Šurkovića kula u Odžacima
Šurkovića kula je stambeno-fortifikacijski objekat iz osmanlijskog perioda u naselju Odžaci, općina Konjic, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se u neselju Odžaci. Bjelimići su mjesna zajednica na jugoistočnom dijelu općine Konjic, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja te nešto manje od trideset kilometara od Boračkog jezera. Naziv Bjelimići često se i zamjenjuje sa centralnim dijelom ovoga kraja, sa naseljem Odžaci.
Historija[uredi | uredi izvor]
Svega 37 porodica u Hercegovini posjedovalo je beglučke komplekse veće od 575.000 m2, među njima je i porodica Šurkovića. Njihova postojbina od davnina je naselje Odžaci sa okolinom. Oko 1900. godine postojale su tri kule i više odžaka, čiji vlasnici bili su Ferhad-beg, Sejdi-beg (umro 1906. godine) i Hanefija.[2]
U arhivi općine Konjic postoji podatak da se na Bjelimičkom platou nalazilo 17 kula: Odžaci – sedam kula, Ježeprasina – dvije kule, Luka – tri kule, Argud – jedna kula, Svijenča – jedna kula, Gradeljina – jedna kula, Doljani – jedna kula i Mokro – jedna kula.
Opis[uredi | uredi izvor]
Kula ima pravougaonu osnovu čije dimenzije iznose oko 6,50 x 7,50 m. Od poda do krova, kula je visoka oko 6,50 m. Kula ima prizemlje i dva sprata. Svi spratovi prilagođeni su stanovanju.
Kula je pokrivena četverovodnim krovom. Konstrukcija krova je drvena, a pokrov je lim. Pretpostavlja se da je prvobitni pokrov bila šindra ili kamene ploče. Na sjeveroistočnom zidu, od prvog sprata, nalazi se zidani dimnjak. Visina dimnjaka (vidljivog na krovu) iznosi cca 1,20 metar. U kuli je provedena električna energija.
Zbog dotrajalosti krovne konstrukcije i pokrivača krova, kula je izložena štetnom dejstvu atmosferilija. Na svim fasadama vidljive su vertikalne konstruktivne pukotine koje se protežu kroz sve etaže. Pošto je objekat već duže vremena van bilo kakve funkcije, unutrašnjost objekta je u zapuštenom stanju.[1]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Alija Bejtić, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom III-IV 1952-53. Sarajevo: Štamparski zavod Veselin Masleša,1953.
- Salih Rajković, Kule i odžaci u Hercegovini, Stambeno-fortifikacioni objekti, (naučnoistrživački rad). Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture, 1982. Print
- Husnija Kamberović, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. Godine. Sarajevo, Zagreb: Hrvatski institut za povjest, Institut za historiju Sarajevo, 2003
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Šurkovića kula". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ "Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI" (PDF). Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.
