Šimo Ešić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wikitext.svg Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi.
Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
NotCommons-emblem-copyrighted.svg Sporno je da li ovaj članak poštuje autorska prava.
U skladu sa policom Wikipedije o radovima u javnom domenu i GFDL licencom. Pogledajte stranicu za razgovor za više informacija.
Commons-emblem-merge.svg
Ovaj okvir treba zamijeniti infokutijom
"Biografija".
(Primjeri upotrebe šablona)

Šimo Ešić, rođen 6. 2. 1954. godine u Brezama kod Tuzle (Bosna i Hercegovina) od majke Kate (domaćice), i oca Ive (rudara), kao 7. dijete po redu. Završio je studij jezika i književnosti 1976. godine.

Djela[uredi | uredi izvor]

U književnosti se javlja 1969. godine prvom zbirkom pjesama “Zdravica na kraju djetinjstva“, nakon koje slijede:

  • ENCI MENCI NA KAMENCI (sa I. V. Rorić), 1970. godine
  • VEZENA TORBICA, 1973. i 1997.
  • RAZGLEDNICE GRADA, 1974. (sa S. Jankovićem)
  • RUDAREV KUĆERAK, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u Bosni i Hercegovini)
  • POLA IGRA, POLA ZBILJA, 1980. i 2005.
  • BUNTOVNO SELO NA DLANU, 1981.
  • DRUGARI (sa I. V. Rorić, T. Bjelkić, M. Odalović i D. Radulović), 1982.
  • GARAVO SUNCE, 1983.
  • ŠUMA, 1985.
  • ŠTA LI MRDA IZA BRDA, 1985. i 1988.
  • PUTOVANKA, 1986, 1987, 1988. i 1988.
  • ČIK DOPUNI, ČIK POGODI (sa I. V. Rorić), 1986.
  • DODIR ZAVIČAJA (sa I. V. Rorić i A. Musić), 1986. 1987.
  • PRIČAONICA (sa I. V. Rorić), 1987.
  • BIJELI SVIJET, ŠARENI SVIJET, 1997.
  • PRVARICA, 1999.
  • ZRNCE SREĆE, 2007.
  • MISLILICE I ŠTOŠTALJKE, 2008.
  • VRELO LJEPOTE – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013.
  • KAKO SE CRTA SUNCE, 2010. i 2012.
  • PRVA LJUBAV TREĆI PUT, 2011, 2012. i 2013.
  • IZMISLIONICA U SELU PRIČEVAC, 2013.

Prevodi knjiga na druge jezike:

  • BARNDOMENS TROLLDOM, švedski, 1986.
  • BEGEGNUNG MIT DEM HEIMAT, njemački, 1987.
  • TREGIME PER NATEN E MIRE, albanski, 1988.
  • KAKO NASMIJATI MAMO, slovenački, 1990.
  • DVE SRCA, makedonski, 1991.
  • WEIßE WELT, BUNTE WELT, njemački, 1997. i 1999.
  • WHITE WORLD, COLOURED WORLD, engleski, 2000.
  • BELI SVET, PISANI SVET, slovenski, 2009.
  • PARNO THEM, KOTORVALO THEM, romski, 2009.
  • VIT VÄRLD, FÄRGGLAD VÄRLD, švedski, 2009.
  • MONDO BIANCO, MONDO VARIOPINTO, talijanski, 2009.
  • BOTA E BARDHE DHE LARAMANE, albanski, 2009.
  • BELIOT I ŠAREN SVET, makedonski, 2009.
  • DIE ERSTE LIEBE ZUM DRITTEN MAL, njemački, 2009.
  • VEZANA TORBIČKA, bugarski, 2013.
  • KAKO SE CRTA SONCE, makedonski, 2013.

Prijevodi i prepjevi knjiga sa drugih jezika:

  • Aleksandar Popovski: UZLET (sa Lj. Mitić), 1987.
  • Nedžati Zekerija: GDJE JE ZELENO, 1988.
  • Neža Maurer: TRAŽIO SAM KUKAVICU, 1989.
  • Mustafa Spahiu: MOJA LIVADA, 1988.
  • Vidoe Podgorec: DIVLJI RAJ (sa Lj. Mitić), 1997.

Radio-igre:

  • ZELENI ŠEŠIRIĆ, 1974.
  • AMELA, 1980.

Pozorišni komadi:

  • TAJNA SEHARE, 1986, 1993, 1994, 1997.
  • IGRA DO IGRE, 1987.
  • OŽIVJELE STVARI, 1990.
  • HOĆU DA SE IGRAM, (sa V. Kerošević) 1997, 1998, 1999. i 2000.

