Škrge

Škrge jedne evropske ribe (Esox lucius)

Kod ovog repatog vodozemca, možemo uočiti izvan žbunjolike škrge

Škrga (uglavnom se koristi množina - "škrge") je organ, koji kod mnogih vodenih životinja (naročito kod riba) prenosi iz vode kisik, koji ide u krv. Ovakav proces disanja se zove škržno disanje.

Škrge su često presvučene sa jednom veoma tankom i providnom kožom, i u njihovoj unutrašnjosti su spojene sa posebnim venama ili praznim dijelovima tijela, gdje cirkuliraju krv. Oni leže na različitim mjestima u tijelu nekih životinja: kod crva i rakova na ekstremitetima, kod nekih vrsta školjki i morskih puževa u dijelovima usta, a kod riba u dijelu prednjeg želudca. Često leže škrge na tim mjestima, mogu biti uvučene u kožu, mogu biti ispod krečnjačkih dijelova ili na škržnom poklopcu. Škrge imaju različite oblike; mogu izgledati kao češalj, list ili drvoliko, pa čak žbunjoliko, zato da bi voda mogla ući i da bi škrge mogle prenijeti kisik. Kod riba, škrge su često u rozim i crvenim nijansama. To je nastalo zbog toga što su vene i arterije nalaze ispod već pomenute kožice.

Škrge često pronalazimo kod riba i drugih životinja koji su se prilagodili životu u vodi (osim kitova, koji su naravno, sisavci), ali i kod nekih kopnenih životinja, kao kod nekih vrsta kopnenih puževa (izuzetci su puževi koji dišu na pluća), kod školjki i drugih mekušaca, kod nekih vrsta morskih glista, kod rakova, naravno kod riba i kod larvi vodozemaca.

Životinje koje dišu na škrge, kada dođu na kopnene prostore, njihovi škržni listovi se brzo osuše, jer se nisu prilagodili na suhim prostorima, no mogu i ugušiti se u vodi, kada udišu druge gasove, koji su otrovni za njih, kao i kada istroše kisik. Neke vrste riba i rakova su preko svojih posebnih evolucioniranja svoje škrge dobro razvile, pa mogu na kopno ostati duže vrijeme. Neke vrste, ipak, mogu čuvati količinu vode i iz nje "vaditi" kisik, i tako ostati duže vrijeme na kopno. Škrge su organi koji su evolucijom potekli od traheja.

Također pogledajte

• Ribe dvodihalice