Šimo Ešić
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Sporno je da li ovaj članak poštuje autorska prava. |
Ovu kutiju treba zamijeniti infokutijom "Infokutija osoba". (Primjeri upotrebe šablona) |
Šimo Ešić, rođen 6. 2. 1954. godine u Brezama kod Tuzle (Bosna i Hercegovina) od majke Kate (domaćice), i oca Ive (rudara), kao 7. dijete po redu. Završio je studij jezika i književnosti 1976. godine.
Djela
[uredi | uredi izvor]U književnosti se javlja 1969. godine prvom zbirkom pjesama “Zdravica na kraju djetinjstva“, nakon koje slijede:
- ENCI MENCI NA KAMENCI (sa I. V. Rorić), 1970. godine
- VEZENA TORBICA, 1973. i 1997.
- RAZGLEDNICE GRADA, 1974. (sa S. Jankovićem)
- RUDAREV KUĆERAK, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u Bosni i Hercegovini)
- POLA IGRA, POLA ZBILJA, 1980. i 2005.
- BUNTOVNO SELO NA DLANU, 1981.
- DRUGARI (sa I. V. Rorić, T. Bjelkić, M. Odalović i D. Radulović), 1982.
- GARAVO SUNCE, 1983.
- ŠUMA, 1985.
- ŠTA LI MRDA IZA BRDA, 1985. i 1988.
- PUTOVANKA, 1986, 1987, 1988. i 1988.
- ČIK DOPUNI, ČIK POGODI (sa I. V. Rorić), 1986.
- DODIR ZAVIČAJA (sa I. V. Rorić i A. Musić), 1986. 1987.
- PRIČAONICA (sa I. V. Rorić), 1987.
- BIJELI SVIJET, ŠARENI SVIJET, 1997.
- PRVARICA, 1999.
- ZRNCE SREĆE, 2007.
- MISLILICE I ŠTOŠTALJKE, 2008.
- VRELO LJEPOTE – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013.
- KAKO SE CRTA SUNCE, 2010. i 2012.
- PRVA LJUBAV TREĆI PUT, 2011, 2012. i 2013.
- IZMISLIONICA U SELU PRIČEVAC, 2013.
Prevodi knjiga na druge jezike:
- BARNDOMENS TROLLDOM, švedski, 1986.
- BEGEGNUNG MIT DEM HEIMAT, njemački, 1987.
- TREGIME PER NATEN E MIRE, albanski, 1988.
- KAKO NASMIJATI MAMO, slovenski, 1990.
- DVE SRCA, makedonski, 1991.
- WEIßE WELT, BUNTE WELT, njemački, 1997. i 1999.
- WHITE WORLD, COLOURED WORLD, engleski, 2000.
- BELI SVET, PISANI SVET, slovenski, 2009.
- PARNO THEM, KOTORVALO THEM, romski, 2009.
- VIT VÄRLD, FÄRGGLAD VÄRLD, švedski, 2009.
- MONDO BIANCO, MONDO VARIOPINTO, talijanski, 2009.
- BOTA E BARDHE DHE LARAMANE, albanski, 2009.
- BELIOT I ŠAREN SVET, makedonski, 2009.
- DIE ERSTE LIEBE ZUM DRITTEN MAL, njemački, 2009.
- VEZANA TORBIČKA, bugarski, 2013.
- KAKO SE CRTA SONCE, makedonski, 2013.
Prijevodi i prepjevi knjiga sa drugih jezika:
- Aleksandar Popovski: UZLET (sa Lj. Mitić), 1987.
- Nedžati Zekerija: GDJE JE ZELENO, 1988.
- Neža Maurer: TRAŽIO SAM KUKAVICU, 1989.
- Mustafa Spahiu: MOJA LIVADA, 1988.
- Vidoe Podgorec: DIVLJI RAJ (sa Lj. Mitić), 1997.
Radio-igre:
- ZELENI ŠEŠIRIĆ, 1974.
- AMELA, 1980.
Pozorišni komadi:
- TAJNA SEHARE, 1986, 1993, 1994, 1997.
- IGRA DO IGRE, 1987.
- OŽIVJELE STVARI, 1990.
- HOĆU DA SE IGRAM, (sa V. Kerošević) 1997, 1998, 1999. i 2000.
Udžbenici i priručnici:
- LIJEPE RIJEČI – Radna svesta za lektiru za 1. i 2. razred osn. škole (sa I. Džibrić), 2003, 2004. i 2005.
