Šipovo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 44°17′N 17°05′E / 44.283°N 17.083°E / 44.283; 17.083
Šipovo
Općina i naselje
Pogled na Šipovo
Pogled na Šipovo
Šipovo (grb).svg
Grb
Službeni naziv: Općina Šipovo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Šipovo
Koordinate 44°17′N 17°05′E / 44.283°N 17.083°E / 44.283; 17.083
Površina
 - Općina 553.41 km2
Stanovništvo
 - Naselje 4.052 (2013)
 - Općina 10.820 (2013)
Gustoća
 - Općina 19.55 /km2 
Gradonačelnik Milan Kovač[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 78364
Pozivni broj (+387) 50
Matični broj 230138[2]
Matični broj općine 20672
Šipovo Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Šipovo
Naseljena mjesta općine Šipovo, popis 1991.

Šipovo je naselje i sjedište istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Geografija

To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama Janjom i Plivom, kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine Vitorog (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%.

Na teritoriji općine, na padinama planine Vitorog nalazi se poznata Vaganska pećina.

Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.

Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.

Historija

Područje Šipova naseljavali su ilirsko pleme Mezeji. Po rimskom osvajanju današnje Šipovo postaje municipalni grad Baloie, kojim je upravljao or do decurionum, što je potvrđeno mnogobrojnim arheološkim nalazima među kojima je i epigrafski natpis. U to se vrijeme nalazio na itinerersko cesti Salona - Servitium (Bosanska Gradiška), a bio je povezan i sa drugom cestom koja je išla dolinom Sane. Za potrebe odvijanja saobraćaja izgrađena je putna stanica Baloie, odnosno civitas Baloia.

Ova napredna oaza propala je 597. godine u najezdi Avara.

Krajem ljeta 1995. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa Mrkonjić Gradom(vidi i : Demografija Mrkonjić Grada i Spisak naseljenih mjesta u Mrkonjić Gradu), ušlo je u sastav Republike Srpske.

Stanovništvo

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Najveća etnička grupa 1991. godine na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Šipovo

Sastav stanovništva – općina Šipovo
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 10 293 (100,0%) 15 579 (100,0%) 16 154 (100,0%) 18 035 (100,0%)
Srbi 9 576 (93,03%) 12 333 (79,16%) 12 844 (79,51%) 14 970 (83,01%)
Bošnjaci 628 (6,101%) 1 2 965 (19,03%) 1 2 831 (17,53%) 1 2 952 (16,37%)
Ostali 63 (0,612%) 95 (0,610%) 68 (0,421%) 37 (0,205%)
Hrvati 26 (0,253%) 31 (0,199%) 25 (0,155%) 35 (0,194%)
Jugoslaveni 155 (0,995%) 339 (2,099%) 9 (0,050%)
Crnogorci 23 (0,142%) 17 (0,094%)
Albanci 15 (0,093%) 13 (0,072%)
Makedonci 6 (0,037%) 1 (0,006%)
Slovenci 2 (0,012%) 1 (0,006%)
Mađari 1 (0,006%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Šipovo

Sastav stanovništva – naselje Šipovo
2013.[7] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 4 052 (100,0%) 5 170 (100,0%) 3 539 (100,0%) 1 333 (100,0%)
Srbi 3 828 (74,04%) 2 211 (62,48%) 659 (49,44%)
Bošnjaci 1 1 155 (22,34%) 1 1 026 (28,99%) 1 621 (46,59%)
Jugoslaveni 117 (2,263%) 239 (6,753%) 3 (0,225%)
Ostali 56 (1,083%) 10 (0,283%) 1 (0,075%)
Hrvati 14 (0,271%) 16 (0,452%) 24 (1,800%)
Crnogorci 15 (0,424%) 11 (0,825%)
Albanci 14 (0,396%) 13 (0,975%)
Makedonci 6 (0,170%)
Slovenci 1 (0,028%) 1 (0,075%)
Mađari 1 (0,028%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Ratni zločini

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini srpske jedinice su počinile više zločina na području općine Šipovo. 6. decembra 2005. godine okružni sud u Banjoj Luci je osudio Nikolu Deretu na 13 godina zatvora zbog počinjenog ratnog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom u mjestu Štrbine u blizini Šipova.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Šipovo". izbori.ba. Pristupljeno 5. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 19. 2. 2016. 
  3. ^ "Općina Šipovo". nasbih.com. Pristupljeno 19. 2. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 101/2)". fzs.ba. Pristupljeno 19. 2. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 2. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 2. 2016. 
  7. ^ "Naselje Šipovo". nasbih.com. Pristupljeno 19. 2. 2016. 

Vanjski Linkovi