Idi na sadržaj

Županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Županija je historijski oblik teritorijalno-političke uprave na području današnje Hrvatske.

Rano značenje pojma "županija"

[uredi | uredi izvor]

Pojam se u razvijenijem smislu pojavljuje u 10. vijeku, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Historiografija sredinom 10. vijeka na području Dalmacije i zapadne Bosne spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotski, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin. U iduća dva vijeka javljaju se na područjima današnje Like, Gorskog kotara i Primorja: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija.

Značenje u srednjem vijeku

[uredi | uredi izvor]

U 13. vijeku u sjevernoj Hrvatskoj postojale su Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u Slavoniji Požeška i Vukovska. Osmanlijskim osvajanjem djelova Hrvatske, na tim prostorima su ugašene i županije, kao i na području Vojne granice (krajine.) Na područjima civilne uprave bana nalazile su se Zagrebačka, Varaždinske i Gorska županija. Nakon osmanlijskog povlačenja iz Slavonije i Srijema, u 18. vijeku, obnovljene su Virovitička, Požeška i Srijemska županija.

Ukidanjem Vojne krajine dolazi do proširenja i reorganizacije županija potkraj 19. vijeka: Bjelovarsko-križevačka (Bjelovar), Ličko-krbavska (Gospić), Modruško-riječka (Ogulin), Požeška, Srijemska (Vukovar), Varaždinska, Virovitička (Osijek) i Zagrebačka. Međimurje i Baranja su se nalazi u sklopu ugarskih županija osim za vrijeme bana Jelačića kada je Međimurje kratkotrajno pripojeno Varaždinskoj županiji. Dalmacija, Istra i Kvarnerska ostrva se nisu sjedinili s ostatkom Hrvatske nego su ostali pod izravnom upravom Beča te u njima nisu obnovljene županije.

Savremeno značenje pojma "županija"

[uredi | uredi izvor]

Županije su pojavljuju nakratko u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali su ukinute Vidovdanskim ustavom 1921. godine. U socijalističkoj Jugoslaviji županija u bilo kojem obliku nije bilo.

Savremeni pojam "županija" pojavljuje se prvi put kroz tzv. "božićni" Ustav Republike Hrvatske iz 1990. Parlament Republike Hrvatske je 1992. donio Zakon o područjima županija, gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 županija i Gradom Zagrebom sa statusom županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH iz 1997, status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine 2006. Hrvatski je parlament donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 grada i 429 općina. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebni Zagrebačka županija.

Ustav Republike Hrvatske propisuje županija kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a posebno poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, proivredni razvoj, saobraćaj i njenu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, naučnih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.

Županije u Hrvatskoj

[uredi | uredi izvor]
  1. Zagrebačka
  2. Krapinsko-zagorska
  3. Sisačko-moslavačka
  4. Karlovačka
  5. Varaždinska
  6. Koprivničko-križevačka
  7. Bjelovarsko-bilogorska
  8. Primorsko-goranska
  9. Ličko-senjska
  10. Virovitičko-podravska
  11. Požeško-slavonska
  12. Brodsko-posavska
  13. Zadarska
  14. Osječko-baranjska
  15. Šibensko-kninska
  16. Vukovarsko-srijemska
  17. Splitsko-dalmatinska
  18. Istarska
  19. Dubrovačko-neretvanska
  20. Međimurska
  21. Grad Zagreb

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]