Šićki brod (jezero)
| Šićki Brod | |
|---|---|
| Kop, Jezero Kop | |
| Lokacija | Šićki Brod, Tuzla, Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 44°31′38″N 18°34′37″E / 44.5271°N 18.5769°E |
| Vrsta | rudničko jezero |
| Primarni prilivi | izvori i podzemne vode |
| Države sliva | Bosna i Hercegovina |
| Maks. dužina | 0.8 km |
| Maks. širina | 0.4 km |
| Maks. dubina | 35 m |
 Interaktivna karta: Šićki Brod | |
Šićki Brod, poznat i kao Kop ili Jezero Kop, rudničko je jezero u naselju Šićki Brod, na području Tuzle, Bosna i Hercegovina. Nastalo je 1987. u napuštenom krateru površinskog kopa "Šićki Brod", nakon prestanka eksploatacije uglja u tom dijelu rudnika Kreka. Jezero je ispunjeno podzemnim i izvorskim vodama, a danas se koristi za rekreaciju, ribolov i ronjenje.[1][2]
Položaj
[uredi | uredi izvor]Jezero se nalazi zapadno od urbanog područja Tuzle, u naselju Šićki Brod, na lokalitetu nekadašnjeg rudarskog površinskog kopa. Smješteno je u industrijsko-rudarskom pojasu tuzlanskog bazena, u blizini saobraćajnih pravaca koji povezuju Tuzlu s Lukavcem i zapadnim dijelovima Tuzlanskog kantona.
Lokalitet je nastao u prostoru intenzivne eksploatacije uglja, zbog čega obale imaju razveden i dijelom terasast izgled. Jezero je okruženo manjim uvalama, zalivima i vodenim rastinjem, a njegov pejzaž zadržava prepoznatljive oblike rudničkog reljefa.[3]
Nastanak i odlike
[uredi | uredi izvor]Površinski kop "Šićki Brod" prestao je s eksploatacijom uglja 1987, nakon čega se napušteni kop postepeno ispunio vodom iz podzemnih izvora i okolnih dotoka.[1] Jezero je dugo oko 800 m, široko oko 400 m, a najveća dubina iznosi približno 35 m.[2][3] Dno nije jednolično, a u dostupnim opisima navodi se da ga pokriva šljunak.[2]
Voda u jezero dotječe iz više izvora, uključujući podzemne vode koje su imale ključnu ulogu u njegovom formiranju.[1][2] U analizi kvaliteta vode, provedenoj u okviru aktivnosti lokalnih ekoloških organizacija, voda je klasificirana u I kategoriju površinskih voda.[4]
Korištenje
[uredi | uredi izvor]Zbog veličine, dubine i pristupačnosti, Šićki Brod se koristi za rekreativni i takmičarski ribolov. Jezero je poribljavano od 2000-ih, a u njegovoj fauni spominju se som, šaran, amur, crvenperka, bjelica, deverika i štuka.[5] Jezero koriste i ronioci gdje se održavaju takmičenja u podvodnoj fotografiji, uključujući Međunarodni kup "Lukavac 2024".[6]
Jezero je i lokalno izletište. Prostor se u javnim i planskim raspravama spominje kao potencijalna rekreacijska zona, s mogućnošću uređenja obale, staza i pratećeg mobilijara.[3]
Zaštita i javne rasprave
[uredi | uredi izvor]Šićki Brod je bio predmet višegodišnjih rasprava o njegovoj namjeni. U prostorno-planskim dokumentima Tuzlanskog kantona lokalitet je predviđan kao sportsko-rekreacijska zona, dok su se istovremeno pojavljivale inicijative da se prostor koristi za odlaganje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla.[1] Takvi planovi izazvali su protivljenje lokalnih ekoloških organizacija i stanovnika, koji su ukazivali na vrijednost jezera kao vodene površine nastale u napuštenom rudarskom prostoru.
Centar za ekologiju i energiju, UG "Eko-sport" Šićki Brod i lokalni volonteri organizirali su akcije čišćenja obale i okolnog prostora. Te aktivnosti bile su usmjerene na očuvanje jezera i podizanje svijesti o vrijednosti podzemnih i površinskih voda u tuzlanskom području.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 Softić, Sead (2022). "Jezero "Kop" Šićki Brod sportsko-rekreacioni centar ili odlagalište šljake i pepela Termoelektrane Tuzla". Zbornik radova. 11: 223–226. Pristupljeno 24. 5. 2026.
- 1 2 3 4 "Tuzla calling: Jezero Kop Šićki Brod". RTV Slon. 3. 8. 2024. Pristupljeno 24. 5. 2026.
- 1 2 3 "Jezero Kop u Tuzli: Neiskorišteni prirodni biser". Vijesti.ba. 29. 10. 2023. Pristupljeno 24. 5. 2026.
- 1 2 "Uspješno realizovana akcija čišćenja na jezeru Kop Šićki Brod". Bolja Tuzla. 2022. Arhivirano s originala, 29. 5. 2023. Pristupljeno 24. 5. 2026.
- ↑ "Fascinantan podvodni svijet jezera Kop u Šićkom Brodu". Klix.ba. 3. 9. 2020. Pristupljeno 24. 5. 2026.
- ↑ "Jezero Kop: Takmičenje u podvodnoj fotografiji okupilo ronioce iz cijele regije". Vijesti.ba. 7. 9. 2024. Pristupljeno 24. 5. 2026.