Ćeklići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ćeklići su staro-crnogorsko pleme koje se nalazi u Katunskoj nahiji i sačinjeno je od 9 sela. Cijelo područje naseljeno Ćeklićima zaštićeno je visokim planinama što je pogodovalo održavanju i stvaranju plemenske zajednice, te na unutrašnje međusobne veze.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ćeklići su ranije bili brđansko pleme i živjeli su na prostoru kasnijeg Danilovgrada. Dobili su ime po svetoj Tekli, u narodu nazivana sveta Ćekla, a crkva svete Tekle u Danilovgradu, odakle su Ćeklići prešli u Staru Crnu Goru (zbog sukoba sa Turcima) i danas postoji. [1] Glavno plemensko središte u novoj sredini bilo je selo Kućišta gdje se pleme i okupljalo (Zborna Glavica). Ostala sela su: Vuči Do, čiji su stanovnici pripadnici bratstva Vučedoljani; Krajni-Do, južno od Kućišta; Vojkovići, naseljeno bratstvom Marojevići; Milijevići, isto bratstvo kao i u Vojkovićima; Petrov-Do, najjužnije je naselje plemena naseljeno bratstvima Domazetovići i Luđerovići; Ubao s bratstvima Dragutinovići, Vujovići i Vujoševići; Dragomi-Do s bratstvom Pavićevići. Posljednje 'naselje', tačnije manja oblast koja se sastoji od više sela je Jezer, najveće je Jasikovica, a stanovništvo pripada bratstvima Jovanovići, Pajovići, Radulovići i Nikčevići. Sva ova brststva plemena Ćeklića, kao i kod ostalih crnogorskih plemena, dijele se na više porodica. Sela Ćeklića obično se nalaze po dolovima po kojima i dobivaju imena. Uzgoj stoke i zemljoradnja glavna su im preokupacija.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Булатовић, Иван. Саборни храм Свете Текле у Даниловграду. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)