Ovaj članak je dobar.

12 godina ropstva (film)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
12 godina ropstva
12 Years a Slave film poster.jpg
Originalni poster za film
Režiser Steve McQueen
Producent
Scenarist(i) John Ridley (prema istoimenom romanu Solomona Northupa)
Uloge
Muzika Hans Zimmer
Žanr
Kinematografija Sean Bobbitt
Montaža Joe Walker
Produkcija
Distributer Fox Searchlight Pictures
Premijera 8. 11. 2013.
Trajanje 134 minute
Zemlja SAD
Jezik Engleski
Budžet 20 miliona $
Zarada 140,1 milion $

12 godina ropstva (engleski: 12 Years a Slave) britansko-američki je historijski dramski film snimljen 2013. i adaptacija je istoimenih memoara iz 1853. autora Solomona Northupa, rođenog u državi New York kao slobodni afrički amerikanac koji je otet u Washingtonu, D.C., 1841. i prodat u ropstvo. On je radio na plantažama u državi Louisiana dvanaest godina prije nego što je pušten na slobodu. Prvo akademsko izdanje Northupovih memoara, koje su 1968. priredili Sue Eakin i Joseph Logsdon, pažljivo traga i potvrđuje događaje i zaključuje ih kao tačne.[1]

Ovo je treći dugometražni igrani film u režiji Stevea McQueena. Scenario je napisao John Ridley. Chiwetel Ejiofor glumi Solomona Northupa. Michael Fassbender, Benedict Cumberbatch, Paul Dano, Paul Giamatti, Lupita Nyong'o, Sarah Paulson, Brad Pitt i Alfre Woodard su se istaknuli u sporednim ulogama. Glavno snimanje obavljeno je u New Orleansu, Louisiana, od 27. juna do 13. augusta 2012. Lokacije koje su se koristile bile su četiri historijske prijeratne (Američki građanski rat) plantaže: Felicity, Magnolia, Bocage i Destrehan. Od sve četiri, Magnolia je najbliža kao stvarna plantaža, gdje je držan Northup.

Film je dobio dobru ocjenu kritike, a nekoliko medija proglasilo ga je za najbolji film godine. Također se pokazao uspješnim na kino blagajnama, i zaradio je preko 140 miliona dolara sa budžetom od 20 miliona dolara. Film je osvojio tri Oscara: za najbolji film, najbolju sporednu glumicu za Nyong'o i najbolji adaptirani scenarij za Ridleyja. Film je također i dobinik nagrade Zlatnog globusa za najbolji film - drama, kao i nagradu za najbolji film od strane britanske Akademije za filmsku i televizijsku umjetnost; Ejiofor je dobio nagradu za najboljeg glumca.[2]

Radnja[uredi | uredi izvor]

1841, Solomon Northup (Chiwetel Ejiofor) je slobodni afrički amerikanac koji radi kao vješti stolar i violinist, i živi sa suprugom i dvoje djece u gradu Saratoga Springs, državi New York. Dva muškarca (Scoot McNairy i Taran Killam) nude mu posao da radi kao muzičar na dvije sedmice, ali mu podmeću drogu i on se budi u lancima, određen da bude prodat u roblje.

Northupa odvode u New Orleans, i mijenjaju mu ime u "Platt", identitet jednog odbjeglog roba iz Georgije. Pretučen više puta, na kraju ga kupuje vlasnik plantaže William Ford (Benedict Cumberbatch). Northup uspijeva da ostane u dobrim odnosima sa Fordom, relativno blagonaklonim gospodarom. Northup planira plovni put koji može brže i ekonomičnije transportovati trupce preko močvara, i Ford mu poklanja violinu u znak zahvalnosti. Stolar John Tibeats (Paul Dano) ne podnosi Northupa, i počinje verbalno da ga maltretira.

Tenzije između Tibeatsa i Northupa eskaliraju; Tibeats napada Northupa, a Northup mu uzvraća. U znak odmazde, Tibeats i njegovi prijatelji pokušavaju da linčuju Northupa, koji se patio dosta vremena svezan u omču. Ford mu objašnjava da bi sačuvao njegov život mora biti prodat Edwinu Eppsu (Michael Fassbender). Northup pokušava da urazumi Forda, objašnjavajući da je on zapravo slobodan čovjek. Ford odgovara da to "za njega ne važi" i da "ima dug da otplati" na njegovu otkupnu cijenu.

