Željko Pavić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Željko Pavić
Rođenje (1962-07-16) 16. juli 1962 (57 god.)
Doboj, SFRJ

Željko Pavić (Doboj, 16. juli 1962.), bosanskohercegovački filozofski pisac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Željko Pavić rođen je u Doboju (Bosna i Hercegovina) 16. jula 1962. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Modriči, a potom studirao filozofiju, sociologiju i političke nauke u Sarajevu (1982-1986) i Mainzu (1994-1997). Nakon postdiplomskog studija u Sarajevu (1987-1989) magistrirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1989. s temom »Zbiljnost i stvarnost. Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta«, a nakon studijskog boravka u Mainzu (1994-1997) doktorirao 2000. s temom: »Hegels Idee einer logischen Hermeneutik. Die Selbstauslegung des Absoluten in der sichtbaren Unsichtbarkeit der Sprache«.

Od 1990. do 1993. bio je Viši naučni asistent na predmetima: »Sociologija politike«, »Opća sociologija« i »Uvod u filozofiju« Univerziteta u Sarajevu. Od januara 1993. obavljao je dužnost pomoćnog, a zatim i izvršnog urednika u časopisu »Filozofska istraživanja«. Od 1997. radio je kao stručni, saradnik, a potom, od 2005., kao viši leksikograf u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«. Od 1999. do 2001. predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Ljetnoga semestra 2006. bio je gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. – Od 2004. Počasni član Slovenskog filozofskog društva.

Od 1998. do 2004. zajedno s prof. Erwinom Hufnagelom bio je ko-direktor tečaja »Hermeneutik und Phänomenologie« pri IUC-u u Dubrovniku. Član Hrvatskog filozofskog društva i »Deutsche Gesellschaft für Phänomenologie«. Pored domaćih, učestvovao je na brojnim naučnim skupovima u inostranstvu: Santiago de Compstella (1988), Augsburg (1993), Mainz (1995), Zadar (1996), Aachen (1999), Lago Maggiore (1990) itd.

Težišta njegovog rada su: hermeneutika, fenomenologija, filozofija egzistencije, ontologija, filozofija jezika, filozofija religije, njemački idealizam, romantika, savremena filozofija, neoskolastika u Hrvatskoj i BiH itd.

Djela[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Zbiljnost i stvarnost. Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta, Zagreb 1989.
  • Metafizika i hermeneutika, Zagreb 1996.
  • Hegels Idee einer logischen Hermeneutik. Die Selbstauslegung des Absoluten in der sichtbaren Unsichtbarkeit der Sprache, St. Augustin 2003.
  • Hegelova ideja logičke hermeneutike. Samotumačenje apsoluta u vidljivoj nevidljivosti jezika, Zagreb 2004.
  • Arhonti biti. Poskus filozofije vere, Ljubljana 2005.
  • Philosophia fundamentalis Josipa Stadlera, Sarajevo 2006.

Uređivanje[uredi | uredi izvor]

  • Filozofijska hermeneutika u Njemačkoj XX. vijeka, Zagreb 1998.
  • Život i djelo S. Zimmermanna. Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 5. oktobra 2002. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zagreb 2002. (skupa s J. Oslićem).
  • Hermeneutika i fenomenologija, Zagreb 2004.

Članci (izbor)[uredi | uredi izvor]

