Željeznica
Željeznica je naziv za granu kopnenog prometa čije prometno sredstvo se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.[1] Dvije tračnice zajedno čine kolosijek, a pričvršćene su po metalnim, drvenim ili betonskim pragovima.
Razvoj željeznica
[uredi | uredi izvor]
Prve željezne vagončiće na tračnicama upotrebljavali su još u 16. vijeku u Njemačkoj i Engleskoj za prijevoz iskopane rude.[2] Vagončiće su vukli konji. Engleski inženjer George Stephenson izumio je prvu parnu lokomotivu. Mogla je brzinom pješaka vući nekoliko rudničkih vagona. Gradnjom udobnijih vagona, počeo je teretni i putnički razvoj željeznica. Prva javna željeznička prometna veza uspostavljena je 1825. između engleskih gradova Stocktona i Darlingtona. Najstarija pruga u Bosni i Hercegovini puštena u promet 1872. između Banja Luke i Dobrljina. Željeznički promet vrlo je značajan, premda u zadnje vrijeme opada zbog automobila, kamiona i autobusa. Poslije spore parne željeznice nastale su dizelske, pa moderne električne željeznice.
Vrste željeznica
[uredi | uredi izvor]Opažamo gradske podzemne željeznice, gradske nadzemne željeznice, željeznica za uspon zupčanicima, uspinjače, viseće željeznice, šumske željeznice... Najduža željeznica je Transsibirska željeznica.
Podzemna željeznica
[uredi | uredi izvor]U velegradovima je velik problem prijevoz putnika ujutro na posao i popodne s posla jer za kratko vrijeme treba prevesti desetke i stotine hiljada ljudi od središta grada, do udaljenih dijelova grada. U tu su svrhu izgrađene željeznice pod zemljom, najčešće električne, s kojima se izbjegava nadzemna gužva. Najprometnija je njujorška podzemna željeznica. U Hrvatskoj se planira izgradnja zagrebačke podzemne željeznice.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- https://web.archive.org/web/20101011093930/http://www.railwatch.org.uk/backtrack/rw94/rw094p06.pdf
- https://web.archive.org/web/20110721083013/http://www.sciencenews.gr/docs/diolkos.pdf
- https://archive.today/20120628225245/http://www.die-tagespost.de/Archiv/titel_anzeige.asp?ID=8916 (na njemačkom)
- https://web.archive.org/web/20050402153156/http://www.seas.upenn.edu/~morlok/morlokpage/transp_data.html
- http://books.google.com/?id=TZp_GT7PscIC&lpg=PP1&dq=ambrose%20nothing%20like%20it&pg=PP1#v=onepage&q=
- https://web.archive.org/web/20110415125004/http://www.museumwales.ac.uk/en/rhagor/article/trevithic_loco
- http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/24/content_3397297.htm
- http://www.progressiverailroading.com/news/article.asp?id=16740