Epps smatra da je njegovo pravo da zloupotrebljava svoje robove biblijski opravdano. Robovi moraju da beru najmanje 100 kilograma pamuka svaki dan, ili će biti pretučeni. Mlada robinja po imenu Patsey (Lupita Nyong'o) svakodnevno bere preko 250 kilograma i raskošno je hvaljena od strane Eppsa, koji je također više puta siluje. Eppsova žena (Sarah Paulson) joj je zavidna i često je ponižava i napada.

Nasilje nad Patsey postaje sve jače kad Epps i dalje nastavlja da je siluje. Patsey želi umrijeti i traži od Northupa da je ubije, ali on odbija. Epps vjeruje da su novi robovi izazvali pojavu pamučnog crva, kugu koju mu je poslao Bog. On ih daje u zakup susjednim plantažam za sezonski rad. Dok je boravio tamo, Northup stiče simpatije vlasnika plantaže, koji mu daje novčić nakon što je svirao violinu na njegovoj proslavi godišnjice vjenčanja.

Kada se Northup vratio Eppsu, on pokušava da iskoristi novac koji je zaradio da preko bivšeg bijelog nadzornika (Garret Dillahunt) pošalje pismo prijateljima u New York. Bijelac pristaje da dostavi pismo i uzima novac, ali odaje Northupa. Northup jedva uspijeva uvjeriti Eppsa da je priča laž. Northup sa suzama u očima spaljuje pismo, njegovu jedinu nadu do slobode.

Northup počinje sa radom na izgradnji vidikovca s jednim kanadskim radnikom po imenu Bass (Brad Pitt). Bass izaziva Eppsovo nezadovoljstvo kada je izrazio svoje protivljenje ropstvu, pokušavajući objasniti Eppsu da bi mogao imati malo više samilosti prema onima koji rade za njega. Epps s druge strane ne vidi robove kao ljude, nego jednostavno kao imovinu, njegovu ličnu imovinu.

Jednog dana, Epps postaje bijesan nakon što je otkrio da Patsey nedostaje na njegovoj plantaži. Kad se vratila, ona kaže da je otišla da kupi sapun za Shaw (Alfre Woodard), nakon što se razbolila a kao rezultat toga Mary Epps joj je zabranila da upotrebljava sapun. Epps joj naređuje da se skine i veže je za stub. Na ohrabrenje njegove supruge, Epps prisiljava Northupa da išiba Patsey. Northup to nerado čini, ali Epps na kraju uzima bič od Northupa i divljački je bičuje.

Northup razbija violinu, i dok nastavlja raditi na vidikovcu pita Bassa odakle je. Bass odgovara da je iz Kanade. Northup se povjerava Bassu i govori mu o svojoj otmici. Još jednom, Northup traži pomoć da pošalje pismo u Saratoga Springs. Bass, rizikujući svoj ​​život, pristaje na to.

Jednog dana Northupa poziva lokalni šerif, koji stiže u kočiji s drugim čovjekom. Šerif pita Northupa niz pitanja da potvrdi njegove odgovore da li odgovaraju činjenicama iz njegovog života u New Yorku. Northup prepoznaje šerifovog saputnika iz kočije - to je jedan trgovac kojeg je poznavao iz Saratoge. Čovjek je došao da ga oslobodi, i njih dvojica se grle. Iako se Epps suprotstavlja tome i Patsey je potresena, Northup odmah odlazi.

Nakon dvanaest godina ropstva, Northup je ponovo na slobodi i vraća se svojoj porodici. Dok ulazi u svoju kuću, on vidi svoju cijelu porodicu, uključujući i njegovu kćer, koja ga upoznaje sa njegovim unukom i imenjakom. Film se zaključuje sa pričom o nemogućnosti Northupa i njegovog pravnog zastupnika da procesuiraju ljude odgovorne za njegovu prodaju u roblje, kao i misterija oko Northupove smrti i ukopa.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Alfre Woodard na premijeri filma

Snimanje[uredi | uredi izvor]

John Ridley na Filmskom festivalu u San Diegu 2013.

Nakon sastanka sa scenaristom Johnom Ridleyjem na projekciji filma Glad, režiser Steve McQueen je stupio u kontakt sa Ridleyjem i izrazio mu svoj ​​interes za snimanje filma o "dobu ropstva u Americi".[3] Razvijajući ideju, njih dvojica nisu mogli nikako da se usaglase sve dok McQueenova žena nije pronašla memoare Solomona Northupa iz 1853. On je rekao o Northupovim memoarima sljedeće:

Pročitao sam ovu knjigu, i bio sam potpuno zapanjen. U isto vrijeme sam bio prilično ljut na samog sebe da nisam znao za ovu knjigu. Živim u Amsterdamu gdje je Ana Frank nacionalni heroj, a za mene ova je knjiga poput Dnevnika Anne Frank, s tim što je napisana 97 godina prije. U osnovi to je bila moja strast da ovu knjigu prenesem na film.