  • Čemu še filozofija? Anthropos br. III-IV, Ljubljana 1986.
  • Filozofijata i moderna nauka, Treta programa na radio Skopje 1, Skopje 1986.
  • »Predmetno-teorijska« teorija značenja kod Husserla i Heideggera, Filozofska istraživanja (= FI) 19, Zagreb 1986.
  • Destruirajuće ponavljanje Husserlove teorije značenja u Heideggerovoj hermeneutičkoj fenomenologiji, Dijalog 5-6, Sarajevo 1987.
  • O protusmislenosti postmoderne, Odjek 5, Sarajevo 1988.
  • Svijet kao čuvstvo posebičnog. Schleiermacherova kritika svijeta-sistema i pokušaj utemeljenja dijalektike neproturječnog, FI 24, Zagreb 1988.
  • Geschichtlichkeit und Außergeschichtlichkeit der Welt, Syntesys philosopica (= Sph) 5, Zagreb 1988.
  • Egzistencijalne pretpostavke mogućnosti istraživanja religijskog načina bitka, FI 28, Zagreb 1989.
  • Trag riječi u pjesništvu Paula Celana, FI 29, Zagreb 1989.
  • Odumiranje Evrope iz duha istine, Obnovljeni život, Zagreb 1990.
  • Physis kao bitak bivstvujućeg, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 1991.
  • Adornova rđava politička estetika, Pregled 2-3, Sarajevo 1991.
  • Die Selbstintentionalität der Welt, Analecta Husserliana, Book 1: Phenomanologie in the World Fifthy Years after the Death of Edmund Husserl, Dordrecht/Boston/Lancaster 1991.
  • Magnum crimen Martina Heideggera, Luča 1-2, Nikšić 1991.
  • Mišljenje mišljenja kao čisto mišljenje svijeta. Fenomenologija kao pankozmologija, FI 48, Zagreb 1992.
  • Životni svijet kao prirodni svijet. Tematiziranje svakodnevlja putem njegove destrukcije, FI 50, Zagreb 1993.
  • Sveto u mreži dijalektike svjetovnosti, FI 50, Zagreb 1993.
  • Die philosophia fundamentalis von Josip Stadler, Sph 16, Zagreb 1994.
  • Fenomenologija i sociologija. Uvod u refleksivnu sociologiju, Društvena istraživanja 10-11, Zagreb 1994.
  • »Ja sam koji sam«. Mogućnost dokazivanja eksistencije Boga u svijetlu Stadlerova Naravnog bogoslovlja, Studia Vrhbosnensia 7, Sarajevo/Bol 1995.
  • Vis magica riječi. Problem jezika u hermeneutičkoj logici Hansa Lippsa, FI 61, Zagreb 1996.
  • Čarobnjak jezika. Humboldt između Hegela i Schleiermachera, FI 63, Zagreb 1996.
  • Organski stupnjevi razvoja duše u Stadlerovoj »metafizičkoj antropologiji«, FI 70, Zagreb 1998.
  • Der »Sinn« des Nihilismus. Heideggers Vollendung der Metaphysikvollendung Nietzsches«, Sph Zagreb 1998.
  • »O svojstvima i porijeklu duše u Stadlerovoj Psihologiji« u: Studia vrhbosnensia 2, Sarajevo 1998.
  • »Podmet« a ne »predmet«. Pilarovo zasnivanje hrvatskog individualizma, u: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, br. 47-48, Zagreb 1998.
  • Prinos fra Bonifaca Badrova razvoju neoskolastičke misli u BiH, u: Bosna franciscana, br. 11, Sarajevo 1999.
  • »Jedan narod i jedan jezik. Starozavjetno i Humboldtovo shvaćanje jedinstva i različitosti jezika (Danilu Pejoviću za 70. rođendan)«, u: Hrvatska misao 13, Sarajevo 1999.
  • »Bog Abrahamov i Bog filozofa. Filozofijski dometi enciklike Fides et ratio« u: Vrhbosnensia III/2, Sarajevo 1999.
  • »Joch des Verstehens. Heideggers frühe Zugänge zur Hermeneutik Schleiermachers«, u: Annäherungen. Zur hermeneutischen Phänomenologie von Sein und Zeit, ur. Dean Komel, Phainomena Ljubljana 1999.
  • Jaram razumijevanja. Heideggerovi rani pristupi Schleiermacherovoj hermeneutici, FI 76, Zagreb 2000.
  • Razumijevanje jezika i filozofijsko nazivlje u Josipa Stadlera, u: Radovi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža br. 9, Zagreb 2000.
  • Između tradicionalizma i modernizma. Metodologijski i duhovno-povijesni okvir Stadlerova filozofiranja, u: Josip Stadler. Život i djelo. Zbornik radova međunarodnih naučnih skupova o dr. Josipu Stadleru održanih od 21. do 24. septembra 1998. u Sarajevu i 12. novembra u Zagrebu prilikom 80. godišnjice smrti prvog vrhbosanskog nadbiskupa, priredio: Pavo Jurišić, u: Studia vrhbosnensia 11, Sarajevo 1999.
  • Gadamer i rehabilitiranje humanističke tradicije, u: Gadamer i filozofijska hermeneutika, priredili: D. Barbarić i T. Bracanović, Zagreb 2001.
  • Čovjekovo opstojanje između egzistencije i transcendencije, u: Život i djelo Stjepana Zimmermana (vidi gore pod 2), Zagreb 2002.
  • »Estetika« u filozofijskoj sistematici Bonifaca Badrova, u: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine br. 1-2, Zagreb 2003.
  • Schleiermacher in Hegel v borbi za berlinsko akademijo in univerzo, u: Antropos br. 1-4, Ljubljana 2003.
  • Die »Archonten des Seins«. Gnostische Weltarchäologie des »blinden Gottes«, (Sph) br. 1-2, Zagreb 2003.
  • »Hermeneutička logika« i teorija razumijevanja kod Gustava Gustavoviča Špeta, (FI) br. 2, Zagreb 2004.
  • Hermeneutička logika Georga Mischa i njezina životna značajnost, u: Hermeneutika i fenomenologija, ur. Željko Pavić, Zagreb 2004.
  • Filozofijska vjera bez Krista, u Pitanje demitologiziranja, preveo, priredio i pogovor napisao: Željko Pavić, Zagreb 2004.