4. milenij p. n. e.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mileniji:

| 5. milenij p. n. e. | 4. milenij p. n. e.3. milenij p. n. e.

Vijekovi:

40. vijek p. n. e. | 39. vijek p. n. e. | 38. vijek p. n. e. | 37. vijek p. n. e. | 36. vijek p. n. e. | 35. vijek p. n. e. | 34. vijek p. n. e. | 33. vijek p. n. e. | 32. vijek p. n. e. | 31. vijek p. n. e.

U 4. mileniju p. n. e. dogodile su se važne promjene u ljudskoj kulturi. Tada je počelo bronzano doba, kao i korištenje pisma. Ustanovljeni su, a potom procvali gradovi-države u Sumeru te kraljevstvo u Egiptu. Poljoprivreda se rasprostrla širom Eurazije. Stanovništvo svijeta se kroz milenijum udvostručilo, od otprilike 7 do 14 miliona ljudi.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Ekološke promjene[uredi | uredi izvor]

Prema studijama glaciologa Lonnieja Thompsona (profesora na Državnog univerziteta Ohioa i istraživača u Byrdovom polarnom istraživačkom centru) [1] niz dokaza upućuje da je prije 5200 godina došlo do globalnih klimatskih promjena:

  • Klima se naglo promijenila uz drastične posljedice.
  • Biljke zakopane u Ledenoj kapi Quelccaya u peruanskim Andama ukazuju da se klima promijenila tako naglo da je led zarobio i do danas sačuvao biljke.
  • Čovjek zarobljen u alpskom ledenjaku (“Oetzi”) je ostao zamrznut do otkrića 1991.
  • Godovi drveća u Irskoj i Engleskoj ukazuju da je to bio njihov najsuši period.
  • Ledena jezgra, odnosno omjer dva izotopa kisika s ledenih polja na vrhu afričkog Kilimanjara, koji jasno ukazuje kakva je bila temperatura za vrijeme padanja snijega.
  • Velike promjene u biljnom polenu otkrivenom na dnu jezera u Južnoj Americi.
  • Najniže razine metana otkrivene iz ledenih polja u Grenlandu i Antarktici.
  • Početak dezertifikacije Sahare (35. vijek p. n. e.). Sahara se od naseljenog područja pretvara u golu i suhu pustinju.

Kulture[uredi | uredi izvor]

Značajne ličnosti[uredi | uredi izvor]

Pronalasci, otkrića i prve pojave[uredi | uredi izvor]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]