Šejh Feruhova džamija
| Šejh Feruhova džamija (Abdesthana) | |
|---|---|
 | |
| Osnovne informacije | |
| Religija | Islam |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Specifikacije | |
| Dužina | 17,60 m |
| Širina | 11,40 m |
| Munare | 1 |
| Materijali | Kamen |
Šejh Feruhova džamija, Abdestana, nalazi se u Kovačima, općina Stari grad Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. marta 2011. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se graditeljska cjelina - Abdesthana (Šejh Feruhova džamija ) sa grobljem i česmom proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Dubravko Lovrenović, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća) i Ljiljana Ševo.
Historija[uredi | uredi izvor]
Do 1516. u Sarajevu je nastalo 17 novih mahala, među kojima i mahala Šejha Feruha. To su bile mahale, što se vidi po imenima osnivača, čiji su razvoj inicirali pretstavnici osmanske feudalne klase, vjerske inteligencije, te pretstavnici esnafskih organizacija.
Mahala džamije Šejha Feruha prostirala se iznad Kovača, a poznata je pod imenom Abdesthana (mjesto obrednog pranja). Ko je bio Šejh Feruh nije poznato. Međutim, činjenica da je za službenike njegove džamije Sultan Selim uvakufio jednu mezru, pokazuje da je bio neka istaknuta ličnost. U popisu vakufa iz 1541. godine, među ostalim sarajevskim vakufima, naveden je i vakuf ove džamije.
Sa dvije strane džamije nalazi se manje groblje sa petnaest nišana koji potiču iz XVI - XVII stoljeća.[2]
Uz džamiju Šejha Feruha nalazi se česma novijeg datuma (obnovljena 2004. God). Godine 1888, prema historijskim podacima, u Sarajevu su bile 152 javne česme, da bi ih do 1992. ostalo tridesetak
Opis[uredi | uredi izvor]
Pripada tipu jednoprostorne džamije sa četverovodnim krovom i kamenom munarom. Ima pravougaonu osnovu dimenzija 17,60 x 11,40 m. Džamija se sastoji od ulaznog prostora i glavnog prostora za molitvu
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Behija Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, Svjetlost, Sarajevo,1996, str. 69. i 74.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Šejh Feruhova džamija" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala (PDF), 15. 11. 2017. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine". Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.