Udžbenici i priručnici:

  • LIJEPE RIJEČI – Radna svesta za lektiru za 1. i 2. razred osn. škole (sa I. Džibrić), 2003, 2004. i 2005.
  • MALI SVIJET – Čitanka za 3. razred osnovne škole (sa Z. Hasićem), 2003, 2004, 2005. i 2006.
  • POTRAGA ZA BLAGOM – Čitanka za 2. razred devetogidsnje osnovne škole (sa J. Iličić, S. Mitrović i I. Pejić), 2005, 2006. i 2007.
  • ČAROLIJA MALOG SVIJETA – Čitanka za 4. razred devetogodišnje osnovne škole (sa J. Iličić i Z. Hasićem), 2007. i 2008.


Nagrade i priznanja:

  • Plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1970.
  • Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, 1973.
  • Nagrada za poeziju, Mladi maj, Zaječar, 1973.
  • Nagrada za kratku priču Televizija Zagreb, 1974.
  • Nagrada za najbolju pjesmu na festivalu u Zaboku, 1976.
  • Nagrada za poeziju na festivalu u Vrbasu, 1977.
  • Zlatna plaketa Majski cvijet, 1979.
  • Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979.
  • Nagrada za kratku priču Vesele sveske, 1980, 1981. i 1982.
  • Spomen plaketa grada Tuzle, 1980.
  • Plaketa Vesele sveske, 1982.
  • Pobjednička pjesma festivala Mali šlager Sarajevo, 1983.
  • Statua Zlatno slavejče, Skoplje,1985.
  • Nagrada za najbolju reportažu na jugoslovenskom festivalu radija, 1986.
  • Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, 2006.
  • Nagrada za najbolji tekst na dječjem festivalu u Brčkom, 2006.
  • Nagrada Udrženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, 2007.
  • Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, Manheim, 2007.
  • Nominacija za nagradu Astrid Lindgren, Stockholm, 2008. (najveća nagrada za dječju književnost u svijetu)
  • Nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić", Banja Luka, 2009. (nagrada za sveukupno stvaralaštvo za djecu)
  • Nagrada "Zlatno Gašino pero", Lazarevac, za stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, 2011.
  • Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za životno djelo u književnosti, (za knjigu "Kako se crta sunce"), Sarajevo, 2011.
  • Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za najbolje dizajniranu knjigu "Kako se crta sunce", Sarajevo, 2011.
  • Nagrada Zlatna tuzlanska plaketa, (najveće društveno priznanje grada Tuzle), Tuzla, 2011.
  • Nagrada "Crikveničko sunce", Crikvenica, 2012.

Član Saveza pisaca Jugoslavije (sada: Društvo književnika Bosne i Hercegovine) od 1974. godine, član Udruženja pisaca Njemačke od 1998. godine i član Društva hrvatskih književnika od 2012. godine. Sa grupom mladih pisaca 1982. godine osniva izdavačku kuću „Drugari“ i vodi je do 1992. godine sa I. V. Rorić. U Njemačku dolazi 1991. godine, a 1993. sa M. Vranić i I. V. Rorić osniva izdavačku kuću „Bambi“, koja kasnije nastavlja rad pod imenom „Bosanska riječ - Das bosnische Wort“. Od 1997. godine samostalno preuzima i vodi izdavačku kuću „Bosanska riječ - Das bosnische Wort“, koja od 1997. godine djeluje i u Tuzli (BiH). Od 1975. godine radio je kao novinar u Radio Tuzli, a od 1976. do 1988. kao novinar u Radio Sarajevu. Zatim je dvije godine bio urednik biblioteke "Krug radosti" u izdavačkoj kući „Univerzal“, a od 1990. godine ima status slobodnog umjetnika. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. Knjigom "Rudarev kućerak" zastupljen je u kompletima "Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga" i "Hrvatska književnost za djecui i mladež u 25 knjiga", a knjigama "Vezena torbica", "Bijeli svijet, šareni svijet" i "Vrelo ljepote" u lektiri za 3, 4. i 5. razred osnovne škole u BiH.

Zastupljen je, također, u brojnim izborima i antologijama, a pjesme i priče prevedene su mu još na italijanski, ruski, bugarski, mađarski, turski i poljski jezik. Osnivač je književne manifestacije "Oktobarska poetska drugovanja", koja je u Tuzli održavana od 1972. do 1991. godine, te festivala dječje pjesme "Majski cvijet" (sa Vinkom Krajtmajerom i Branislavom Štumfom), koji je u Tuzli održavan od 1975. do 1990. Osnovao je i NVO Društvo prijatelja knjige "Mali princ" i Međunarodni dječiji festival "Vezeni most", koja se u Tuzli održava od 2004. godine i na kojoj se dodjeljuje nagrada "Mali princ" za najbolju dječju knjigu u regionu i istoimena nagrada za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]