Županija

Županija je historijski oblik teritorijalno-političke uprave na području današnje Hrvatske.

Rano značenje pojma "županija"

Pojam se u razvijenijem smislu pojavljuje u 10. vijeku, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Historiografija sredinom 10. vijeka na području Dalmacije i zapadne Bosne spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotski, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin. U iduća dva vijeka javljaju se na područjima današnje Like, Gorskog kotara i Primorja: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija.

Značenje u srednjem vijeku

U 13. vijeku u sjevernoj Hrvatskoj postojale su Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u Slavoniji Požeška i Vukovska. Osmanlijskim osvajanjem djelova Hrvatske, na tim prostorima su ugašene i županije, kao i na području Vojne granice (krajine.) Na područjima civilne uprave bana nalazile su se Zagrebačka, Varaždinske i Gorska županija. Nakon osmanlijskog povlačenja iz Slavonije i Srijema, u 18. vijeku, obnovljene su Virovitička, Požeška i Srijemska županija.

Ukidanjem Vojne krajine dolazi do proširenja i reorganizacije županija potkraj 19. vijeka: Bjelovarsko-križevačka (Bjelovar), Ličko-krbavska (Gospić), Modruško-riječka (Ogulin), Požeška, Srijemska (Vukovar), Varaždinska, Virovitička (Osijek) i Zagrebačka. Međimurje i Baranja su se nalazi u sklopu ugarskih županija osim za vrijeme bana Jelačića kada je Međimurje kratkotrajno pripojeno Varaždinskoj županiji. Dalmacija, Istra i Kvarnerska ostrva se nisu sjedinili s ostatkom Hrvatske nego su ostali pod izravnom upravom Beča te u njima nisu obnovljene županije.

Savremeno značenje pojma "županija"

Županije su pojavljuju nakratko u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali su ukinute Vidovdanskim ustavom 1921. godine. U socijalističkoj Jugoslaviji županija u bilo kojem obliku nije bilo.

Savremeni pojam "županija" pojavljuje se prvi put kroz tzv. "božićni" Ustav Republike Hrvatske iz 1990. Parlament Republike Hrvatske je 1992. donio Zakon o područjima županija, gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 županija i Gradom Zagrebom sa statusom županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH iz 1997, status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine 2006. Hrvatski je parlament donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 grada i 429 općina. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebni Zagrebačka županija.

Ustav Republike Hrvatske propisuje županija kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a posebno poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, proivredni razvoj, saobraćaj i njenu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, naučnih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.

Županije u Hrvatskoj

Glavni članak: Županije u Hrvatskoj

1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska
9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-podravska
11. Požeško-slavonska
12. Brodsko-posavska
13. Zadarska
14. Osječko-baranjska
15. Šibensko-kninska
16. Vukovarsko-srijemska
17. Splitsko-dalmatinska
18. Istarska
19. Dubrovačko-neretvanska
20. Međimurska
21. Grad Zagreb

Također pogledajte

• Županije u Hrvatskoj
• Zastave i grbovi županija u Hrvatskoj