[4]

Nakon dugog procesa priprema, u kojem je producentska kuća Brada Pitta Plan B Entertainment podržala projekat, koja je na kraju pomogla finansiranje i od raznih drugih filmskih studija, film je službeno bio najavljen u augustu 2011. godine sa McQueenom kao režiserom i Chiwetelom Ejioforom kao glavna uloga slobodnog crnca koji je otet i prodat u roblje daleko na jug Amerike. McQueen je uporedio glumu Ejiofora sa "vrhunskom i dostojanstvenom" glumom Sidneyja Poitiera i Harryja Belafontea.[5] U oktobru 2011, Michael Fassbender, koji je glumio u McQueenovim prethodnim filmovima Glad i Sramota pridružuje se glumačkoj ekipi. Početkom 2012, sve ostale uloge su bile podijeljene, a snimanje je trebalo da počne krajem 2012.[6]

Kako bi jezik i dijalekt bili autentični iz tog doba i područja gdje se film odvija, trener dijalekata Michael Buster je doveden da pomogne glumcima da savladaju akcente. Jezik ima književne kvalitete koji se odnose na ondašnji stil pisanja i pod jakim je utjecajem Biblije.[7] Buster je objasnio:

Mi ne znamo kako su robovi zvučali 1840-ih, pa sam koristio ruralne uzorke iz Mississippija i Louisiane za glumce Ejiofora i Fassbendera. Zatim za Benedicta Cumberbatcha, našao sam neke akcente bogate klase New Orleansa iz '30-tih. A onda sam radio sa Lupitom Nyong'o, koja je porijeklom iz Kenije, ali ona je već imala obuku na Yaleu, tako da je ona stvarno napravila pomak u svom govoru i savladala je američki govor.

[8]

Nakon što su obojica osvojili nagradu na 86. dodjeli Oscara, objavljeno je da su McQueen i Ridley imali tekući spor oko zasluga za scenarij.[9]

Režiser Steve McQueen na premijeri filma na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2013.

Sa budžetom od 20 miliona dolara,[10] glavno snimanje je počelo u New Orleansu, Louisiana 27. juna 2012. Nakon sedam sedmica,[11] snimanje se završilo 13. augusta 2012.[12] Da bi se smanjili troškovi, najveći dio snimanja se dešavao oko područja New Orleansa i južno od Red Rivera okruga na sjeveru Louisiane, gdje je Northup robovao. Među lokacijama koje su se koristile bile su četiri historijske plantaže: Felicity, Magnolia, Bocage, i Destrehan.[13] Magnolia, plantaže u Natchitoches, nalaze se samo nekoliko kilometara od historijskog mjesta gdje je držan Northup. "Biti svjestan da smo bili tamo na mjestu gdje su se te stvari događale je bilo toliko moćno i emocionalno", rekao je glumac Chiwetel Ejiofor. "Taj osjećaj da plešete sa duhovima - to je tako opipljivo."[14] Snimanje se također odvijalo u Columns hotelima i Madame John Legacy u Francuskoj četvrti New Orleansa.[15] Glavni snimatelj filma Sean Bobbitt,[16] snimao je sa 35 mm filmskom kamerom sa 2.35:1 omjerom za široki ekran korišćenjem kamera Arricam LT i ST. "Naročito za ovaj period, film daje publici definitivni osjećaj tog perioda i kvalitet", rekao je Bobbitt. "I zbog epske prirode priče, široki ekran je očito najviše odgovarao. Široki ekran znači veliki film, epska priča - u ovom slučaju epska priča o ljudskoj izdržljivosti"[17]

Filmska ekipa je izbjegavala izbledjeli vizualni stil koji je tipičan za dokumentarnu estetiku.[18] Namjerno povlačeći vizualne usporedbe snimanja sa radovima španskog slikara Francisca Goye, McQueen je objasnio:

Kad mislite o Goyi, koji je naslikao najstrašnije slike nasilja, mučenja i tako dalje, čije slike su zapanjujuće i izuzetne, jedan od razloga što su tako divne je to što on govori, pogledaj - pogledaj ovo. Dakle, ako slikaš loše ili sve staviš u neku vrstu pogrešne perspektive, privlačiš više pažnje na ono što nije u redu sa slikom nego gledajući samu sliku.

[19]

Kostimografija[uredi | uredi izvor]

Da bi precizno opisali vremenski period filma, filmski stvaraoci su sproveli opsežno istraživanje koje je uključivalo proučavanje crteža tog doba.[20] Za osam sedmica koliko je trebalo da se uradi garderoba, kostimograf Patricia Norris je sarađivala sa firmom Western Costume da uklopi kostime koji bi ilustrirali protok vremena, a u isto vrijeme bili historijski tačni.[21] Koristeći zemljani ton palete boja, Norris je kreirala skoro 1,000 kostima za film. "Ona (Norris) je uzela uzorke zemljanih boja sa sve tri plantaže koje su odgovarale odjeći", rekao je McQueen.[22] Filmska ekipa je također koristila neke komade odjeće koji su bili otkriveni na mjestu snimanja a koje su nosili robovi.[23]

Muzika[uredi | uredi izvor]

Muziku za film je komponirao Hans Zimmer, s originalnim violinskim melodijama koje je napisao i aranžirao Nicholas Britell a odsvirao Tim Fain.[24] U filmu se također može čuti nekoliko kompozicija zapadne klasične i američke folk muzike kao što su Franz Schubertov "Trio u B-duru, D471" te aranžman pjesme "Run Negro Run" Johna Lomaxa i Alana Lomaxa.[25] Album Muzika i inspiracija iz filma 12 godina ropstva, je objavljena u digitalnom formatu 5. novembra a na CD-u se pojavio 11. novembra 2013. u produkciji Columbia Recordsa.[26] Pored Zimmerove muzike, na albumu se pojavljuje muzika inspirisana filmom a izveli su je John Legend, Laura Mvula, Alicia Keys, Chris Cornell i Alabama Shakes.[27]

Historijska tačnost[uredi | uredi izvor]

Poznavalac historije i kulture afričkih amerikanaca Henry Louis Gates Jr je bio savjetnik na filmu, i istraživač David Fiske, koautor knjige Solomon Northup: potpuna priča autora 12 godina ropstva doprinio je sa nekim materijalima koji su se koristili na filmu.[28]

Scott Feinberg je napisao u magazinu The Hollywood Reporter komentirajući članak New York Timesa od 22. septembra koji je "iskopao i analizirao esej iz 1984. od strane drugog historičara Jamesa Olneyja, koji je doveo u pitanje "doslovnu istinu" konkretnih događaja oko Northupa i pretpostavio je da je David Wilson, bijeli zapisivač kome je Northup izdiktirao svoju priču, uzeo za slobodu da promijeni priču kako bi još više podigao javno mnijenje protiv ropstva."[29] Prema Olneyju, kada su protivnici robovlasništva pozvali bivšeg roba da podijeli svoje iskustvo o ropstvu na konferenciji posvećenoj robovlasništvu, i kada su kasnije finansirali štampanje priče, "imali su određena jasna očekivanja, koja su oni sami dobro razumjeli isto kao i bivši rob."[28]

Noah Berlatsky je napisao u Atlanticu o verziji scene u filmu McQueena, ubrzo nakon što je Northup otet i ukrcan na brod prema jugu, kada mornar koji je ušao u kabinu da siluje robinju gdje muškarac rob intervenira. "Mornar ga bez oklijevanja bode i ubija ga," napisao je, ali "ovo izgleda teško za povjerovati pošto su robovi imali svoju vrijednost, a mornar nije bio vlasnik. Zbog toga scena nije ni postojala u knjizi."[30] Forrest Wickman iz Slate magazina je pisao o Northupovoj knjizi koja je prikazala njegovog nekadašnjeg gospodara, Williama Forda, u puno ljepšem svjetlu nego McQueenov film. Prema Northupovim vlastitim riječima: "Nikada niko nije bio finiji, plemenitiji, iskreniji, niti više kršćanski čovjek od Williama Forda," dodajući da su Forda okolnosti "zaslijepile da bude nerazdvojno na pogrešnoj strani na samom dnu sistema ropstva." Film, međutim, prema Wickhamu, "često omalovažava Forda."[31] McQueen također zapostavlja i samo kršćanstvo, u nastojanju da istakne etičke pouke Northupove priče za 21. vijek, rasvjetljavajući ulogu institucija kršćanstva u opravdavanju ropstva u to vrijeme.[32] Northup je bio tipičan kršćanin svog vremena, pišući o svom bivšem gospodaru kao da je bio "zaslijepljen okolnostima"[31] i da je u suštini rasistički prihvatao ropstvo uprkos tome što je bio kršćanin, pozicija danas neodrživa među savremenim kršćanima[33] i kršćanskim protivnicima ropstva 19. vijeka, koji su bili na istoj liniji sa Northupom. Valerie Elverton Dixon u Washington Postu ocjenjuje kršćanstvo prikazano u filmu kao "štetno",[32] iako je kršćanska religija bila jedna od vodećih u pokretu za oslobođenje robova.

Emily West, vanredni profesor historije na University of Reading koja je specijalizirala historiju ropstva u SAD-u, rekla je da "nije dosad vidjela film koji predstavlja ropstvo tako istinito kao ovaj".[34] Radeći na pregledu filma za History Extra, za web stranicu BBC History Magazine, ona je rekla: "Film oštro i snažno prikazuje scene i zvuke ropstva - počevši od robova koji beru pamuk i pjevaju u poljima, pa sve do udaraca biča po ljudskim leđima. Također smo naučili mnogo o ideologiji koja je stajala iza ropstva. Gospodari kao što su William Ford i Edwin Epps, iako vrlo različiti likovi, koristili su tumačenje kršćanstva da opravdaju posjedovanje robova. Oni su vjerovali da Biblija odobrava ropstvo, i da je to bila njihova kršćanska dužnost da propovijedaju religiju svojim robovima."[34]

Premijere[uredi | uredi izvor]

Michael Fassbender i Lupita Nyong'o na Filmskom festivalu u New Yorku 2013.

30. avgusta 2013. bila je premijera filma na Telluride filmskom festivalu[35] prije nego je imao projekciju na Međunarodnim filmskim festivalima u Torontu 6. septembra,[36] u New Yorku 8. oktobra,[37] i Philadelphiji 19. oktobra 2013.[38]

15. novembra 2011, Summit Entertainment je objavio da je osigurao ugovor za distribuciju filma na međunarodno tržište.[39] U aprilu 2012, nekoliko sedmica prije glavnog snimanja, Regency Enterprises su pristali da sufinansiraju film.[40] Zbog distribucijskog ugovora između 20th Century Foxa i New Regency, Fox Searchlight Pictures je stekao prava distribucije filma na području SAD-a.[41] Međutim, umjesto plaćanja za prava distribucije, Fox Searchlight je potpisao ugovor u kojem će dijeliti prihode od prodaje karata sa nezavisnim finansijerima filma.[42]

Marketing[uredi | uredi izvor]

Zbog eksplicitne prirode filma i sa statusom nominacije za Oscara, finansijski uspjeh se pomno posmatrao. Mnogi analitičari su poredili sadržaj filma sa drugim epskim dramskim filmovima kao što su Schindlerova lista i Posljednje Kristovo iskušenje, koji su postali uspješni na kino blagajnama, uprkos njihovim temama.[14][42] "Može biti da je tema teška, ali kada se dobro odrade ... filmovi koje je teško sjediti i gledati mogu i dalje biti komercijalno uspješni", rekao je Phil Contrino iz Boxoffice magazina.[43] Međunarodno izdanje odloženo je do početka 2014, kako bi se usredsredila pažnja sezonu filmskih nagrada.

Tokom svoje marketinške kampanje, film je dobio podršku slavnih osoba kao što su Kanye West i Sean Combs.[44] U videu koji se mogao vidjeti na TV kanalu Revolt, Combs je pozvao gledaoce da pogledaju film navodeći: "Ovaj film je vrlo bolan, ali vrlo iskren, i kao takav liječi stare rane. Preklinjem vas da odvedete svoju djecu, i da ga svi pogledate .... Morate vidjeti ovo, tako da možete razumjeti, tako da možete samo početi da shvatate."[45]

Prijem[uredi | uredi izvor]

Zaključno sa 9. martom 2014, film je zaradio 158,607,000 dolara, uključujući 53,107,000 dolara u SAD-u.[46] Prilikom otvaranja ograničenog izdanja u SAD-u, samo preko vikenda ukupno je zaradio 923,715 dolara sa 19 prikazivanja što iznosi 48,617 dolara prosječno po prikazivanju.[47] Sljedeći vikend, film je ušao među prvih deset, nakon proširenja prikazivanja na 123 kina i zaradi od dodatnih 2,100,000 dolara.[48] Zatim je nastavio da poboljšava zaradu tokom trećeg vikenda, i zaradio je 4,600,000 dolara na 410 lokacija. Izdanje filma je prošireno na više od 1,100 lokacija 8. novembra, 2013.[46]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Brad Pitt na premijeri filma

Film je dobio mnoga priznanja od strane kritike i publike, zbog glume (posebno za Chiwetela Ejiofora, Michaela Fassbendera i Lupite Nyong'o), te zbog režije Steve McQueena, kao i njegovog doprinosa na scenariju, vrijednosti filma, i njegove dosljednosti Northupovim memoarima.