- MALI SVIJET – Čitanka za 3. razred osnovne škole (sa Z. Hasićem), 2003, 2004, 2005. i 2006.
- POTRAGA ZA BLAGOM – Čitanka za 2. razred devetogidsnje osnovne škole (sa J. Iličić, S. Mitrović i I. Pejić), 2005, 2006. i 2007.
- ČAROLIJA MALOG SVIJETA – Čitanka za 4. razred devetogodišnje osnovne škole (sa J. Iličić i Z. Hasićem), 2007. i 2008.
Nagrade i priznanja:
- Plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1970.
- Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, 1973.
- Nagrada za poeziju, Mladi maj, Zaječar, 1973.
- Nagrada za kratku priču Televizija Zagreb, 1974.
- Nagrada za najbolju pjesmu na festivalu u Zaboku, 1976.
- Nagrada za poeziju na festivalu u Vrbasu, 1977.
- Zlatna plaketa Majski cvijet, 1979.
- Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979.
- Nagrada za kratku priču Vesele sveske, 1980, 1981. i 1982.
- Spomen plaketa grada Tuzle, 1980.
- Plaketa Vesele sveske, 1982.
- Pobjednička pjesma festivala Mali šlager Sarajevo, 1983.
- Statua Zlatno slavejče, Skoplje,1985.
- Nagrada za najbolju reportažu na jugoslovenskom festivalu radija, 1986.
- Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, 2006.
- Nagrada za najbolji tekst na dječjem festivalu u Brčkom, 2006.
- Nagrada Udrženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, 2007.
- Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, Manheim, 2007.
- Nominacija za nagradu Astrid Lindgren, Stockholm, 2008. (najveća nagrada za dječju književnost u svijetu)
- Nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić", Banja Luka, 2009. (nagrada za sveukupno stvaralaštvo za djecu)
- Nagrada "Zlatno Gašino pero", Lazarevac, za stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, 2011.
- Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za životno djelo u književnosti, (za knjigu "Kako se crta sunce"), Sarajevo, 2011.
- Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za najbolje dizajniranu knjigu "Kako se crta sunce", Sarajevo, 2011.
- Nagrada Zlatna tuzlanska plaketa, (najveće društveno priznanje grada Tuzle), Tuzla, 2011.
- Nagrada "Crikveničko sunce", Crikvenica, 2012.
Član Saveza pisaca Jugoslavije (sada: Društvo književnika Bosne i Hercegovine) od 1974. godine, član Udruženja pisaca Njemačke od 1998. godine i član Društva hrvatskih književnika od 2012. godine. Sa grupom mladih pisaca 1982. godine osniva izdavačku kuću „Drugari“ i vodi je do 1992. godine sa I. V. Rorić. U Njemačku dolazi 1991. godine, a 1993. sa M. Vranić i I. V. Rorić osniva izdavačku kuću „Bambi“, koja kasnije nastavlja rad pod imenom „Bosanska riječ - Das bosnische Wort“. Od 1997. godine samostalno preuzima i vodi izdavačku kuću „Bosanska riječ - Das bosnische Wort“, koja od 1997. godine djeluje i u Tuzli (BiH). Od 1975. godine radio je kao novinar u Radio Tuzli, a od 1976. do 1988. kao novinar u Radio Sarajevu. Zatim je dvije godine bio urednik biblioteke "Krug radosti" u izdavačkoj kući „Univerzal“, a od 1990. godine ima status slobodnog umjetnika. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. Knjigom "Rudarev kućerak" zastupljen je u kompletima "Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga" i "Hrvatska književnost za djecui i mladež u 25 knjiga", a knjigama "Vezena torbica", "Bijeli svijet, šareni svijet" i "Vrelo ljepote" u lektiri za 3, 4. i 5. razred osnovne škole u BiH.
Zastupljen je, također, u brojnim izborima i antologijama, a pjesme i priče prevedene su mu još na italijanski, ruski, bugarski, mađarski, turski i poljski jezik. Osnivač je književne manifestacije "Oktobarska poetska drugovanja", koja je u Tuzli održavana od 1972. do 1991. godine, te festivala dječje pjesme "Majski cvijet" (sa Vinkom Krajtmajerom i Branislavom Štumfom), koji je u Tuzli održavan od 1975. do 1990. Osnovao je i NVO Društvo prijatelja knjige "Mali princ" i Međunarodni dječiji festival "Vezeni most", koja se u Tuzli održava od 2004. godine i na kojoj se dodjeljuje nagrada "Mali princ" za najbolju dječju knjigu u regionu i istoimena nagrada za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini.