosti je bila 45 stanovnika/km².
Preko 40 % stanovništva županije živi u samom gradu Zadru, a taj se udio i dalje povećava uzrokujući demografsko pražnjenje prostranog zadarskog zaleđa.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati ( 93.3 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina ( 3.5 %) i Albanci ( 0.4 % ).
Geografija [uredi]
Ukupna površina županije je 7486,91 km². Površina kopna iznosi 3641,91 km², površina morskog dijela iznosi 3845,00 km² a površina ostrva 587,6 km². Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je vijekovima određivalo njezin razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autoput Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.
Privreda [uredi]
Kultura [uredi]
Znamenitosti [uredi]
- Grad Pag - primjer planiranog renesansnog grada iz 15. vijeka
- Hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin
- Nacionalni park Paklenica
- Historijska jezgra Zadra sa mnogobrojnim spomenicima iz raznih historijskih perioda (crkva Svetog Donata, Forum, katedrala Svete Stošije i dr.)
- Park prirode Vransko jezero
Vanjski linkovi [uredi]
|
||||||||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |