Idi na sadržaj

Čapljina

Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Stranica je zaštićena. Mogu je mijenjati i premještati samo automatski potvrđeni korisnici.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Čapljina
(Općina i naselje)
Općina Čapljina
Panorama Čapljine
Panorama Čapljine
Zastava Čapljina
Zastava
Službeni grb Čapljina
Grb
Čapljina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Čapljina
Čapljina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Hercegovačko-neretvanski
OpćinaČapljina
Vlada
 • GradonačelnikSmiljan Vidić[1] (HDZ)
Površina
 • Grad256 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina28.122
 • Općina (gustoća)109,85 /km2
 • Naseljeno mjesto6.340
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj88 300
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj110442[2]
Matični broj općine10243
Veb-sajtOpćina Čapljina

Čapljina je općina i naselje u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 6.200 stanovnika u gradu, odnosno oko 28.000 stanovnika u općini.[3]

Geografija

Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.

Historija

Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca.

Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.

I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svov jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Čapljina

Sastav stanovništva – općina Čapljina
2013.[3]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba26 157 (100,0%)27 882 (100,0%)26 032 (100,0%)28 240 (100,0%)
Hrvati20 538 (78,52%)14 969 (53,69%)13 931 (53,51%)16 884 (59,79%)
Bošnjaci4 541 (17,36%)7 672 (27,52%)16 830 (26,24%)16 999 (24,78%)1
Srbi714 (2,730%)3 753 (13,46%)3 467 (13,32%)3 896 (13,80%)
Ostali364 (1,392%)441 (1,582%)87 (0,334%)113 (0,400%)
Jugoslaveni1 047 (3,755%)1 591 (6,112%)206 (0,729%)
Crnogorci49 (0,188%)79 (0,280%)
Albanci42 (0,161%)25 (0,089%)
Makedonci23 (0,088%)16 (0,057%)
Slovenci12 (0,046%)18 (0,064%)
Romi4 (0,014%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Čapljina

Sastav stanovništva – naselje Čapljina
2013.[6]1991.[6]1981.[4]1971.[5]
Osoba6 340 (100,0%)7 461 (100,0%)6 191 (100,0%)4 647 (100,0%)
Hrvati3 067 (41,11%)2 542 (41,06%)1 854 (39,90%)
Bošnjaci2 191 (29,37%)11 661 (26,83%)11 605 (34,54%)1
Srbi1 267 (16,98%)896 (14,47%)945 (20,34%)
Jugoslaveni707 (9,476%)955 (15,43%)125 (2,690%)
Ostali229 (3,069%)46 (0,743%)40 (0,861%)
Albanci35 (0,565%)20 (0,430%)
Crnogorci31 (0,501%)36 (0,775%)
Makedonci16 (0,258%)11 (0,237%)
Slovenci9 (0,145%)11 (0,237%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čapljina". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b c "Općina Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ a b "Naselje Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi