Šahovska olimpijada 1952.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Šahovska olimpijada 1952.
(muškarci)
Svenska Handelshögskolan Helsingfors.jpg
Svenska Handelshögskolan Helsingfors, mjesto održavanja 10. šahovske olimpijade
Mjesto:Helsinki, Finska
Datum:9-31. august 1952.
Broj učesnika:140 iz 25 država
Broj partija:740
Osvajači medalja
Zlatna medalja Paul Keres
Vasilij Smislov
David Bronštejn
Jefim Geler
Isak Boleslavskij
Aleksandar Kotov
Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg
Srebrna medalja Miguel Najdorf
Julio Bolbochán
Erich Eliskases
Herman Pilnik
Hector Rossetto
Flag of Argentina.svg
Bronzana medalja Svetozar Gligorić
Braslav Rabar
Petar Trifunović
Vasja Pirc
Andrija Fuderer
Borislav Milić
Flag of SFR Yugoslavia.svg
Gtk-go-back-ltr.svg 1950. 1954. Gtk-go-forward-ltr.svg

Deseta Šahovska olimpijada 1952., koju je organizirala FIDE i koja se sastojala od otvorenog turnira, održana je od 9. augusta do 31. augusta u Helsinkiju.[1]

Turnir[uredi | uredi izvor]

Poštanska marka Finske, izdata povodom Šahovske olimpijade

Turnir se igrao u Helsinki Business College u Helsinkiju. Na olimpijadi je nastupilo 25 ekipa sa ukupno 140 šahista, koji su igrali po Bergerovom sistemu. Ukupno su nastupili trinaestorica velemajstora: Paul Keres, Vasilij Smislov, David Bronštejn, Jefim Geler, Isak Boleslavskij, Aleksandar Kotov, Miguel Najdorf, Erich Eliskases, Herman Pilnik, Svetozar Gligorić, Samuel Reshevsky, László Szabó i Gideon Ståhlberg, te 38-ica međunarodnih majstora. Ukupno je odigrano 740 partija (četiri po meču), timovi su igrali na četiri table, a dva su rezervna igrača bila dozvoljena. Igralo se na dva i po sata sata za prvih 40 poteza, a nakon toga sat vremena za svakih 16 poteza. Glavni sudija bio je Čeh Karel Opočenský[1] U slučaju istog broja osvojenih bodova, odlučivalo je timsko bodovanje, po kojem je za pobjedu tima dodjeljivano 2 boda, za remi 1 bod i poraz nije donosio bodove, zatim broj pobjeda i međusobni odnos.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Nakon bojkota 9. šahovske olimpijade sovjetskog šahovskog saveza održane u Dubrovniku 1954. godine, na olimpijadi se prvi put pojavila ekipa Sovjetskog saveza u kojoj su svih šest šahista bili velemajstori. Po prvi put je nastupila ekipa Luksemburga, a za Njemačku su nastupile ekipe Zapadne Njemačke i po prvi put šahisti iz Istočne Njemačke, te ekipa francuskog protektorata Saar. Tim Izraela je nakon nastupa na olimpijadama 1935. i 1939. pod imenom Palestina, nastupio pod zvaničnim novim obilježjima.

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Pobjednik je po prvi put bila ekipa Sovjetskog saveza u sastavu: Paul Keres sa tri pobjede, dva poraza i sedam remija, Vasilij Smislov (+8 −0 =5), David Bronštejn (+7 −1 =2), Jefim Geler (+8 −1 =5), Isak Boleslavskij (+6 −0 =2) i Aleksandar Kotov (+1 −0 =2). Drugo mjesto osvojili su šahisti Argentine: Miguel Najdorf (+11 −2 =3), Julio Bolbochán (+4 −0 =10), Erich Eliskases (+4 −2 =4), Herman Pilnik (+6 −1 =7) i Hector Rossetto (+8 −0 =2), a treće Jugoslavije: Svetozar Gligorić (+6 −2 =7), Braslav Rabar (+5 −1 =6), Petar Trifunović (+3 −2 =8), Vasja Pirc (+2 −1 =7), Andrija Fuderer (+2 −0 =3) i Borislav Milić (+3 −0 =2). Najbolji igrač bio je Čeněk Kottnauer sa učinkom 83,4% i osvojenih 12½ poena iz 15 partija.

Timovi[uredi | uredi izvor]

# Finale Država Igrači Bodovi
A 1  Sovjetski Savez Paul Keres, Vasilij Smislov, David Bronštejn, Jefim Geler, Isak Boleslavskij, Aleksandar Kotov 21
2  Argentina Miguel Najdorf, Julio Bolbochán, Erich Eliskases, Herman Pilnik, Hector Rossetto 19½
3  Jugoslavija Svetozar Gligorić, Braslav Rabar, Petar Trifunović, Vasja Pirc, Andrija Fuderer, Borislav Milić 19
4  Čehoslovačka Miroslav Filip, Luděk Pachman, Jaroslav Šajtar, Čeněk Kottnauer, František Zíta, František Pithart 18
5 SAD Samuel Reshevsky, Larry Evans, Robert Byrne, Arthur Bisguier, George Koltanowski, Hans Berliner 17
6  Mađarska László Szabó, Gedeon Barcza, József Szily, Tibor Flórián, József Pogáts, István Molnár 16
7  Švedska Gideon Ståhlberg, Gösta Stoltz, Erik Lundin, Kristian Sköld, Inge Johansson, Gösta Danielsson 13
8  Zapadna Njemačka Rudolf Teschner, Lothar Schmid, Gerhard Pfeiffer, Herbert Heinicke, Wilfried Lange, Ludwig Rellstab 10½
9  Finska Eero Böök, Kaarle Ojanen, Osmo Kaila, Toivo Salo, Jalo Aatos Fred, Aarne Ilmari Niemelä 10
B 10  Nizozemska Theodore Van Scheltinga, Lodewijk Prins, Jan Donner, Nicolaas Cortlever, Haije Kramer, Johan Barendregt 21
11  Izrael Moshe Czerniak, Menachem Oren, Yosef Porath, Izak Aloni , Albert Mandelbaum 19½
12  Poljska Alfred Tarnowski, Andrzej Pytlakowski, Kazimierz Plater, Bogdan Śliwa, Władysław Litmanowicz , Izaak Grynfeld 16½
13  Istočna Njemačka Berthold Koch, Wolfgang Pietzsch, Hans Platz, Klaus Müller 16½
14  Danska Jens Enevoldsen, Christian Poulsen, Palle Nielsen, Eigil Pedersen, Harald Enevoldsen 16
15  Kuba Miguel Alemán Dovo, Francisco Planas García, Juan Carlos Gonzáles, Eldis Cobo Arteaga, Rogelio Ortega 15
16  Engleska Harry Golombek, Jonathan Penrose, Philip Stuart Milner-Barry, Leonhard William Barden, Dennis Morton Horne, David Vincent Hooper 14
17  Austrija Josef Lokvenc, Karl Poschauko, Alfred Beni, Franz Auer, Karl Palda, Hans Keller 13
18  Italija Giorgio Porreca, Vincenzo Nestler, Francesco Scafarelli, Ugo Calà, Giuseppe Primavera 12½
C 19  Brazil Eugênio German, João Souza Mendes, José Thiago Mangini, Flávio de Carvalho jr, Oswaldo Cruz Filho, Fernando Vasconcellos 18½
20  Grčka Georgios Gaitanaros, Konstantinos Tsiknopoulos, Fotis Mastihiadis, Ioannis Anagnostou, Theodoros Sakellaropoulos, Aristides Zografakis 13½
21  Norveška Aage Vestøl, Erling Myhre, Otto Morcken, Ernst Rojahn, Wilhelm Ramm, E. Madsen 13
22  Švicarska Henry Grob, Paul Müller, Fernand Morel, P. Bachmann, Edwin Bhend 13
23  Island Eggert Gilfer, Friðrik Ólafsson, Lárus Johnsen, Guðjón Sigurðsson, Sigurgeir Gíslason, Guðmundur Arnlaugsson 12½
24  Saarland (protektorat) Gerhard Lorson, Otto Benkner, Ernst Weichselbaumer, F. Jost, Franz Jacob 12½
25  Luksemburg Charles Doerner, Paul Levy, H. Lambert, Pierre Kremer, Richard Barbier 1

Tabela[uredi | uredi izvor]

Siste takmičenja bio je sličan 8. šahovskoj olimpijadi. Timovi su bili podijeljeni u tri grupe i to jednu sa devet ekipa i dvije grupe sa osam. U podijeli po grupama odlučivao je rejting država, tako da su jali timovi podijeljeni u sve tri grupe kao nositelji. Tri prvoplasirana iz prve runde kvalificirala su se za finalnu rundu grupe A, timovi od četvrtog do šestog za B finale, a ostali za grupu C.

Prva runda[uredi | uredi izvor]

1. Grupa
# Država Argentina Zapadna Njemačka Čehoslovačka Engleska Danska Kuba Island Saarland (protektorat) Luksemburg + =
A  Argentina Chess kll44.png 2 2 4 6 0 2 25½
 Zapadna Njemačka 2 Chess kll44.png 2 4 4 6 0 2 23
 Čehoslovačka 2 2 Chess kll44.png 3 3 4 6 0 2 22½
B  Engleska ½ Chess kll44.png 2 2 4 4 3 3 2 18
 Danska ½ 1 2 Chess kll44.png 2 3 4 2 4 2 15½
 Kuba ½ ½ ½ 2 2 Chess kll44.png 3 3 2 14
C  Island ½ Chess kll44.png 2 1 6 1 12½
 Saarland (protektorat) ½ 0 1 0 1 Chess kll44.png 4 2 6 0 10½
 Luksemburg 0 0 0 0 0 ½ 2 0 Chess kll44.png 0 7 1
2. Grupa
# Država Švedska Mađarska Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Istočna Njemačka Austrija Italija Brazil Norveška + =
A  Švedska Chess kll44.png 2 2 2 4 4 4 0 3 21
 Mađarska 2 Chess kll44.png 4 3 4 6 0 1 20½
 Jugoslavija 2 Chess kll44.png 3 3 3 5 1 1 18½
B  Istočna Njemačka ½ 1 Chess kll44.png 3 3 4 0 13½
 Austrija 2 0 1 Chess kll44.png 2 2 3 2 11½
 Italija ½ 1 1 Chess kll44.png 1 2 5 0 11
C  Brazil 0 0 1 2 3 Chess kll44.png 3 2 4 1 10½
 Norveška 0 ½ ½ ½ 1 Chess kll44.png 0 7 0
3. Grupa
# Država Sovjetski Savez Sjedinjene Američke Države Finska Izrael Nizozemska Poljska Švicarska Grčka + =
A  Sovjetski Savez Chess kll44.png 3 3 4 4 7 0 0 23½
SAD 1 Chess kll44.png 4 2 4 4 3 3 1 18
 Finska Chess kll44.png 3 4 3 4 3 0 17
B  Izrael 1 0 Chess kll44.png 2 4 4 4 2 1 16
 Nizozemska ½ Chess kll44.png 3 4 0 13½
 Poljska 0 2 1 2 Chess kll44.png 3 2 2 12½
C  Švicarska ½ 0 0 0 Chess kll44.png 3 2 5 0
 Grčka 0 0 1 0 ½ ½ 1 Chess kll44.png 0 7 0 4

Finale A[uredi | uredi izvor]

# Država Sovjetski Savez Argentina Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Čehoslovačka Sjedinjene Američke Države Mađarska Švedska Zapadna Njemačka Finska + =
1  Sovjetski Savez Chess kll44.png 2 2 2 3 5 0 3 21
2  Argentina Chess kll44.png 3 5 3 0 19½
3  Jugoslavija 2 Chess kll44.png 2 3 3 5 1 2 19
4  Čehoslovačka 2 Chess kll44.png 2 2 3 3 2 3 18
5 SAD 2 2 2 Chess kll44.png 2 3 2 2 1 5 17
6  Mađarska 1 1 2 Chess kll44.png 2 3 3 2 16
7  Švedska 1 ½ 2 Chess kll44.png 2 2 1 4 3 13
8  Zapadna Njemačka ½ 1 1 1 2 2 Chess kll44.png 0 2 6 10½
9  Finska ½ ½ ½ 2 ½ 2 Chess kll44.png 1 5 2 10

Finale B[uredi | uredi izvor]

# Država Nizozemska Izrael Poljska Istočna Njemačka Danska Kuba Engleska Austrija Italija + =
10  Nizozemska Chess kll44.png 2 3 3 3 6 1 1 21
11  Izrael 2 Chess kll44.png 2 3 3 2 5 0 3 19½
12  Poljska 2 Chess kll44.png 1 2 4 2 2 16½
13  Istočna Njemačka 1 Chess kll44.png 2 3 3 3 3 4 1 16½
14  Danska 2 Chess kll44.png 3 3 4 1 16
15  Kuba ½ 1 1 Chess kll44.png 3 2 3 4 1 15
16  Engleska 1 3 1 Chess kll44.png 2 2 5 1 14
17  Austrija 1 2 2 1 1 ½ Chess kll44.png 3 2 4 2 13
18  Italija 1 1 2 2 1 Chess kll44.png 1 5 2 12½

Finale C[uredi | uredi izvor]

# Država Brazil Grčka Norveška Švicarska Island Saarland (protektorat) Luksemburg + =
19  Brazil Chess kll44.png 2 4 4 5 0 1 18½
20  Grčka Chess kll44.png 4 3 0 3 13½
21  Norveška 2 Chess kll44.png 2 2 2 2 13
22  Švicarska Chess kll44.png 3 3 0 13
23  Island 0 Chess kll44.png 1 4 4 2 0 12½
24  Saarland (protektorat) ½ 2 3 Chess kll44.png 4 2 3 1 12½
25  Luksemburg 0 0 ½ ½ 0 0 Chess kll44.png 0 6 0 1

Pojedinačne medalje[uredi | uredi izvor]

Na ovoj su olimpijadi po sedmi put dodjeljivana priznanja za osvojena mjesta koja su kategorizirana po rasporedu (tabla) na kojem je šahista tokom turnira igrao.

Tabla 1 Tabla 2 Tabla 3 Tabla 4 1. Rezerva 2. Rezerva
1  Miguel Najdorf (ARG) 12½ / 16
(78,1%)
 Vasilij Smislov (SSSR) 10½ / 13
(80,8%)
 David Bronštejn (SSSR) 8 / 10
(80,0%)
 Čeněk Kottnauer (ČEH) 12½ / 15
(83,3%)
 Héctor Decio Rossetto (ARG) 8 / 10
(80,0%)[a]
 Ludwig Rellstab (FRG) 6½ / 9
(72,2%)
2  Gideon Ståhlberg (ŠVE) 10 / 13
(76,9%)
 Lothar Schmidt (Z NJE) 9 / 12
(75,0%)
 Jan Donner (HOL) 10 / 13
(76,9%)
 Jefim Geler (SSSR)
 Bogdan Śliwa (POL)
10½ / 14
(75,0%)
 Dennis Morton Horne (ENG) 5½ / 9
(61,1%)
 Izaak Grynfeld (POL) 7 / 10
(70,0%)
3  László Szabó (MAĐ) 10½ / 14
(75,0%)
 Braslav Rabar (FNRJ) 8 / 12
(66,7%)
 George Kremer (SAD) 10½ / 15
(70,0%)
 Wilfried Lange (Z NJE) 5 / 10
(50,0%)
Nije dodijeljena

Pobjednici[uredi | uredi izvor]

Chess Icon.png Bilans medalja na održanim šahovskim olimpijadama (m)[b]
(nakon 10 takmičenja)
Plasman Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1.  Sjedinjene Američke Države 4 1 0 5
2.  Mađarska 2 3 0 5
3.  Poljska 1 2 3 6
4.  Zapadna Njemačka 1 0 2 3
5.  Jugoslavija 1 0 1 2
6.  Sovjetski Savez 1 0 0 1
7.  Čehoslovačka 0 1 1 2
 Švedska 0 1 1 2
10.  Argentina 0 2 0 2
11.  Danska 0 1 0 1
12.  Engleska 0 0 1 1
Ukupno 10 10 10 30

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rezultat Isaka Boleslavskija sa 87,5% učinkom nije priznat, jer je igrao samo osam partija.
  2. ^ Medalja koji su šahisti Trećeg rajha osvojili na Olimpijadi 1939. godine pripisuje se Zapadnoj Njemačkoj

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Šahovska olimpijada 1952. na OlimpBaseu

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]