Preglednik filmova Rotten Tomatoes izvještava da je 96% kritičara dalo filmu rejting "Certified Fresh", na osnovu 250 recenzija sa prosječnom ocjenom od 9/10, s komentarom sajta koji navodi: "Film je daleko od ugodnog za gledanje, ali 12 godina ropstva ima neizbježni brutalni pogled na američko ropstvo i također je sjajan i jako važan u našim kinima."[49] Metacritic, također još jedan od preglednika, dodijelio je filmu prosjek ocjena 97 od ukupno 100 na osnovu 48 recenzija najjače kritike, smatrajući to "univerzalnim priznanjem". Trenutno je jedan od najviše ocijenjenih filmova na sajtu, kao i najbolje analiziranih filmova 2013.[50] CinemaScore je izvijestio da je publika dala filmu ocjenu "A".[51]

Richard Corliss iz Magazina TIME pozdravio je film i njegovog režisera, Steve McQueena riječima: "Zaista, McQueenov film je bliži sa svojom pričom filmovima iz 1970-ih kao što su Mandingo i Zbogom, ujače Tom. Osim što McQueen nije vješt senzacionalist, nego je prekaljeni umjetnik." Korlis povlači paralele sa nacističkom Njemačkom, govoreći: "McQueen pokazuje da je rasizam, pored svoje varvarske nehumanosti, suludo neefikasan. Može se reći da je nacistička Njemačka izgubila rat jer je upotrijebila toliko ljudstva za ubijanje Jevreja i nije iskoristila sjajne jevrejske naučnike u izgradnji pametnijeg oružja. Dakle robovlasnici troše energiju svojih robova bičujući ih kao sadistički sport i, kao što je to Epps radio, budio ih noću da igraju radi okrutnog zadovoljstva njegove supruge."[52]

Paul MacInnes iz Guardiana ocijenio je film sa pet od svih mogućih pet zvjezdica uz komentar: "Potpun, osjećajan i neumoljiv, 12 godina ropstva je ne samo sjajan film nego je film koji nam je potreban."[53]

Owen Gleiberman iz magazina Entertainment Weekly povalio ga je kao "novi filmski orijentir okrutnosti i prevazilaženja" i kao "film o životu koji je oduzet, i zbog toga nam omogućava da dotaknemo ono šta je stvarni život." On je također ocijenio vrlo pozitivno glumu Ejiofora, dodatno navodeći: " 12 godina rostva nam omogućava da gledamo na iskonski grijeh Amerike sa otvorenim očima, a ponekad je teško gledati, ali to je film pun čovječnosti i milosti u svakom trenutku, tako da osjećate da gledate nešto tako važno. Upravo je Ejioforova izvanredna gluma održala film kao cjelinu, i koji nas čini da ga gledamo bez treptanja. On igra Solomonovu ulogu sa velikom unutrašnjom snagom, i nikada ne ublažava tihu noćnu moru koja je bila Solomonova svakodnevnica."[54]

Peter Travers iz magazina Rolling Stone, označava film sa četiri zvjezdice i dodaje: "Nećete biti u mogućnosti da ga zabacite kao bure baruta u sami kraj vašeg uma i zaboravite. To što gledamo je žestoki, sjajni, i pravi klasik." On ga je kasnije nazvao najboljim filmom 2013.[55]

Tina Hassannia iz Slant magazina rekla je da "koristeći njegovu originalnu vizualnu kompoziciju i zaglušujuće zvučne efekte, Steve McQueen oslikava potresni realizam Northupovog iskustva i komplikovane odnose između gospodara i roba, gospodara i gospodara, roba i roba, i tako dalje."[56]

David Simon, tvorac TV serijeThe Wire, pohvalio je film, komentirajući da se "po prvi put u historiji desilo da je naša industrija zabave, doduše s međunarodnim kreativnim doprinosom, uspjela da pogleda ropstvu direktno u oči i zadrži taj pogled."[57]

