Zagrebačka županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Zagrebački kanton)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zagrebačka županija
Zastava Zagrebačke Grb Zagrebačke
(Zastava) (Grb)
Zagrebačka županija
Sjedište županije Zagreb
Površina 3060 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
317 606
103,79/km2;
Premijer Stjepan Kožić

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.

Reljef i tlo[uredi | uredi izvor]

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode[uredi | uredi izvor]

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Klima[uredi | uredi izvor]

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume[uredi | uredi izvor]

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
134.754 146.592 155.324 178.938 194.643 211.150 208.141 224.095 227.538 233.411 233.875 232.836 259.429 282.989 309.696 317.606

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96,2 %, Srbi 0,9 %, Bošnjaci 0,3 % i drugi.

U devet gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: