Zaječar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 43°55′0″S 22°14′0″I / 43.91667, 22.23333
Zaječar
Naselje
Centar Zaječara
Centar Zaječara
COA zajecar.png
Grb
Službeni naziv: Зајечар
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Regija Zaječarski okrug
Nadmorska visina 137 m.i.m.
Koordinate 43°55′0″S 22°14′0″I / 43.91667, 22.23333
Površina
 - Metro 1.069 km2
Stanovništvo
 - Urbana zona 43.860
 - Metro 59.461
Gustoća 55,6 /km2 
Gradonačelnik Velimir Ognjanović (SNS)
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - ljeto CEST
Poštanski broj 19000
Pozivni broj (+381) 019
Autooznaka ZA
Map Serbia Blank .png
Blue pog.svg
Web stranica: http://www.zajecar.info/

Zaječar je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Srbiji. Prema popisu iz 2002. godine grad je imao 49.800 stanovnika. Središte je Zaječarskog okruga. Prvi put se spominje 1466. godine u turskom defteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerovatnije turskoga porijekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka. Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slijevaju u rijeku Timok. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz 4. vijeka prije nove ere, Felix Romuliana, koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Zaječar je sjedište Eparhije Timočke Srpske Pravoslavne Crkve, koja se prostire na cjelokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga. Zaječar je poznat po velikim imenima koje je dao kao što su Nikola Pašić, Zoran Radmilović, Đorđe Genčić kao i po prvom osnovanom privatnom fakultetu u Srbiji Fakultetu za menadžment Megatrend univerziteta.

Općina Zaječar[uredi | uredi izvor]

Općina Zaječar je općina u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom. Nalazi se u centralnom dijelu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju općine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte općine je grad Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i vjerski centar kako općine tako i samog okruga.

Zaječarska općina obuhvata površinu od 1069 km2. Općinu presijeca Crni i Beli Timok koji spajanjem čini Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. U općini postoje tri vještačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od grada Zaječara nalazi se banjsko lječilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi veliki arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).


Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine zaječarski okrug broji 137.561 a općina Zaječar 65.969 stanovnika.

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2002. godine u ovoj općini također žive i:

  • Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015
  • Regionalna pripadnost - 7
  • Ostali - 17
  • Nepoznato - 573

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: