Škrka
| Škrka | |
|---|---|
  Škrka Lokacija Škrke u Bosni i Hercegovini | |
| Lokacija | Park prirode Hutovo blato, Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 43°4′52″N 17°44′41″E / 43.08111°N 17.74472°E |
| Vrsta | močvarno jezero |
| Primarni prilivi | krške vode Hutova blata |
| Primarni odlivi | kanali i jaruge prema sistemu Krupe |
| Države sliva | Bosna i Hercegovina |
| Nadmorska visina površine | ~0 m |
Škrka je prirodno močvarno jezero u Parku prirode Hutovo blato u južnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u sistemu jezera, kanala, jaruga i močvarnih površina Hutova blata, jedne od najvažnijih submediteranskih močvara u zemlji.[1] Škrka je poznata i po tome što je 1959. u njenom području izdvojen strogi ptičiji rezervat površine 350 hektara, zatvoren za ribarenje, lov i druge privredne aktivnosti.[1]
Položaj
[uredi | uredi izvor]Jezero se nalazi u močvarnom području Hutova blata, na lijevoj strani donjeg toka Neretve, u prostoru koji teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac.[1] Nalazi se u blizini naselja Loznica, Kuline, Gnjilišta, Prebilovci i Karaotok.[2]
Škrka pripada grupi najvećih jezera Hutova blata, uz Deransko, Jelim, Drijen, Orah i Svitavu.[1] Ta jezera međusobno su povezana velikim brojem prirodnih kanala i jaruga, a njihov vodni režim zavisi od krških voda, podzemnih tokova i rijeke Krupe, glavnog vodotoka Hutova blata.[1]
Prirodne osobine
[uredi | uredi izvor]Jezera Hutova blata predstavljaju kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod nivoa mora.[1] Cijelo područje oblikovano je u tipično kraškom ambijentu, gdje vode iz okolnih udolina i depresija stvaraju stalne i povremene vodene površine, močvarna staništa i podzemne hidrološke veze.[1]
Vodene površine Hutova blata najvećim su dijelom obrasle lopočem i lokvanjem, dok su močvarni dijelovi prekriveni tršćacima, rogozom, šašem i sitom.[1] Takvi uslovi omogućavaju razvoj bogatih vodenih, močvarnih, livadskih i šumskih zajednica, zbog čega je Hutovo blato važno stanište ptica, riba, vodozemaca i drugih močvarnih organizama.[1]
Zaštita
[uredi | uredi izvor]Historija zaštite područja počinje 1954, kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat Hutovo blato na 6144 hektara.[1] U okviru tog rezervata 1959. izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka, površine 350 hektara, kao zona namijenjena zaštiti ptica i njihovih staništa.[1] Hutovo blato proglašeno je parkom prirode 1995, a 2001. upisano je na listu močvara od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji.[1]
Škrka je zbog položaja u zaštićenoj zoni dio šireg ekološkog sistema koji je važan za gniježđenje, zimovanje i migracije ptica. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica u Evropi, a Međunarodni savjet za zaštitu ptica uvrstio ga je 1998. u listu međunarodno važnih staništa ptica.[1]