Čapljina
Čapljina | |
---|---|
(Općina i naselje) | |
Općina Čapljina | |
Panorama Čapljine Panorama Čapljine | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
Općina | Čapljina |
Vlada | |
• Gradonačelnik | Smiljan Vidić[1] (HDZ) |
Površina | |
• Grad | 256 km2 |
Stanovništvo (2013) | |
• Općina | 28.122 |
• Općina (gustoća) | 109,85 /km2 |
• Naseljeno mjesto | 6.340 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 88 300 |
Pozivni broj | (+387) 36 |
Matični broj | 110442[2] |
Matični broj općine | 10243 |
Veb-sajt | Općina Čapljina |
Čapljina je općina i naselje u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 6.200 stanovnika u gradu, odnosno oko 28.000 stanovnika u općini.[3]
Geografija
Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.
Historija
Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca.
Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.
I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.
Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svov jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Čapljina
Sastav stanovništva – općina Čapljina | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 26 157 (100,0%) | 27 882 (100,0%) | 26 032 (100,0%) | 28 240 (100,0%) | |||
Hrvati | 20 538 (78,52%) | 14 969 (53,69%) | 13 931 (53,51%) | 16 884 (59,79%) | |||
Bošnjaci | 4 541 (17,36%) | 7 672 (27,52%)1 | 6 830 (26,24%)1 | 6 999 (24,78%)1 | |||
Srbi | 714 (2,730%) | 3 753 (13,46%) | 3 467 (13,32%) | 3 896 (13,80%) | |||
Ostali | 364 (1,392%) | 441 (1,582%) | 87 (0,334%) | 113 (0,400%) | |||
Jugoslaveni | – | 1 047 (3,755%) | 1 591 (6,112%) | 206 (0,729%) | |||
Crnogorci | – | – | 49 (0,188%) | 79 (0,280%) | |||
Albanci | – | – | 42 (0,161%) | 25 (0,089%) | |||
Makedonci | – | – | 23 (0,088%) | 16 (0,057%) | |||
Slovenci | – | – | 12 (0,046%) | 18 (0,064%) | |||
Romi | – | – | – | 4 (0,014%) |
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Čapljina
Sastav stanovništva – naselje Čapljina | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[6] | 1991.[6] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 6 340 (100,0%) | 7 461 (100,0%) | 6 191 (100,0%) | 4 647 (100,0%) | |||
Hrvati | – | 3 067 (41,11%) | 2 542 (41,06%) | 1 854 (39,90%) | |||
Bošnjaci | – | 2 191 (29,37%)1 | 1 661 (26,83%)1 | 1 605 (34,54%)1 | |||
Srbi | – | 1 267 (16,98%) | 896 (14,47%) | 945 (20,34%) | |||
Jugoslaveni | – | 707 (9,476%) | 955 (15,43%) | 125 (2,690%) | |||
Ostali | – | 229 (3,069%) | 46 (0,743%) | 40 (0,861%) | |||
Albanci | – | – | 35 (0,565%) | 20 (0,430%) | |||
Crnogorci | – | – | 31 (0,501%) | 36 (0,775%) | |||
Makedonci | – | – | 16 (0,258%) | 11 (0,237%) | |||
Slovenci | – | – | 9 (0,145%) | 11 (0,237%) |
Kultura
Nacionalni spomenici
Sport
U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čapljina". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c "Općina Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Naselje Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Čapljina |