Životinje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Životinjska bića)
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Životinje
Raspon fosila: Kriogen — Sadašnjost
Ilustracija bogatog diverziteta životinja
Ilustracija bogatog diverziteta životinja
Sistematika
Domena Eukaryota
Carstvo Animalia
Linné, 1758.
Koljena

Tipovi

Životinje (lat. Animalia) značajna su grupa organizama živog svijeta koji su svrstani u životinjsko carstvo. Općenito su to višećelijski organizmi koji sposobni da se kreću i prilagođavaju okolinskim uvjetima, te da se hrane drugim organizmima ili njihovim ostacima. Uvršteni su u domenu Eukariota.[1][2][3][4]

Porijeklo i fosilni tragovi[uredi | uredi izvor]

Dunkleosteus je bio prethistorijska riba dužine oko 10 m.[5]

Preovladava uvjerenjr da životinje vode porijeklo od eukariotskih bičara.[6] Najbliži živući srodnici tih oblika su hoanoflagelati, čija morfologija podsjeća na hoanocite nekih spužvi (ćelije koje im pokrivaju unutrašnju površinu). Molekulsko-biološka istraživanja svrstavaju životinje u nadgrupu živog svijeta pod nazivom Opisthokonta, u koji spadaju i hoanoflagelati, gljive i nekolicina malenih parazitskih protista. Hoanoflagelati su dobili naziv po pozadinskoj poziciji biča (u tvorevini koja liči na kragnu), u pokretljivim ćelijama, što se također javlja i kod spermatozoida većine sisara, dok većina ostalih eukariota ima anteriorni bič.

Prvi fosili koji su vjerovatno ostaci životinja javljaju se u formaciji Trezona u Južnoj Australiji.[7] Smatra se da su to bili rane spužve. Pronađeni su u stijenama koje su datirane na oko 665 miliona godina.

Naredni mogući najstariji fosil životinja potiče iz kraja prekambrija, prije oko 610 miliona godina, a spada u tzv. edijakarijsku biotu.[8] Međutim, vrlo ih je teško dovesti u vezu sa kasnijim fosilima. Neki od njih možda predstavljaju pretke današnjih oblika životinja, ali su možda i odvojene grupe, pa, ako se to potvrdi, uopće i ne spadaju u životinje.

Osim njih, preci najpoznatijihkoljena životinjskog carstva javljaju se više ili manje u isto vreme tokom kambrija, prije oko 542 miliona godina.[9] Još uvek je predmet rasprava da li taj događaj, koji se naziva kambrijskom eksplozijom, predstavlja brzu divergenciju među različitim grupama ili promenu uslova u staništu zbog kojih su se njihovi ostaci lakše fosilizirali.

Neki paleontolozi smatraju da su se životinje pojavile mnogo prije kambrijske eksplozije biodiverziteta, moguće čak i prije milijardu godina.[10] Fosilizirani tragovi, poput otisaka tijela i jazbina, iz ere tonija ukazuju na prisustvo triploblastulnih crva, sličnih metazoama, približno iste veličine (širine oko 5 mm) i kompleksnosti kao gliste. Početkom ovog geološkog perioda, prije oko milijardu godina, došlo je do smanjenja diverziteta stromatolita, što može ukazivati na pojavu životinja koje su se njima hranile, budući da im je, nakon permsko-trijaskog i ordovicijsko-silurskog izumiranja diverzitet također porastao. Međutim, otkriće tragova koji su vrlo slični onima iz današnjih stijena, stvara nalaz ostataka ogromnog jednoćelijskog protista Gromia sphaerica, koji baca sumnju u njihov status dokaza rane evolucije životinja.[11][12][13]

Procjenjuje se da je izumrlo čak 99,9% svih životinja koje su ikada postojale.[14]

Osobenosti[uredi | uredi izvor]

Životinje su živa bića, koja svoju energiju ne dobijaju fotosintezom nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima a za disanje treba im kisik. Većina životinja je pokretna i ima čula. Prirodno-naučno gledano i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa višećelijskim organizmima, međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.[15][16]

Životinje i čovjek[uredi | uredi izvor]

Ljudska vrsta (Homo sapiens) također pripada carstvu Animalia, iz kojeg ga izdvajaju samo dostignuća kulture, u najširem smislu riječi.

Od najranijih vremena čovjek životinje poštuje, klanja im se, bori se s njima i drži ih kao korisne ili domaće.

Prema uzajamnom odnosu, čovjek životinje dijeli na:

Prema primitvnim uvjerenjima nekih istočnih naroda, svete životinje mogu biti žive inkarnacije životinja-bogova, koje su, primjerice u Starom Egiptu, vjerovatno bile poštovane. Tokom ritualnih postupaka životinje mogu služiti i kao žrtve.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Prema savremenim shvatanjima životinje su jedan od carstava eukariota. Obično se djele na tri podcarstva: Mesozoa, Parazoa i Eumetazoa koja obuhvataju 39 tipova – koljena. Najveći broj vrsta spada u zglavkare (Arthropoda).
Napomena: Među prvim zagradama je broj poznatih subhijerarhijskih kategorija, a među drugima: broj opisanih vrsta.[17]

Broj postojećih vrsta[uredi | uredi izvor]

Životinje se mogu podijeliti u dvije široke skupine:

Polovina svih opisanih vrsta kičmenjaka su ribe, a tri četvrtine svih opisanih vrsta beskičmenjaka su insekti. U sljedećoj su tableli navedeni broj opisanih postojećih vrsta za svaku glavnu podgrupa životinja, prema procijenama za Crvene liste ugroženih vrsta, 2014.[22][23]

Relativnu učešće broja vrsta na ukupnom životinjskom stablu
Grupa Slika Subgrupa Procjena broja opisanih vrsta
Kičmenjaci Carassius wild golden fish 2013 G1.jpg Ribe 32.900
Lithobates pipiens.jpg Vodozemci 7.302
Florida Box Turtle Digon3.jpg Gmizavci 10.038
Secretary bird (Sagittarius serpentarius) 2.jpg Ptice 10.425
Squirrel (PSF).png Sisari 5,513
Ukupni broj vrsta kičmenjaka: 66.178
Beskičmenjaci European wasp white bg02.jpg Insekti 1,000.000
Grapevinesnail 01.jpg Mehkušci 85.000
J J Wild Pseudocarcinus cropped.jpg Rakovi 47.000
FFS Table bottom.jpg Korali 2.000
Spider.svg Pauci 102.248
Aysheaia.jpg Baršunasti crvi 165
Carcinoscorpius rotundicauda (mangrove horseshoe crab).jpg Potkovičasti rakovi 4
Ostale 68.658
Ukupni broj vrsta beskičmenjaka: 1,305.075
Ukupni broj svih vrsta životinja: 1,371.253

Preko 95% opisanih životinjskih vrsta su beskičmenjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ McKenna, M. C., Bell, S. K. (1997). Classification of Mammals: Above the species level. New York: Columbia University Press. ISBN 0-231-11013-8.
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  3. ^ Kavanagh, M. (1983). A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates. New York: Viking Press. p. 18. ISBN 0-670-43543-0.
  4. ^ Linnaeus, Carolus (1758). Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. (jezik: latinski) (10. iz.). Holmiae (Laurentii Salvii). Arhivirano s originala, 10. 10. 2008. Pristupljeno 22. 9. 2008. 
  5. ^ http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html Monster fish crushed opposition with strongest bite ever]
  6. ^ Campbell, Niel A. (1990). Biology (2nd iz.). Benjamin/Cummings Pub. Co. str. 560. ISBN 978-0-8053-1800-5. 
  7. ^ http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo934.html.
  8. ^ Costa, James T.; Darwin, Charles (2009). The annotated Origin: a facsimile of the first edition of On the origin of species. Harvard University Press. str. 308. ISBN 978-0-674-03281-1. 
  9. ^ Milsom, Clare; Rigby, Sue (2009). Fossils at a Glance. John Wiley and Sons. ISBN 978-1-4051-9336-8. 
  10. ^ Campbell N. A., Reece J. B. (2005): Biology, 7th Ed. Pearson, Benjamin Cummings, ISBN 978-0-8053-7171-0.
  11. ^ http://www.biology.duke.edu/johnsenlab/pdfs/pubs/sea%20grapes%202008.pdf.
  12. ^ http://web.archive.org/web/20081216211211/http://www.biology.duke.edu/johnsenlab/pdfs/pubs/sea%20grapes%202008.pdf.
  13. ^ http://www.msnbc.msn.com/id/27827279/.
  14. ^ http://www.bbc.co.uk/lastchancetosee/sites/about/extinction.shtml The thing about extinction.
  15. ^ Hutchins M. (2003): Grzimek's animal life encyclopedia, 2nd ed. Gale, Detroit: Gale, ISBN 0787657778.
  16. ^ Cresswell J. (2010): The Oxford dictionary of word origins, 2nd edition. Oxford University Press, New York, ISBN 978-0-19-954793-7.
  17. ^ http://globalspecies.org/ntaxa/109518 Global Species.
  18. ^ Campbell N. A. (1990): Biology. 2nd Ed. Benjamin/Cummings Pub. Co., ISBN 978-0-8053-1800-5.
  19. ^ Behringer R. R. et al., Eds(2008): Emerging model organisms: a laboratory manual, Volume 1 (illustrated Ed.). Cold Spring Harbor Laboratory Press, ISBN 978-0-87969-872-0.
  20. ^ Hall B. K., Hallgrímsson B., Strickberger M. W. (2008): Strickberger's evolution: the integration of genes, organisms and populations. Jones & Bartlett Learning, ISBN 978-0-7637-0066-9.
  21. ^ Hamilton G.: Kingdoms of life – Animals (Enhanced eBook). Lorenz Educational Press, ISBN 978-1-4291-1610-7.
  22. ^ The World Conservation Union (2014): IUCN Crvena lista ugroženih vrsta, 2014.3. Pregled: Statistika globalno ugroženih vrsta.
  23. ^ http://cmsdocs.s3.amazonaws.com/summarystats/2014_3_Summary_Stats_Page_Documents/2014_3_RL_Stats_Table_1.pdf Table 1: Numbers of threatened species by major groups of organisms (1996–2014)].

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Životinje na Enciklopediji života