Idi na sadržaj

Čuvaški jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čuvaški jezik
Чӑваш чӗлхи / чӑвашла
Regije govorenjaČuvašija i okolna područja
Države govorenjaRusija
Jezička porodica
Turkijski
Etnički govornici1,05 miliona (popis 2020)
Broj govornika740.000 (popis 2020)
Sistem pisanjaĆirilica
Službeni status
Služben uČuvašiji (Rusija)
Jezički kod
ISO 639-1cv
ISO 639-2 / 5chv
ISO 639-3chv
Glottologchuv1255
ELPČuvaški jezik
Karta
Geografska distribucija govornika čuvaškog jezika
Također pogledajte:
Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Čuvaški jezik (čuv. Чӑваш чӗлхи, чӑвашла) jest turkijski jezik kojim se prvenstveno govori u ruskoj republici Čuvašiji i okolnim područjima. Jedini je preživjeli član ogurskih jezika, jedne od dvije glavne grane turkijske porodice jezika.[1]

Piše se ćirilicom i koristi sva slova ruske azbuke, uz četiri vlastita slova: Ӑ, Ӗ, Ҫ i Ӳ.

Distribucija

[uredi | uredi izvor]
Čuvaši na sovjetskoj poštanskoj marki iz 1933.

Čuvaški je maternji jezik Čuvaša i službeni jezik Čuvašije. Postoje protivrječni podaci o broju ljudi koji danas govore čuvaški; neki izvori tvrde da ga govori 1.640.000 osoba u Rusiji i još 34.000 u drugim zemljama[2] te da je 86% etničkih Čuvaša i 8% ljudi drugih etničkih grupa koji žive u Čuvašiji izjavilo da znaju čuvaški tokom popisa stanovništva 2002.[3] Međutim, drugi izvori tvrde da je broj govornika čuvaškog u opadanju, s milion govornika u 2010. na 700.000 2021; posmatrači smatraju da je to zbog nedostatka interesa Moskve za očuvanje jezičke raznolikosti u Rusiji.[4] Iako se čuvaški jezik predaje u školama i ponekad koristi u medijima, UNESCO ga smatra ugroženim jezikom[5] jer ruski jezik dominira u većini sfera života i vjerovatno će ga malo djece koja uče taj jezik aktivno koristiti.

Objavljivanje književnih djela na čuvaškom jeziku i dalje se nastavlja. Prema UNESCO-vom Index Translationumu, najmanje 202 knjige prevedene sa čuvaškog objavljene su na drugim jezicima (uglavnom ruskom) od otprilike 1979.[6] Međutim, kao i kod većine drugih jezika u bivšem Sovjetskom Savezu, većina prevodilačkih aktivnosti odvijala se prije raspada SSSR-a: od 202 prijevoda 170 knjiga objavljeno je u SSSR-u,[7] a samo 17 u Rusiji nakon 1991. (uglavnom 1990-ih).[8] Slična je situacija i s prevođenjem knjiga s drugih jezika (uglavnom ruskog) na čuvaški (ukupno 175 naslova objavljenih od otprilike 1979, ali samo 18 njih u Rusiji nakon 1991).[9]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Aleksandar Saveljev (30. 6. 2020). "Chuvash and the Bulgharic languages".
  2. "Chuvash". ethnologue.com (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 3. 2018.
  3. "6. Владение языками (кроме русского) населением отдельных национальностей по республикам, автономной области и автономным округам Российской Федерации". Arhivirano s originala, 4. 11. 2006.
  4. "Languages in Russia Disappearing Faster than Data Suggests, Activists Warn". The Moscow Times (jezik: engleski). 13. 3. 2023.
  5. Tapani Salminen (22. 9. 1999). "UNESCO red book on endangered languages: Europe" (jezik: engleski).
  6. "Index Translationum: translations from Chuvash" (jezik: engleski).
  7. "Index Translationum: translations from Chuvash, published in the USSR" (jezik: engleski).
  8. "Index Translationum: translations from Chuvash, published in Russia" (jezik: engleski).
  9. "Index Translationum: translations into Chuvash" (jezik: engleski).

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Vijesti i članci

[uredi | uredi izvor]