Šuica (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Šuica
Suica River, Suica BH.jpg
Šuica u Šuičkom polju, sa Rimskim mostom
DržaveBosna i Hercegovina
Dužina48,5 km
IzvorJužno od Kupreškog polja
UšćeVeliki ponor, Duvanjsko polje
SlivJadranski
Veliki Stržanj, izvor rijeke Šuica

Šujica je rijeka ponornica u zapadnoj Bosni, Bosna i Hercegovina. Izvire južno od Kupreškog polja na dva izvora Mali i Veliki Stržanj. Dužina toka je 48,5 km, a površina sliva oko 730 km². Rijeka ima zanimljiv tok, sa mnogo okuka, zbog čega ju je publicista Zuko Džumhur nazvao - najkrivudavija rijeka na svijetu.[1]

Od izvora teče uskim i klisurastim koritom. U Šuičkom polju prima desnu pritoku Jaruge, pa opet teče kroz klisuru do ulaska u Duvanjsko polje.

Rijeka nestaje pod zemljom u velikoj estaveli Kovači, istoimenom obližnjem selu Kovači, u jugozapadnom dijelu Duvanjskog Polja. Vode Šuice potom djelimično izbijaju na izvoru Ričine u selu Prisoje, koje se nakon kratkog protoka od cca 0-50 metara, u zavisnosti od vodostaja u akumulaciji, ulijeva u akumulaciju Buško jezero.

Rijeka je još uvijek čista pa u njoj žive pastrmka, lipljen i riječni rak. Rep raka se u ovom kraju naziva - šuja, tako da se vjeruje da su mjesto i rijeka ime dobili po njemu.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Porječje Šuice, tokom vremena Ilira, pripadalo je plemenu Dalmati. Na prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima na obodu Duvanjskog polja, pripadnici ovog plemena, izgradili su veći broj građevinskih objekata (gradina). Jedna od njih se izdvajala svojom veličinom, pa su je Rimljani nazvali Delminium. U namjeri da sačuvaju svoju nezavisnost Dalmati su protiv Rimljana ratovali, sa nekoliko prekida, više od 160 godina, da bi u Oktavijanovom pohodu na Balkan bili pokoreni.

Veoma brzo, uz tok rijeke, Rimljani su izgradili put od Salone (današnji Solin kod Splita) prema unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije.[3] Dio puta je i jedan od najstarijih mostova u Bosni i Hercegovini, Rimski most na Šuici.

Reference[uredi | uredi izvor]