Čaršijska džamija u Stocu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Čaršijska džamija u Stocu, za koju se koriste imena Džamija sultana Selima Javuza, Stari mesdžid, Džamija na Staroj musalli, Džamija na Tepi, Džamija jedanest direka, Carski mesdžid, nalazi se u Stocu, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u središtu grada Stoca, i čini cjelinu sa Velikom tepom ispred nje.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ovu džamiju podigao je sultan Selim-han 1519. godine, što je vidljivo iz dva natpisa na turskom jeziku iznad njenog ulaza. Predstavlja jednu od najvećih bosanskohercegovačkih džamija sagrađenih u 16. stoljeću.

Srušena je u ljeto 1993. godine. Obnovljena je 2003. godine sa pripadajućim dvorištem i haremom, šadrvanom, čatrnjom i ogradnim zidovima.

Opis[uredi | uredi izvor]

Veličine njenih stranica iznose 18,30 m x 15,30 m. Unutrašnje dimenzije džamije su: 9,18 m x 16,37 m, a visina središnjeg molitvenog prostora je 4,72 m. Džamija u unutrašnjosti ima 11 stubova, pet na koje se oslanja središnja stropna greda i 6 stubova na koje se oslanja mahfil. Simbolično značenje broja 11 (11 duhovnih nasljednika poslanika Muhameda i 12. skriven, koji se čeka, i sl.) vrlo često je korišteno u arhitektonskim iskazima starih džamija.

Uz desni zid džamije je prigrađena kamena prizmasta munara visine 25,80 m.

Harem džamije izmijenjen je eksproprijacijom 1955. i razaranjima 1993. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ale Poljarević, Stolac, grad i arhitektura, neobjavljeni doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, 1991.
  • Džemal Čelić, Slovo Gorčina '82, Stolačka čaršija, Slovo Gorčina, Mostar, 1997.
  • Amra Hadžimuhamedović, Naslijeđe i identitet, Mogući pristupi obnovi historijskih gradskih područja u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na Stolac, Sarajevo, 1997.
  • Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, IGKRO Svjetlost, Sarajevo 1977
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • Hivzija Hasandedić, El-Kalem, Sarajevo, 1990 –MUSLIMANSKA BAŠTINA U ISTOČNOJ HERCEGOVINI

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]