Županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Županija je historijski oblik teritorijalno-političke uprave na području današnje Hrvatske.

Rano značenje pojma "županija"[uredi | uredi izvor]

Pojam se u razvijenijem smislu pojavljuje u 10. vijeku, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Historiografija sredinom 10. vijeka na području Dalmacije i zapadne Bosne spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotski, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin. U iduća dva vijeka javljaju se na područjima današnje Like, Gorskog kotara i Primorja: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija.

Značenje u srednjem vijeku[uredi | uredi izvor]

U 13. vijeku u sjevernoj Hrvatskoj postojale su Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u Slavoniji Požeška i Vukovska. Osmanlijskim osvajanjem djelova Hrvatske, na tim prostorima su ugašene i županije, kao i na području Vojne granice (krajine.) Na područjima civilne uprave bana nalazile su se Zagrebačka, Varaždinske i Gorska županija. Nakon osmanlijskog povlačenja iz Slavonije i Srijema, u 18. vijeku, obnovljene su Virovitička, Požeška i Srijemska županija.

Ukidanjem Vojne krajine dolazi do proširenja i reorganizacije županija potkraj 19. vijeka: Bjelovarsko-križevačka (Bjelovar), Ličko-krbavska (Gospić), Modruško-riječka (Ogulin), Požeška, Srijemska (Vukovar), Varaždinska, Virovitička (Osijek) i Zagrebačka. Međimurje i Baranja su se nalazi u sklopu ugarskih županija osim za vrijeme bana Jelačića kada je Međimurje kratkotrajno pripojeno Varaždinskoj županiji. Dalmacija, Istra i Kvarnerska ostrva se nisu sjedinili s ostatkom Hrvatske nego su ostali pod izravnom upravom Beča te u njima nisu obnovljene županije.

Savremeno značenje pojma "županija"[uredi | uredi izvor]

Županije su pojavljuju nakratko u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali su ukinute Vidovdanskim ustavom 1921. godine. U socijalističkoj Jugoslaviji županija u bilo kojem obliku nije bilo.

Savremeni pojam "županija" (bs. kanton; lat. comitatus; mađ. megye; eng. county) pojavljuje se prvi put kroz tzv. "božićni" Ustav Republike Hrvatske iz 1990. Parlament Republike Hrvatske je 1992. donio Zakon o područjima županija (kantona), gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 kantona i Gradom Zagrebom sa statusom kantona.

Zakonom o područjima kantona, gradova i općina u RH iz 1997., status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine 2006. Hrvatski je parlament donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 grada i 429 općina. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebni Zagrebačka županija.

Ustav Republike Hrvatske propisuje kanton (savremeno značenje riječi županija) kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a posebno poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, proivredni razvoj, saobraćaj i njgovu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, naučnih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.

Županije u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Županije u Hrvatskoj
  1. Zagrebačka
  2. Krapinsko-zagorska
  3. Sisačko-moslavačka
  4. Karlovačka
  5. Varaždinska
  6. Koprivničko-križevačka
  7. Bjelovarsko-bilogorska
  8. Primorsko-goranska
  9. Ličko-senjska
  10. Virovitičko-podravska
  11. Požeško-slavonska
  12. Brodsko-posavska
  13. Zadarska
  14. Osječko-baranjska
  15. Šibensko-kninska
  16. Vukovarsko-srijemska
  17. Splitsko-dalmatinska
  18. Istarska
  19. Dubrovačko-neretvanska
  20. Međimurska
  21. Grad Zagreb

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]