Zupčanik
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Zupčanik je mašinski element u obliku točka sa ravnomjerno raspoređenim zubima. Zupčanici se uglavnom koriste za prenos kretanja (rotacije) i snage (okretnog momenta) primjenom sile na zubima drugog zupčanika.
Prema međusobnom položaju ose vratila i oblika ozubljenja, zupčanike dijelimo na:
- čeone - kod paralelnih vratila
- ozubnice - (zubne letve) teoretski beskonačno dugački čelnik razvijen u ravan; za promjenu okretnog gibanja u pravocrtno
- stožnike - kao vratila koja se sijeku, najčešće pod kutem Σ = 90°; zupčanici imaju oblik krnjeg stošca
- vijčanike (vijčane zupčanike) - kod mimosmjernih vratila; u tlocrtnom pogledu vratila se mimoilaze
- puževe i pužna kola - kod mimosmjernih vratila; najčešće pod pravim uglom.
Posebnu vrstu čine hiperboloidni (ili hipoidni) vijčani zupčanici, kod kojih je ozubljenje izvedeno na plaštu hiperboloide. Oni su kombinacija spiralnog čelnog i koničnog zupčanika, tako da je međusobno kretanje zuba kombinacija odvaljivanja i klizanja. Prikladni su za velika opterećenja i velike brzine okretanja. Upotrebljavaju se za povezivanje vratila koja stoje pod pravim uglom i kod kojih se simetrale ne sijeku. Kod motornih vozila omogućuju da se kardanska osovina, a time i cijela šasija, postavi u niži položaj nego što bi to bilo moguće s bilo kojom drugom vrstom zupčanika.
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Literatura [uredi]
- Eugen Oberšmit: "Ozubljenja i zupčanici", SNL, Zagreb, 1993. (sa Hr wiki)
- Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
