Zaprešić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 45°51′26″S 15°48′18″I / 45.85722, 15.805
Zaprešić
Grad
Centar Zaprešića
Centar Zaprešića
Grb Zaprešića.png
Grb
Službeni naziv: Grad Zaprešić
Država  Hrvatska
Županija Zagrebačka
Koordinate 45°51′26″S 15°48′18″I / 45.85722, 15.805
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 130 m.i.m.
Površina 52.60 km2
Stanovništvo
 - Naselje 25.875 (2011)
Gustoća
 - Naselje 0.5 /km2 
Gradonačelnik Željko Turk (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 10290
Pozivni broj (+385) 01
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Grad Zaprešić

Zaprešić je grad u sjevernozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije. Broji oko 25 hiljada stanovnika.

Gradska naselja[uredi | uredi izvor]

Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Zaprešić prostire se na 52,60 kvadratnih kilometara na kojem prema popisu iz 2001. godine živi 23.125 stanovnika. Treći je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. Sa 440,1 stanovnika po kvadratnom kilometru, Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna naseljenost u Zagrebačkoj županiji je 101 stanovnik po kilometru kvadratnom). Šire područje Zaprešića koje čini grad Zaprešić i sedam okolnih općina - Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća, zauzima područje od 251,8 km2. Prema popisu iz 2001. godine na tom području živi 51.040 stanovnika. Zaprešićki kraj smješten je u dolini tri rijeke, te između Slovenije na zapadu, Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, Samobora na jugu i Zagreba na istoku.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Oglasna ploča u središtu Zaprešića

Prikaz broja stanovništva u naselju i gradu Zaprešiću od prvog popisa stanovništva 30.10.1857. godine.

godina ..... naselje Zaprešić.....grad Zaprešić

1857 .................791...............3.120

1869 .................790...............3.334

1880 .................988...............3.634

1890 ...............1.241..............4.280

1900 ...............1.394..............4.660

1910 ...............1.490..............5.058

1921 ...............1.803..............5.404

1931 ...............1.889..............5.810

1948 ...............2.294..............6.284

1953 ...............2.537..............6.540

1961 ...............3.311..............7.484

1971 ...............4.992..............9.101

1981 ...............8.178.............12.751

1991 ..............15.678............20.820

2001 ..............17.538............23.125

Procjena je da su 2006. godine u naselju Zaprešić bila 20.733 stanovnika, a u gradu Zaprešiću 26.741 stanovnik.

Uprava[uredi | uredi izvor]

Grb grada Zaprešića napravljen od cvijeća

Gradska uprava:

  • NGL V.Morović: Ivica Blažić dipl.ing.(zamjenik gradonačelnika), mr.sc. Vinko Morović , dr.sc. Nikola Skledar, Ivan Košir ing.
  • HDZ: Željko Turk dipl.oec.(gradonačelnik), mr.sc. Ivan Pinjuh, Dragutin Pismarović


Gradsko vijeće

  • HDZ: mr.sc. Drago Bago (dopredsjednik), Krešo Slatković, general Miljenko Filipović, Stjepan Đurinski, Zdenko Poljski
  • NGL V.Morović: Vladimir Cvetko (predsjednik),Antun Brežanski (zamjenik predsjednika), mr.sc. Alan Labus, Vladimir Pavetić graf.ing.,Štefica Mikuš ,Gordana Kuš
  • SDP: Ivan Lončarić dipl. novinar, Dragutin Novina
  • HSS: Damir Benčević, dr. veterinarstva
  • HSU: Stjepan Orgulan,
  • NGL D. Baća: Dario Baća, Oliver Majetić
  • HSP: Anto Jurina dipl.oec., Branko Ištuk

Historija[uredi | uredi izvor]

Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. novembra 1995. god. formiran je grad Zaprešić.

U sastav grada Zaprešića ušla su naselja : Zaprešić, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski , Kupljenovo, Pojatno i Šibice.

Dan grada Zaprešića obilježava se 16. oktobra, na dan kada je rođen ban Josip Jelačić po kojem ime nose Jelačićevi Novi Dvori.