Peter Malamud Smith iz Slate magazina kritikovao je priču rekavši: "Film je izgrađen kao priča o muškarcu koji pokušava da se vrati svojoj porodici, nudeći svakom gledaocu da se na neki način saosjeća s protagonistom. Možda mi trebamo priču koja je ograničena na samo jednog pojedinca kako bi je bolje shvatili. Ovako ima izobličeni efekat. Mi više volimo vidjeti jednog heroja nego milione žrtava; da smo prisiljeni da zamislimo sebe kao robove, mi bi željeli zamisliti sebe kao Northupa, posebnog lika koji je nekim čudom pobjegao od sistema koji je pokušao da ga slomi." Opisujući ovo kao "problem heroja", Malamud Smith završava svoju krituku riječima: "Mi možemo podnijeti 12 godina ropstva. ali ne očekujte uskoro 60 godina ropstva. A 200 godina, milion robova? Zaboravite na to."[58]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Toplin, Robert Brent (1969). "Twelve Years a Slave (review)". Civil War History 15 (1): 66–66. doi:10.1353/cwh.1969.0065. 
  2. ^ "Baftas: Gravity and 12 Years a Slave share glory". BBC News. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  3. ^ Anne Thompson (16. 10. 2013). "Oscar-Winner John Ridley Talks Writing '12 Years a Slave' - Thompson on Hollywood". Thompson on Hollywood. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  4. ^ "'12 Years A Slave' Was A Film That 'No One Was Making'". NPR.org. 24. 10. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  5. ^ "First look: 'Twelve Years a Slave'". USA TODAY. 18. 6. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  6. ^ Justin Kroll,Jeff Sneider. "Giamatti, Paulson join ‘Slave’". Variety. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  7. ^ "'12 Years a Slave': Five cool things to know about the New Orleans-shot historical epic". NOLA.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  8. ^ "'12 Years a Slave' dialect coach Michael Buster speaks up". latimes. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  9. ^ Jeff Sneider (3. 3. 2014). "Oscars: '12 Years a Slave' Screenplay Rift Between Steve McQueen, John Ridley Boils Over". TheWrap. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  10. ^ "Steve McQueen’s “Twelve Years a Slave” Set to Shine Light on Solomon Northup’s Ordeal". artinfo.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  11. ^ "Brad Pitt to shoot '12 Years a Slave' adaptation in New Orleans". NOLA.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  12. ^ Nigel M Smith (13. 8. 2012). "'Twelve Years a Slave' Star Paul Giamatti Hints at What t - Indiewire". Indiewire. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  13. ^ "Following in the real footsteps of '12 Years a Slave' figure Solomon Northup: Mike's Movie Mailbag". NOLA.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  14. ^ a b Sacks, Ethan (13. 10. 2013). "No ordinary movie, '12 Years a Slave' is a brutal and honest depiction of America's gravest mistake". nydailynews.com. New York Daily News. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  15. ^ "Features - The Town Talk - thetowntalk.com". The Town Talk. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  16. ^ Carolyn Giardina (17. 10. 2013). "'12 Years a Slave' Cinematographer Sean Bobbitt: Not Letting the Audience Off the Hook". The Hollywood Reporter. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  17. ^ "The Road To Oscar, Part 1: Backstories On 12 Years A Slave And Nebraska". SHOOTonline.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  18. ^ Bill Desowitz (18. 10. 2013). "Immersed in Movies: Cinematographer Sean Bobbitt Talks '1 - Thompson on Hollywood". Thompson on Hollywood. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  19. ^ "Interview: Steve McQueen and Chiwetel Ejiofor talk 12 Years a Slave". rottentomatoes.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  20. ^ "12 Years a Slave: 5 Things to Know About the Oscar Hopeful". E! Online. 15. 11. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  21. ^ "Pick of the Week". costumedesignersguild.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  22. ^ Abrams, Bryan (8. 10. 2013). "The U.S. Premiere of 12 Years a Slave at the New York Film Festival". wheretowatch.com. Where To Watch. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  23. ^ "Director’s Cut: Steve McQueen (’12 Years a Slave’)". Film.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  24. ^ "Columbia Records to Release ’12 Years a Slave’ Soundtrack - Film Music Reporter". filmmusicreporter.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  25. ^ "12 Years a Slave (2013) - Soundtrack.Net". soundtrack.net. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  26. ^ "’12 Years a Slave’ Soundtrack Details - Film Music Reporter". filmmusicreporter.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  27. ^ Kevin Jagernauth (22. 10. 2013). "Listen: Inspired By '12 Years A Slave' Soundtrack Featuri - The Playlist". The Playlist. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  28. ^ a b "An Escape From Slavery, Now a Movie, Has Long Intrigued Historians". The New York Times. 23. 9. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2015 – preko New York Times. 
