Zmajeva nagrada

Zmajeva nagrada je jugoslavenska i srbijanska književna nagrada ustanovljena u Matici srpskoj, na njenoj Skupštini 15. marta 1953. u spomen na pjesnika Jovana Jovanovića Zmaja, povodom 120-godišnjice njegovog rođenja. Nagrada se dodeljuje za poeziju na srpskom jeziku i uručuje se na danu osnivanja Matice srpske 16. februara svake godine, na svečanoj sjednici.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dobitnici[uredi | uredi izvor]

Dosadašnji dobitnici nagrade su:

1953. - Antonije Isaković: „Velika deca“
1954. - Velibor Gligorić: „Srpski realisti“
1956. - Vasko Popa: „Nepočin-polje“; Boško Petrović: „Lagana promiču oblaci“
1957. - Vladan Desnica: „Proljeća Ivana Galeba“
1958. - Desanka Maksimović: „Miris zemlje“
1959. - Oskar Davičo: (za celokupno pesničko delo)
1960. - Dobriša Cesarić: „Izabrane pjesme“
1961. - Ivan V. Lalić: „Vreme, vatre, vrtovi“
1962. - Gustav Krklec: „Izabrane pjesme“
1963. - Dragutin Tadijanović: „Prsten“; Stevan Raičković: „Kamena uspavanka“
1964. - Milan Dedinac: „Pesme iz dnevnika zarobljenika br. 60211“
1965. - Dušan Matić: (za celokupno pesničko delo)
1966. - Mak Dizdar: „Kameni spavač“
1967. - Borislav Radović: „Bratstvo po nesanici“
1968. - Bogdan Čiplić: „Slatko pravoslavlje“
1969. - Miodrag Pavlović: „Velika Skitija“
1970. - Desimir Blagojević: „Nedohodu u pohode“
1971. - Vesna Parun: „Karpatsko umiljenije - Tragom Magde Isanos“
1972. - Ljubomir Simović: „Uoči trećih petlova“
1973. - Desanka Maksimović: „Nemam više vremena“
1974. - Skender Kulenović: „Soneti II“
1975. - Slobodan Marković: „Luka“
1976. - Milovan Danojlić: „Put i sjaj“
1977. - Drago Ivanišević: „Ljubav“
1978. - Rajko Petrov Nogo: „Planina i počelo“
1979. - Dušan Kostić: „Postojbina masline“
1980. - Jure Kaštelan: „Crveni konj i pijetao na krovu“
1981. - Danijel Dragojević: „Razdoblje karbona“
1982. - Aleksandar Ristović: „Nigde nikog“
1983. - Ivan Gađanski: „Balkanskom ulicom“
1984. - Izet Sarajlić: „Izabrane pesme“
1985. - Slavko Mihalić: „Tihe lomače“; Vuk Krnjević: „Ustuk“
1986. - Božidar Timotijević: „Minuše ptice svetom“; Zvonimir Mrkonjić: „Mješte hljeba“
1987. - Abdulah Sidran: „Sarajevska zbirka i nove pjesme“
1988. - Matija Bećković: „Kaža“
1989. - Milan Nenadić: „Izabrane pesme“
1990. - Branislav Petrović: „Da vidiš čuda“
1991. - Milosav Tešić: „Ključ od kuće“
1992. - Đorđo Sladoje: „Trepetnik“
1993. - Stevan Tontić: „Sarajevski rukopis“
1994. - Novica Tadić: „Napast“
1995. - Alek Vukadinović: „Tamni tam i Bele basme“
1996. - Jovan Hristić: „Sabrane pesme“
1997. - Dara Sekulić: „Izabrane pesme“
1998. - Duško Novaković: „Stacionarije“
1999. - Srba Mitrović: „Uzmicanje“
2000. - Miroslav Maksimović: „Izabrane pesme“
2001. - Živorad Nedeljković: „Tačni stihovi“
2002. - Zlata Kocić: „Lazareve lestve“
2003. - Nikola Vujčić: „Prepoznavanje“
2004. - Miroslav Cera Mihailović: „Sol na ranu“
2005. - Dragan Jovanović Danilov: „Gnezdo nad ponorom“
2006. - Bratislav Milanović: „Male lampe u tamnini“
2007. - Ivan Negrišorac: „Potajnik“
2008. - Nebojša Devetak: „Uzalud tražeći“
2009. - Slobodan Zubanović: „Soneti sa sela“
2010. - Slobodan Rakitić: „Plamen i rosa“
2011. - Vojislav Karanović: „Unutrašnji čovek“.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]