Destilacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Destilacija je fizikalni proces razdvajanja tečnih supstanci na osnovu razlike u tački ključanja. Najranija primjena destilacije je povezana sa proizvodnjom alkoholnih pića i esencijalnih ulja iz prirodnih preparata. Riječ destilacija potiče od latinske riječi destillare, što znači kapati i odnosi se na kapanje kondenzata.[1]

Laboratorijska aparatura za frakcionu destilaciju:1.plamenik; 2.balon okruglog dna; 3.kolona za frakcionisanje;4.termometar; 5.voda (izlaz); 6.hladilo; 7.voda(ulaz); 8.kondenzat

Frakciona destilacija[uredi | uredi izvor]

Prilikom zagrijavanja smjese tečnosti A i B, nastaće gasovita faza koja je u ravnoteži sa tečnom fazom. Gasovita faza biće više obogaćena isparljivijom komponentom, a tečna faza manje isparljivom. Na ovaj način ne dolazi do potpunog razdvajanja. Da bi se razdvajanje poboljšalo, potrebno je obogaćenu gasovitu fazu kondenzovati, a zatim taj kondenzat ponovo destilovati. Svakim ponavljanjem se dobija gasovita faza koja je više obogaćena isparljivijom komponentom. Ovakav postupak se naziva frakciona destilacija.[2] Kolona za frakcionisanje je duga vertikalna cijev, koja sadrži niz ploča poredanih jedna iznad druge, koje se nazivaju tavanima.

Prečišćavanje supstanci destilacijom[uredi | uredi izvor]

Supstance koje se ne razlažu pri zagrijavanju prečišćavaju se destilacijom pod normalnim pritiskom. Supstanca se zagrijava i prevodi u gasovito stanje, a nastala para prolazi kroz hladilo i kondenzira se u tečnost. Ako je supstanca podložna degradaciji pri višim temperaturama, prečišćava se destilacijom pod sniženim pritiskom (vakuum destilacija). To se postiže snižavanjem pritiska pomoću vakuum-pumpe, pa supstanca ključa na nižoj temperaturi. Supstance koje se ne miješaju s vodom mogu se prečišćavati destilacijom s vodenom parom, čime se omogućava da supstanca isparava na nižoj temperaturi.[3]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Robert Meyers (Editor): Encyclopedia of physical science and technology, Third edition, Ramtech Limited, Kalifornija, 2001 ISBN 0-12-227410-5
  2. ^ Savić,J., Savić, M.: Osnovi analitičke hemije, Svjetlost Sarajevo, 1987 ISBN 86-01-00554-3
  3. ^ Cheronis, N. D.: Semimicro and macro organic chemistry, Thomas Y. Crowell Co., New York, 1942


Nedovršeni članak Destilacija koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.