Đurđevik
Đurđevik | |
|---|---|
naseljeno mjesto | |
 Džamija u Đurđeviku | |
  Đurđevik | |
| Koordinate: 44°24′35″N 18°39′48″E / 44.409766°N 18.663220°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Grad | Živinice |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 3.184 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 272 |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Matični broj | 164046[1] |
| Matični broj grada | 11215 |
Đurđevik je naseljeno mjesto u gradu Živinicama, Bosna i Hercegovina.
Područje naseljenog mjesta Đurđevik obuhvata naselja:
- Musići,
- Nukići,
- Husinovići,
- Brod,
- Aljići,
- Pasik,
- Salkići,
- Novo Naselje,
- Sejdići,
- Stara Pruga.
Historija
[uredi | uredi izvor]Đurđevik se prvi puta spominje 1711. godine, a sredinom 18. vijeka bio je ekonomski najjače selo u tuzlanskoj regiji.
Infrastruktura
[uredi | uredi izvor]OŠ "Đurđevik"
[uredi | uredi izvor]OŠ "Đurđevik" je najstarija obrazovna ustanova na području općine Živinice. Počela je sa radom 1910/1911. školske godine kao četverorazredna osnovna škola. Zgradu škole, koja je sačuvana do danas sagradila je Austrougarska monarhija. Prvi učitelj u školi bio je Smail Divanefendić. U periodu rata u Republici Bosni i Hercegovinu (1992-1995. godine) škola je radila u veoma teškim uslovima, ali izvođenje nastave nije prekinuto. U sastavu škole nalaze se tri područne škole: u Starom Đurđeviku, Podgajevima i Kuljanu. Park ispred Centralne škole je niz godina bio najuređeniji na području Tuzlanskog Kantona, za šta je škola više puta nagrađivana. U školskom dvorištu nalazi se nekropola stećaka izuzetne kulturno-historijske i umjetničke vrijednosti. Posebnu pažnju predstavlja stećak "Vrpolje" u Đurđeviku, koji je ujedno i jedini stećak sa pisanim tekstom.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Đurđevik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 3 184 (100,0%) | 4 479 (100,0%) | 4 655 (100,0%) | 3 947 (100,0%) | 2 811 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 3 065 (96,26%) | 4 172 (93,15%)1 | 4 217 (90,59%)1 | 3 661 (92,75%)1 | 2 207 (78,51%)1 | ||
| Bosanci | 41 (1,288%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 35 (1,099%) | 60 (1,340%) | 121 (2,599%) | 123 (3,116%) | 102 (3,629%) | ||
| Muslimani | 12 (0,377%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 10 (0,314%) | – | 53 (1,139%) | 28 (0,709%) | – | ||
| Srbi | 7 (0,220%) | 82 (1,831%) | 74 (1,590%) | 102 (2,584%) | 112 (3,984%) | ||
| Ostali | 5 (0,157%) | 44 (0,982%) | 1 (0,021%) | 16 (0,405%) | 3 (0,107%) | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,094%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 2 (0,063%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,031%) | 121 (2,701%) | 189 (4,060%) | 11 (0,279%) | 381 (13,55%) | ||
| Slovenci | 1 (0,031%) | – | – | – | 4 (0,142%) | ||
| Albanci | 1 (0,031%) | – | – | 6 (0,152%) | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,031%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | – | – | 1 (0,036%) | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 1 (0,036%) | ||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ↑ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 20. 6. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 4. 2017.