  29. ^ Scott Feinberg (23. 10. 2013). "'12 Years a Slave, 'Gravity': Oscar Whisper Campaigns Waged Against Contenders". The Hollywood Reporter. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  30. ^ Noah Berlatsky. "How 12 Years a Slave Gets History Right: By Getting It Wrong". The Atlantic. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  31. ^ a b Forrest Wickman (17. 10. 2013). "12 Years a Slave: true story? Fact and fiction in mostly accurate movie about Solomon Northup.". Slate Magazine. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  32. ^ a b "In 12 Years a Slave, a broken Christianity". OnFaith. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  33. ^ Kenneth R. Morefield. "12 Years a Slave". ChristianityToday.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  34. ^ a b "Historian at the Movies: Golden Globe-winning 12 Years a Slave reviewed - History Extra". History Extra. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  35. ^ Pete Hammond. "Telluride: ‘12 Years A Slave’ Ignites The Festival, But Fox Searchlight Plans To Take It Slow". Deadline. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  36. ^ "12 Years a Slave - tiff.net". TIFF. Arhivirano s originala, 7. 1. 2014. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  37. ^ "McQueen's "12 Years A Slave" Will Have U.S. Debut at NYFF51". Film Society of Lincoln Center. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  38. ^ Gibson, Alex (14. 10. 2013). "22nd Philadelphia Film Festival announces flm additions and scheduling changes". filmadelphia.org. Philadelphia Film Society. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  39. ^ Dave McNary. "Summit inks int’l deals on 2 pics". Variety. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  40. ^ Kim Masters (27. 10. 2013). "Paramount, Brad Pitt Company Feuding Over '12 Years a Slave' (Exclusive)". The Hollywood Reporter. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  41. ^ "Steve McQueen's 'Twelve Years a Slave' to be Released by Fox Searchlight This December - BlackBook". BlackBook. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  42. ^ a b Los Angeles Times (25. 10. 2013). "Unflinching '12 Years a Slave' poses monumental marketing challenge". latimes.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  43. ^ "12 Years a Slave Could Win Best Picture, but About the Box Office…". E! Online. 18. 10. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  44. ^ Los Angeles Times (23. 10. 2013). "Like Kanye West, Sean 'Diddy' Combs backs '12 Years a Slave' [Video]". latimes.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  45. ^ Hilary Lewis (24. 10. 2013). "Diddy Praises '12 Years a Slave': 'The Truth Has Finally Almost Been Told' (Video)". The Hollywood Reporter. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  46. ^ a b "Weekend Report: 'Ender' Wins Box Office 'Game,' 'Thor' Mighty Overseas". boxofficemojo.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  47. ^ "Weekend Report: 'Gravity' Wins Again, 'Carrie' Leads Weak Newcomers". boxofficemojo.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  48. ^ Scott Mendelson. "Weekend Box Office: 'Jackass: Bad Grandpa' Tops With $32 Million". Forbes. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  49. ^ "12 Years a Slave". rottentomatoes.com. 18. 10. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  50. ^ "12 Years a Slave". Metacritic. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  51. ^ Brian Brooks. "Indie Box Office: ’12 Years A Slave,’ ‘All Is Lost,’ ‘Kill Your Darlings’ - Deadline". Deadline. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  52. ^ "'12 Years a Slave' and 'Mandela': Two Tales of Racism Survived - TIME.com". TIME.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  53. ^ Paul MacInnes. "12 Years a Slave: Toronto film festival - first look review". the Guardian. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  54. ^ "Toronto 2013: '12 Years a Slave' is a landmark of cruelty and transcendence". Entertainment Weekly's EW.com. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  55. ^ Peter Travers (17. 10. 2013). "'12 Years a Slave' Review - Rolling Stone". Rolling Stone. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  56. ^ Tina Hassannia (9. 9. 2013). "Toronto International Film Festival 2013: 12 Years a Slave Review". Slant Magazine. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  57. ^ "David Simon - Slavery, a film narrative and the empty myth of original intent.". David Simon. Pristupljeno 3. 12. 2015. 
  58. ^ Peter Malamud Smith (20. 10. 2013). "12 Years a Slave and Schindler’s List: How American movies valorize those who escape history’s tragedies.". Slate Magazine. Pristupljeno 3. 12. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]