Čuvarkuća

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Čuvarkuća
Sempervivum tectorum 02 by Line1.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Red Saxifragales
Porodica Crassulaceae
Rod Sempervivum
Vrsta S. tectorum
Dvojno ime
Sempervivum tectorum

Čuvarkuća (latinski: Sempervivum tectorum) višegodišnja je biljka iz porodice Crassulaceae. Zovu je brojim imenima: Gromovna trava, Gromovik, Vazdaživ, Cmilić, Glavotoć. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Sok čuvarkuće se često upotrebljava kao zaštita od sunca. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na sušu i visoke temperature. Poznata je od davnina, čak se spominje u dokumentima Karla Velikog kao "biljka koju svi moraju uzgajati...na krovovima kuća", jer se smatrala da štiti od vatre i udara groma.[1] Zbog tog mita (latinski: tectorum - na krovu) dobila je i svoj latinski naziv tectorum.

Opis[uredi | uredi izvor]

Čuvarkuća je zeljasta prizemna biljka, promjera 10 do 20 cm, s snažim korijenskim sistemom. Razmnožava se vegetativno putem izdanaka, vrlo rijetko preko sjemena. Ima ružičasto-bijele cvjetove. Lišće joj je mesnato, sočno, elipsasto, sa zašiljenim vrhom.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjena je širom južne Evrope, naročito na Pirinejima, Alpama i Dinarskim planinama.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Čuvarkuća sadrži jabučnu i mravlju kiselinu, soli, vosak, sluz, šećer, gumu i mineralne sastojke.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


P biology.svg Nedovršeni članak Čuvarkuća koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.