Biblioteka "Ante Kovačić" u Zaprešiću

O prahistoriji zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec).U doba Starog Rima tuda je prolazila cesta Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. vijeka(oko 1094. godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njenim zapadnim krajevima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tokom 15.-16. vijeka doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njenih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. vijeka posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. vijeku tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na raskršću regionalnih i međunarodnih saobraćajnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Prema nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski Gavrilović, najstarija mesna industrija Hrvatske.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Karta grada

Industrija keramike: Inker, Zaprešić

Hemijska industrija: Montkemija, Šibice, Grad Zaprešić i Karbon, Zaprešić

Željezna industrija: Lanac, Zaprešić

Industrija namještaja: Kenda d.o.o., Zaprešić

Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić

Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić

Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix - Pojatno, Grad Zaprešić

Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina Jakovlje

Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić

Prehrambena industrija: pekara Dubravica

Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tokom 18. i 19. vijeka pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca poznate su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske kuće u okolini (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenom u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prahistorije i antike.

Crkva u Zaprešiću

Novi dvori[uredi | uredi izvor]

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog privrednog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grob porodice Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i ekonomske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. vijeka. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića, grofice Anke Jelačić 1934. godine, Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tokom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je uspostavljena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze privredne zgrade, kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, staklenjak, porodični grob Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica[uredi | uredi izvor]

Prvobitno imanje pripadalo je porodici Čikulin, a u 18. vijeku polovina imanja pripada porodici Moscon, a druga polovina porodici Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njene smrti, imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch, koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednospratan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Visoka škola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić"
  • Dječji vrtić "Maslačak"
  • Dječji vrtić "Vrtuljak"
  • Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m2.
  • Osnovna škola "Ljudevita Gaja"
  • Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
  • Osnovna škola "Bistra"
  • Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
  • Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
  • Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
  • Osnovna muzička škola- područna škola muzičke škole Zlatko Baloković iz Zagreba

Kultura[uredi | uredi izvor]

  • Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
  • Galerija "Razvid"
  • Javno otvoreno učilište Zaprešić
  • Udruženje likovnih stvaralaca
  • Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
  • Umjetničko udruženje "Plemićka mladež"
  • Klub Zaprešićana "Zapreščan"
  • Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
  • KUD "Josip ban Jelačić"
  • KUD "Kupljenovo"
  • KUD "Hruševec Kupljenski"
  • Tamburaški zbor "Gaj"
  • Tamburaški sastav "Savski Valovi"
  • Puhački orkestar "Zaprešić"

Sport[uredi | uredi izvor]

Nogomet:

  • Nogometni klub Inter
  • NK ZAPREŠIĆ
  • NK CROATIA-Pojatno
  • Malonogometni klub BAN JELAČIĆ

Košarka:

  • Košarkaški klub ZAPREŠIĆ
  • KK INKER
  • KK JABUKA
  • KK FORTUNA

Tenis i stolni tenis:

  • Tenis klub LAMAKI
  • Tenis centar ZAPREŠIĆ
  • Stolno-teniski klub INKER-ZAPREŠIĆ

Rukomet:

  • Muški rukometni klub ZAPREŠIĆ
  • Ženski RK ZAPREŠIĆ

Šah:

  • Šahovski klub STANOOBJEKT ZAPREŠIĆ


Kuglanje i boćanje:

  • Ženski kuglački klub GRADITELJ-ZAPREŠIĆ
  • KK ZAPREŠIĆ
  • KK INKER
  • Boćarski klub ŠIBICE
  • boćarski klub "Zaprešić"


Borilački sportovi

  • Taekwondo klub KUNA
  • Taekwondo klub ZAPREŠIĆ

Motociklizam:

  • MOTOCIKLISTIČKI KLUB ZAPREŠIĆ
  • "I Am Free Rider"

Letački sport:

  • Letačko društvo ZAPREŠIĆ

Triatlon:

  • Triatlon klub SJEVER II

Konjički sportovi:

  • Konjički klub "TRAJBAR TEAM"

Golf:

  • Golf klub BAN JELAČIĆ

Streljaštvo:

  • Streljački klub "DINAMO" Jablanovec

Lov i ribolov:

  • Športsko-ribolovno društvo ŠARAN
  • Lovačko društvo ZAPREŠIĆ
  • LD KUNA Jablanovec

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Zaprešić